2019
Fakahinohino ʻa ha Taha Hiki Meʻa Mamafa ki he Founga ke Tuʻu Mālohi aí
Sānuali 2019


Fakahinohino ʻa ha Taha Hiki Meʻa Mamafa ki he Founga ke Tuʻu Mālohi aí

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne fai e talanoá ʻi Kalefōnia, USA.

ʻOku lava ke fakahoko ʻe ha potufolofola ʻe taha ha faikehekehe lahi—ʻo aʻu pē ki he ngaahi feʻauhi hiki meʻa mamafá.

ʻĪmisi
Kuinini in a weightlifting competition

ʻI hoku taʻu ʻuluaki ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻe kole mai ʻe ha faiako hiki meʻa mamafa ke u kau ki ai.

Ne u pehē ange, “Mmm … ʻikai, mālō pē.” “ʻOku ʻikai ke u saiʻia au ai.”

Ka naʻá ne vili taʻeʻunua pē. ʻO laui uike.

Faifai, peá u ʻahiʻahiʻi ia. Naʻá ne moʻoni: naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he hiki meʻa mamafá. Naʻe fuofua ngalikehe; kuo teʻeki fakahoko ʻe hoku sinó ha meʻa pehē kimuʻa. Ka naʻe fakaʻau ke u saiʻia ʻi he fakamalohisinó. Naʻá ku saiʻia foki hoku kaungā fakamalohisinó mo e feʻauhí. Pea naʻe kamata ke u fuʻu lelei ʻaupito!

ʻOku hoko e hiki meʻa mamafá he taimí ni ko ha konga lahi ʻo ʻeku moʻuí. ʻOku ou fakamalohisino he ʻaho kotoa pē meimei he houa ʻe ua pe tolu, ʻo tulolo ki lalo, hikihikí mo e hikihiki maʻolungá. (Pea kapau ʻoku ʻikai ke ke ʻilo pe ko e hā e ngaahi meʻa ko iá, ʻoua te ke hohaʻa ki ai—naʻe pehē pē mo au!)

Hangē ko e ngaahi meʻa lahi, ʻoku fie maʻu ha taimi mo e faʻa kātaki ki he hiki meʻa mamafá, pea ʻe lava ke faingataʻa ia he ngaahi taimi ʻe niʻihi. Ko e meʻa mālié, ʻoku ʻi ai maʻu pē hoku fāmilí ʻo poupouʻi au, naʻa mo e taimi ʻoku ou lāunga ai ʻi heʻeku felangākí (ʻa ia ko e taimi kotoa pē). Kuo ʻi ai maʻu pē ʻeku tangataʻeikí mo ha milemila ʻaisi pea mo talanoa fakalotolahi mai ʻi heʻeku foki ki ʻapi mei he fakamalohisinó. Pea ʻoku feilaulau maʻu pē ʻeku fineʻeikí kae lava ke u ʻalu ki he ngaahi feʻauhí.

ʻI ha ngaahi taʻu siʻi kuo mahili atú, naʻá ku ʻalu ki he taha ʻo e ngaahi feʻauhi ko ia ʻi Filatelifia, Penisilivēnia, USA. Naʻá ku fiefia ke veipā mo e kau hiki meʻa mamafa mei he feituʻu kotoa he fonuá, ka naʻá ku kiʻi hohaʻa ʻi heʻeku mamaʻo mei hoku fāmilí. Ke ʻai ke faingofua angé, naʻe palōmesi mai ʻeku fineʻeikí te ne pōpoaki telefoni mai ha ngaahi potufolofolá mo e ngaahi pōpoaki mohu fakakaukau he ʻaho kotoa.

ʻI he pō kimuʻa he feʻauhí, naʻe fai ʻe ha tamaiki ʻe niʻihi ha paati. Ne u pehē ʻe fakalata ke u ʻalu ki ai, ko ia naʻá ku ʻalu ai mo hoku kaungā lokí. Ka naʻe tuai e kemo naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u saiʻia he faʻahinga paati ko iá. Naʻe konā e toʻu tupú, ifi tapaka, lea kapekape, mo hulohula taʻefeʻunga. Naʻá ku ʻilo naʻe ʻikai totonu ke u ʻi ai, ka naʻá ku hohaʻa ki he fakakaukau hoku kaungā lokí. Pe ko e fakakaukau ʻa e niʻihi kehe ʻoku mau feʻauhí.

Ka naʻe haʻu ha meʻa ki heʻeku fakakaukaú:

“Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.”

Naʻe haʻu ia mei heʻeku potufolofola manakó, pea ko e meʻa ia naʻe pōpoaki mai ʻaki heʻeku fineʻeikí he pongipongi ko iá: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8: “Ko ia, mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapu, pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hokosia ʻa e ʻaho ʻo e ʻEikí; he vakai ʻoku haʻu vave ia, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí. ʻĒmeni.”

ʻOku ʻikai ke u ʻilo e ʻuhinga naʻe pōpoaki mai ʻaki ai heʻeku fineʻeikí e potufolofola he ʻaho ko iá, ka ko ha meʻa ia kuó u manako ai he kotoa ʻeku moʻuí. Kuó u ako maʻuloto ia talu hoku taʻu valú, pea kuó ne toutou fakamanatu mai ke u lototoʻa, talangofua, pea tuʻu maʻu ʻi he meʻa ʻoku ou tui ki aí.

“Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.”

Naʻá ku talaange ki hoku kaungā lokí, “Te u ʻalu au.” Naʻá ku fakamatala ange fekauʻaki mo e potufolofola naʻe ʻomai ʻe heʻeku fineʻeikí he pongipongi ko iá. “ʻOku ʻikai ko ha feituʻu ʻeni ʻoku totonu ke u tuʻu ai.”

Naʻe talamai ʻe hoku kaungā lokí naʻe ʻikai ke ne fie nofo mo ia ai. Naʻá ne taʻefiemālie foki ka naʻe ʻikai ke ne fie ʻalu toko taha naʻa pehē ʻoku vale he fakatamaikí. Naʻá ne fakamālō mai ʻi heʻeku talaangé, pea naʻá ma ʻalu leva.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ma ʻilo ai ʻi he hili pē ʻema mavahé, naʻe maʻu e tamaiki he paatí pea fakataʻeʻaongaʻi kinautolu mei he feʻauhí ʻi heʻenau konaá mo e maʻu faitoʻo konatapú.

Kapau naʻe ʻikai ueʻi au ke u manatuʻi e veesi folofola ʻeku fineʻeikí, mahalo naʻe mei fakataʻeʻaongaʻi foki mo au mei he feʻauhí. Ne iku ke u maʻu e pale ʻuluakí, ko ia naʻá ku houngaʻia moʻoni ʻi heʻeku kau ki he feʻauhí. (ʻOku ou tui ʻoku ou fakamālō ki heʻeku fineʻeikí he ʻaho kotoa pē ʻi heʻene pōpoaki telefoni maí.)

Ko hono ikunaʻi ha feʻauhi hiki meʻa mamafá ko ha tāpuaki mahino mo vave ia ʻi hono tauhi e ngaahi fekaú. Ka ʻoku ʻikai pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8, “Mou tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú kae lava ke mou ikuna ʻi he ngaahi feʻauhi hiki meʻa mamafá.” Pea ʻoku ʻikai pehē ʻe he Sione 14:15, “Kapau ʻoku mou fie maʻu e ngaahi tāpuaki he taimi pē ko iá, tauhi ʻeku ngaahi fekaú.” ʻOku tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Pea ʻoku tau feinga ke māʻoniʻoni mo talangofua koeʻuhí ʻoku tau falala mo ʻofa ki he ʻEikí.