2017
Ko e Leʻo ʻo e Laumālié
February 2017


Ko e Leʻo ʻo e Laumālié

‘Oku tokoni e fakafanongo fakalelei ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakapapauʻi pe ʻoku ou ʻaʻeva he hala totonú pe fie maʻu ke liliu hoku halá.

ʻĪmisi
clock

ʻŪ tā mei he iStock/Thinkstock

ʻI heʻeku kei siʻí, naʻe ʻi ai ha falekoloa ʻeku tamaí naʻá ne fakatau mo ngaahi uasi ai. Naʻe tuʻu e ʻapi homau fāmilí ʻi mui he falekoloá, ko ia naʻá ku tupu hake he uhouhonga ʻo e tatangi kehekehe ʻa e uasí.

‘I he fakaʻosinga ʻo e ʻaho takitaha, ʻe ʻave ʻe heʻeku tamaí ha niʻihi ʻo e ngaahi uasi ʻoku tautau he holisí naʻá ne ngāue ai lolotonga e ʻahó, pea tautau ia ʻi loto homau ʻapí he holisi ofi ki homau loki mohé. Naʻe ʻikai mahino kiate au e ʻuhinga naʻá ne fai ai ʻení pea mo e ʻuhinga naʻe pau ai ke ne mohe mo e longoaʻa kotoa ko iá. Ka ʻi he fakalau e taimí, naʻe hoko e longoaʻa ʻo e ngaahi uasi kehekehé ko ha konga angamaheni ʻo e ngaahi pō longonoá.

ʻI ha ngaahi taʻu kimui ange, naʻá ku kamata ngāue mo ʻeku tamaí ʻi he falekoloá, ʻo ako meiate ia e founga ke ngaahi ai e ngaahi uasí. ʻI he pongipongi ʻe taha naʻá ne lea ʻaki ha meʻa naʻá ne fakaava hoku ʻatamaí mo tokoni ke mahino kiate au e ʻuhinga naʻá ne tautau ai e uasí ʻi tuʻa homau loki mohé kae ʻikai ke tuku he falekoloá.

Naʻá ne kole mai, “Te ke lava ʻo ʻomai e uasi naʻe tautau ʻanepō ho veʻe loki mohé?” “Naʻa ku fanongo ki ai lolotonga e poó, peá u ʻiloʻi naʻe ʻikai ngāue lelei. ‘Oku fie maʻu ke u toe sio ki ai.”

Ko e meʻá ia! ‘I he longonoa ʻo e poó, naʻá ne fanongo ki he leʻo ʻo e uasí ʻi he founga tatau ʻoku fakaongo ai ʻe ha toketā e tā ʻo e mafu ʻo ha taha ʻoku puke. ‘I he founga hono ngaahi e ngaahi uasi kehekehe ʻi ha vahaʻataimi lōloa, naʻá ne fakataukeiʻi hono telingá ke ʻiloʻi ʻi ha ongo ʻo e uasí pe ʻoku ngāue lelei pe ʻikai.

Hili e aʻusia ko iá, naʻá ku kamata ke tokanga ki he ongo ʻo e ngaahi uasí lolotonga e poʻulí, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe heʻeku tamaí. ‘I hono fai iá, naʻá ku ako ke ʻiloʻi pe naʻe ngāue tonu ha uasi pe naʻe fie maʻu ke fakaleleiʻi.

‘I heʻeku matuʻotuʻa angé pea maʻu ha mahino ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, naʻe kamata ke u fakafehoanaki e aʻusia ko ʻení mo e ivi tākiekina ki he leleí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hoko ʻi heʻetau moʻuí. Naʻá ku kamata ke fakatatau e ngaahi taimi ʻo e fakakaukauloto fakalaumālié mo e fakalaulaulotó ki he ngaahi momeniti longonoa he poʻulí lolotonga ʻeku kei siʻí, pea naʻá ku kamata ke fakatatau e ongo ʻo e ngaahi uasí ki he leʻo ʻo e Laumālié ʻo fakatokanga, tataki, mo lea mai kiate au he taimi kotoa.

Ngaahi ʻUlungaanga Fakalaumālie Mahuʻingá

Naʻe tokoni ʻa e aʻusia ko ʻení ke u ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ngaahi aʻusia ne maʻu ʻe Nīfai pea mo e ngaahi fanafana ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku tau ako mei he Tohi ʻa Molomoná, naʻe vahevahe ʻe Nīfai mo hono tokoua ko Samú “ʻa e ngaahi meʻa kuo fakahā ʻe he ʻEikí kiate [iá] ʻaki hono Laumālie Māʻoniʻoní” (1 Nīfai 2:17; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Naʻe feohi lelei ʻa Nīfai mo e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakafonu ʻene moʻuí ʻi he ngaahi ongo ʻo e ʻofa mei he Tamaí mo e ʻAló, ʻa ia naʻe fakahā kiate ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ‘I heʻetau toe vakaiʻi e moʻui ʻa Nīfaí, ʻoku tau vakai ki he ngaahi sīpinga mahino ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá naʻe hāsino ʻi he ngaahi lotu naʻe talí mo e tataki fakalaumālié. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni:

  • Mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfai ki he ‘akau ‘o e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 11–15).

  • Ko e Liahoná, ʻa ia naʻe ngāue ʻo fakatatau mo e tuí (vakai, 1 Nīfai 16:10, 16, 26–30).

  • Ko hono fakahaofi ʻa Nīfai hili hono haʻi ʻaki e ngaahi afó (vakai, 1 Nīfai 7:17–18).

  • Ko e fakahinohino ʻa e ʻEikí lolotonga e kolosi e fāmili ʻo Nīfaí he tahí (vakai, 1 Nīfai 18:21–23).

  • Ko ha fakatokanga mei he ʻEikí ke hola ki he feituʻu maomaonganoá (vakai, 2 Nīfai 5:5).

‘I hono ngaahi fuofua taʻú pea hangehangē mo e tokoni mei he sīpinga ʻene ongomātuʻá, naʻe fakatupulaki ʻe Nīfai ha ongoʻingofua ki he leʻo ʻo e Laumālié. Naʻá ne tanumaki e malava ko ʻení ʻaki hono ngāue ʻaki e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie mahuʻinga ko ʻení:

  • Loto holi: “Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, … [naʻá ku] maʻu ha holi lahi ke u ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá, ko ia, naʻá ku tangi ai ki he ʻEikí” (1 Nīfai 2:16). “[Naʻá ku] … holi ke u ʻilo ki he ngaahi meʻa kuo mamata ki ai ʻa ʻeku tamaí” (1 Nīfai 11:1; vakai foki, veesi 3).

  • Tui: “[Naʻá ku] tui … ki he ngaahi lea kotoa pē kuo lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí” (1 Nīfai 2:16).

  • Faʻa lotu: “Pea ko au Nīfai, naʻá ku ʻalu tuʻo lahi ki he moʻungá, peá u lotu tuʻo lahi ki he ʻEikí; ko ia, naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e ngaahi meʻa lalahi” (1 Nīfai 18:3).

  • Talangofua: “Pea naʻe hoko ʻo pehē ko au, Nīfai, naʻá ku pehē ange ki heʻeku tamaí: Te u ʻalu ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo fekau ʻe he ʻEikí, he ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai tuku mai ʻe he ʻEikí ha fekau ki he fānau ʻa e tangatá kae ʻikai te ne teuteu ha hala maʻanautolu ke nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú” (1 Nīfai 3:7).

Ko e Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻĪmisi
Nephi praying

Naʻe fakafeʻungaʻi lelei ʻa Nīfai ke lea kau ki he mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Naʻá ne ako ke fakafanongo ki he leʻo ʻo e Laumālié—ʻo tatau ai pē ʻi he malū pe hou ʻa e tahí. Naʻe tataki ia ʻe heʻene ngaahi aʻusiá ke tohi fekauʻaki mo e “ngāue ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”1 (vakai, 2 Nīfai 31–32). ʻOku tau ako meia Nīfai mo e kau palōfita kehé:

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakahā: “He ʻikai lava ha tangata ʻo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kae taʻe maʻu ʻa e fakahaá. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e tokotaha fai fakahaá ia”2 (vakai, 1 Nīfai 10:17–19; 2 Nīfai 32:5; Molonai 10:5).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne ueʻi: ʻOkú ne ʻomi e ngaahi fakakaukaú, ongó, mo e leá, fakamaama ʻetau mahinó, mo tataki ʻetau fakakaukaú (vakai, 1 Nīfai 4:6).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamoʻoniʻi: ʻOkú ne fakamoʻoni ki he Tamaí pea mo e ʻAló (vakai, 2 Nīfai 31:18; 3 Nīfai 28:11; ʻEta 12:41).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne akoʻi: ʻOkú ne fakalahi ʻetau ʻiló (vakai, 2 Nīfai 32:5).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamāʻoniʻoniʻi: Hili e papitaisó ʻe lava ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻo fakafou ʻi hono maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 27:20).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamanatu: ʻOkú ne fakamanatu mai e ngaahi meʻa he taimi ʻoku tau fie maʻu lahi taha ai kinautolú (vakai, Sione 14:26).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakafiemālie: Lolotonga e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá pe loto mamahí, ʻe lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hiki hake hotau laumālié, ʻomi e ʻamanaki leleí, (vakai, Molonai 8:26), akoʻi mai ʻa e “ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá” (T&F 36:2), mo tokoni ke tau ongoʻi “e melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” (Filipai 4:7).3

Ko e Ivi Tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

‘Oku tau ako ʻi he ʻuluaki vahe ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “naʻe fakafonu ʻaki [ʻa Līhai] ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí” (1 Nīfai 1:12). ʻOku talaʻofa mai ʻe Molonai ʻi he vahe fakaʻosi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe “fakahā [ʻe he ʻOtuá] ʻa hono moʻoní [ʻo e Tohi ʻa Molomoná] kiate [kitautolu], ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4).

Talu mei he kamataʻanga ki he fakaʻosinga ʻo e tohi folofola ko ʻeni ne ueʻi fakalaumālié, ʻoku kau e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá. ʻOku aʻu atu e ivi tākiekina mālohi ko ʻení pea ongo ki he kau laukonga kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku lotú, fakahaaʻi e tuí, mo maʻu ha loto holi moʻoni ke ʻiloʻi e moʻoní (vakai, Molonai 10:4–5).

Ko e hā e founga te tau lava ai ʻo ʻiloʻi e Laumālie Māʻoniʻoní mo fakaʻaongaʻi e totonu ʻoku tau maʻu ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke maʻu e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí? Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Keleki C. Kulisiteniseni ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Fitungofulú ʻo pehē: “Kuo tau aʻusia kotoa pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, neongo ne ʻikai ke tau faʻa lava ʻo fakatokangaʻi. ʻI he hū mai ʻa e ngaahi ueʻí ki hotau ʻatamaí, ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoni ia ʻi he ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku hū ki hotau lotó.”4

Ke fakatupulaki ʻetau malava ke maʻu e ivi takiekina mo e fakahinohino ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fie maʻu ke tau tanumaki ha loto holi ke maʻu ʻo hangē ko Nīfaí, fakaʻaongaʻi e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, “lotu maʻu ai pē, pea ʻoua naʻa fiu” (2 Nīfai 32:9), pea talangofua ki he ngaahi fekaú.

Kuo kole mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke tau fai mo ha toe meʻa ʻe taha: “Fakaava ho lotó, ʻa ho laumālié, ki he ongo ʻo e leʻo makehe ko ia ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní. … ʻOfa te tau ongoʻi ngofua maʻu pē, ka tau lava ʻo ongoʻi ʻa e leʻo fakafiemālie, mo fakahinohino ko ʻeni ʻa ia te ne maluʻi kitautolú.”5

Naʻá ku ako mei heʻeku tamaí, ʻa e lēsoni ʻo e fakafanongo ʻi ha founga angamahení—ʻi he ngāue he ngaahi uasí. ‘Oku ou mataʻikoloa ʻaki he ʻahó ni e lēsoni naʻá ne akoʻi maí. Ko hono moʻoní, ʻoku kei fakamanatu mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e lēsoni ko iá ki hoku ʻatamaí mo e lotó, pea ʻokú Ne talaʻofa mai e ngaahi meʻa lelei ʻe hokó.

Kuo tokoni e aʻusia ko iá ke u fekumi ki he ngaahi momeniti fakalongolongo te u lava ʻo fakafanongo ai ki he leʻo ʻo e Laumālié. ‘Oku tokoni e fakafanongo fakalelei ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakapapauʻi pe ʻoku ou ʻaʻeva he hala totonú pe ʻoku fie maʻu ke liliu hoku ʻalungá kae lava ke fenāpasi mo e ngaahi finangalo ʻa e Tamai Hēvaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Robert D. Hales, “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2016, 105.

  2. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 151.

  3. Ke maʻu ha mahino lahi ange ki he ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, vakai, David A. Bednar, “Tauhi Maʻu Ai pē ha Fakamolemole Hoʻomou Ngaahi Angahalá,” Liahona, Mē 2016, 59–62; Robert D. Hales, “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní,” 105–7.

  4. Craig C. Christensen, “Ko ha Meʻaʻofa taʻe Mafakamatalaʻi mei he ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2012, 14; tānaki atu e fakamamafá.

  5. Palesiteni Thomas S. Monson, “Tauhi ʻa e Ngaahi Fekaú,” Liahona, Nōvema 2015, 84.