2019
Hangē ko e Fakamoʻuí: Tupulaki ʻi he Ngaahi Tafaʻaki Mahuʻinga ʻe Fā
Sānuali 2019


Hangē ko e Fakamoʻuí: Tupulaki ʻi he Ngaahi Tafaʻaki Mahuʻinga ʻe Fā

ʻOku ʻikai lahi ʻetau ʻilo ki he anga ʻo e tupu hake ʻa Sīsū Kalaisí, ka ʻoku ʻomi ʻe he Luke 2:52 ha fakamatala lahi.

ʻĪmisi
woman rappelling

Laʻitā ʻo ha fefine ʻoku ʻalu hifo mei he moʻungá ʻi ha maea mei he Getty Images

“Ko ia, ʻoku fie maʻu ke u … hā?”

Naʻá ku fakafanongo. Naʻá ku fanongo moʻoni. Naʻe ʻosi vakaiʻi ʻe he fai fakahinohinó ʻeku letá, fakahaaʻi mai e founga ke tukuange ai e maeá, mo sio fakahangatonu mai kiate au pea pehē mai, “He ʻIKAI te u tuku ke ke tō!”

Ka ʻi he momeniti mahuʻinga ko iá, naʻá ku tuʻu ai: tetetete mo fetafetafei, ʻi heʻeku sio ki mui pea sio ki lalo … naʻe lilika ʻaupito, mo ʻeku ʻilo naʻe pau ke u fai e ʻuluaki manga ko iá.

ʻO puna mei ha lilifa.

Sai, mahalo kuo teʻeki ke mou aʻusia ia, ke manga ʻo puna mei ha lilifa, mo fakaʻamu ʻokú ke mateuteu feʻunga ke puna hao hifo ki lalo. Kae mahalo kuó ke aʻusia fakalaumālie ia. ʻOkú ke ʻilo, ʻi hoʻo ako e ngaahi folofolá ʻiate koe pē pea fanongo ki he fakamoʻoni ʻa e kau faiakó ki he tokāteline moʻoní mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOkú ke ongoʻi hono fakaafeʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻe tokoni ke ke hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. ʻOkú ke fiefia ke fai e ʻuluaki manga ko ʻení pea fakahaaʻi ki he ʻEikí ʻa hoʻo tukupā ki Heʻene ongoongoleleí.

Pea ʻokú ke fakakaukau leva, “Te u fakahoko fēfē ia?”

Pea ʻoku mōlia atu ʻa e meʻa naʻe ngali fuʻu mahino mo faingofua ke fakahokó ʻi ha momeniti pē kuo hili atú. Pea ko koe ʻeni, ʻokú ke tuʻu ʻi he tapaʻi lilifa fakalaumālié, ʻo ʻikai fakapapauʻi pe ʻokú ke maʻu e meʻa ngāue pe teuteu totonú ke ngāueʻi e moʻoni kuó ke maʻú.

Ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí: ʻOkú ke fakahoko fēfē ia?

Kamata ʻi he Kamataʻangá

Naʻe kamata ʻe he Fakamoʻuí ʻEne moʻui fakamatelié ʻi he founga tatau pē mo kitauá: ko ha kiʻi pēpē valevale. Pea ʻi he ʻalu pē ʻa e taimí, hangē ko kitautolú, naʻe kamata ke fuʻu lahi ʻa Sīsū (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:11–17). Naʻá Ne ako ke lue, lea, mo kata. Naʻá Ne ako ke ngāue, laukonga, mo feohi mo e kakaí.

Ko hono moʻoní, ʻoku lekooti e founga ʻo e “tupulaki” ʻa e ʻEikí ʻi he Luke 2:52: “Pea tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”

Kapau ʻoku tau fie hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo muimui ki Heʻene sīpingá.

Ko ia tau vakai muʻa ki he sīpingá ni mo vakai tonu ki he founga ʻoku malava ai ke hoko ʻo hangē ko Sīsū Kalaisí!

“Tupulaki ʻi he potó”

Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá hotau ʻatamaí ke malava fakaofo ʻo fakafuofuaʻi, fakakaukauʻi, mo fakaʻaongaʻi e ʻiló. Ngaahi moʻoniʻi meʻá, fiká, taukeí, founga ngāué—ʻoku meimei taʻefakangatangata hono lahi ʻo e fakamatala te tau lava ʻo maʻú!

Kae hangē ko e Fakamoʻuí, ʻoku tau feinga ke fakalahi ʻa e potó, kae ʻikai ko e fakamatalá pē. Ko e potó ʻa e malava ko ia ke fakaʻaongaʻi totonu e fakamatalá, mahino ʻetau ngaahi filí, mo fai e ngaahi fili ʻoku leleí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “Ko e fakaʻaongaʻi totonu ʻo e ʻiló ʻoku tupu ai e potó.”1 Naʻá ne fakamatalaʻi foki e founga naʻe maʻu ai ʻe he Fakamoʻuí e potó: “Naʻá Ne tānaki e ʻiló ʻi he akó, pea maʻu e potó ʻi he lotú, fakakaukaú, mo e ngāué.”2 Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā hono foha ko Hilamaní ʻo pehē, “ʻOiaué, manatu, ʻe hoku foha, ʻo ako ʻa e potó ʻi hoʻo kei siʻí; ʻio, ako ʻi hoʻo kei siʻí ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá” ( ʻAlamā 37:35; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Fakakaukau ki ai: ʻOku fakalahi ʻe he tuí, akó, mo e talangofuá ʻa ʻetau malava ke maʻu ʻa e ʻiló mo fakalahi e potó!

“Tupulaki ʻi he lahí”

Naʻe sino lahi mo kaukaua ʻa Nīfai. Ko ia naʻe ui ʻe he folofolá ko e “sino lahi ʻaupito” (1 Nīfai 2:16). ʻOku ʻikai ke u pehē au. Naʻe fakataumuʻa e lahi ʻo Nīfaí ke fakahoko e ngaahi ʻekitivitī matuʻaki kehe mei hoku lahí koeʻuhí naʻe ʻi ai ha ngaahi ngāue kehe ʻa e ʻEikí maʻa Nīfai. Naʻe pau ke langa ʻe Nīfai ha vaka, tokonaki ha meʻakai maʻa hono fāmilí, mo tokoni ke nau fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá.

ʻOku maʻu ʻe hotau sino fakatuʻasinó ʻa e meʻa ʻoku fie maʻú kae lava ʻo moʻui mo fiefia ʻi he moʻui fakamatelié. Koeʻuhí ko e fokotuʻu fakalangi ʻa e ʻOtuá, ʻoku tupulaki e lahi ʻo ha pēpē toki fāʻeleʻi ʻi he fakalau ʻa e taimí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau toe maʻu ha ngaahi toʻotoʻonga pe nima mo e vaʻe lahi ange—kuo ʻosi faʻu e ngaahi meʻa ko iá ko ha konga hotau sinó. ʻOku ʻikai toe fie maʻu ha fakalahi makehe! Ka ke tau lava ʻo tauhi ki he ʻOtuá mo kinautolu ʻoku tau feohí, kuo pau ke tau tauhi e moʻui lelei hotau sinó.

Ko hotau sino fakatuʻasinó ko ha temipale ia kuo faʻu haohaoa, pe ko ha fale ki hotau laumālié (vakai, 1 Kolinitō 3:16–17; 6:19–20). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “Ko ho sinó, pe ko e hā pē hono ngaahi meʻafoaki fakanatulá, ko ha fakatupu maʻongoʻonga ia ʻo e ʻOtuá. Ko ha tāpanekale fakakakano ia—ko ha temipale ki ho laumālié.”3

ʻE ala aʻusia ʻe hotau sinó ha ngaahi faingataʻa fakatuʻasino, faingataʻaʻia fakaesino mo e mamahi koeʻuhí ʻoku tau maʻu ha aʻusia fakamatelie, ka naʻe fakatupu haohaoa ʻe heʻetau Tamai Hēvaní hotau sinó ke ne fakahoko lelei hotau ngaahi faingamālie ʻi he moʻuí.

ʻĪmisi
young man at the top of mountain

“Tupulaki ʻi hono ʻofeina ʻe he ʻOtuá”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e ʻuluaki foʻi moʻoni maʻongoʻonga ʻo ʻitānití ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolú ʻaki e kotoa Hono lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí.”4

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. Naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke ke maʻu ai ha ʻaho leleí, ʻokú Ne ʻofa ʻiate ko e—ʻaki e kotoa ʻo ho mālohí, vaivaí, ngaahi fehuʻí, mo e ʻamanaki leleí. Ko ia, ko e hā e founga te ke “tupulaki [ai] pea ʻofeina ʻe he ʻOtuá”? ʻOkú ke fakahā kiate Ia ʻokú ke ʻofa foki kiate Ia!

Naʻe ʻi ai ha taimi naʻe talaange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). ʻOku fakahaaʻi ʻe hoʻo talangofuá ʻa hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá. ʻE lava ke teuteuʻi koe ʻi hoʻo talangofua loto fiemālie ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho iikí ke ke tali ʻEne fakaafe ka hoko maí, mo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ange.

“Tupulaki ʻi hono ʻofeina ʻe he tangatá”

ʻOku fakaʻohovale! ʻOku ʻikai ʻuhinga e tokolahi taha e kakai ʻoku nau muimuiʻi koe he mītia fakasōsialé ʻoku “ʻofeina [koe] ʻe he tangatá.”

Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ha founga kehe hono tākiekina e niʻihi kehé—pea mo e tokotaha naʻá Ne fakaʻatā ke ne tākiekina Iá. Naʻá Ne “feʻaluʻaki ʻo fai lelei, … he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá” (Ngāue 10:38).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku ou kei manatuʻi pē, ʻo hangē pē naʻe hoko he ʻaho ní, ʻa e ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau tākiekina lelei ʻeku moʻuí he kuohilí. Kuo nau mamaʻo atu, ka ʻoku kei hiki hake pē au ʻi he manatu melie ki heʻenau ʻofá, sīpingá, tuí, mo e fakamoʻoní.”5

Te ke lava ʻo fakalahi ho ivi tākiekiná ʻaki hoʻo hoko ko ha kaungāmeʻa ʻokú ne tākiekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ki he leleí! ʻOku akoʻi atu ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻa e foungá: “Fakahā hoʻo tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé, malimali pea ʻai ke nau ʻiloʻi ʻokú ke tokanga ange kiate kinautolu. Angalelei pea fakaʻapaʻapa ki he tokotaha kotoa pē, pea tuku hono fakamāuʻi mo fakaangaʻi kinautolu ʻoku mou feohí … Fai ha feinga makehe ke ke hoko ko ha kaungāmeʻa kiate kinautolu ʻoku mā pe taʻelatá, ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu makehé, pe ʻikai te nau ongoʻi ʻoku fakakau kinautolu ʻi ha meʻa ʻoku fai.”6

Fakakaukau ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻokú ke saiʻia mo fakaʻapaʻapaʻi moʻoní—ʻa kinautolu ʻokú ke ʻofeiná. Ko e hā ha ngaahi ʻulungaanga kuo nau fakatupulaki ʻokú ne fakamanatu atu kiate koe fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi? Koeʻuhí neongo pe ʻe lelei fēfē hotau ngaahi kaungāmeʻá, ka ko hotau Kaungāmeʻa lelei tahá ko Sīsū Kalaisi, pea ko ʻEne sīpinga ʻoku tau fie muimui ki aí!

ʻĪmisi
Jesus sitting with a child

ʻI Heʻene Māmá, tā ʻe Greg K. Olsen

ʻOku Fehokotaki Kotoa

“Pea tupulaki ʻa e poto ʻia Sīsū mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá” (Luke 2:52). ʻI homou muimui ki he sīpinga tupulaki ʻa e Fakamoʻuí, te mou ʻilo ai ʻoku ngāue haohaoa fakataha e ngaahi meʻa kotoa, pea te mou hoko ʻo hangē ko Iá. ʻE ngāue fakataha homou ʻatamaí, sinó, mo e laumālié ke mou lelei ai, pea te mou malava ʻo tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehe tokolahi pea “tauhi [ki he ʻOtuá] ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa”! (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. (1924), 90.

  2. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 112.

  3. Russell M. Nelson, “We Are Children of God,” Ensign, Nov. 1998, 85.

  4. Jeffrey R. Holland, “ʻE Fai ʻe [he ʻEikí] ha Ngaahi Mana ʻIate Kimoutolu ʻApongipongí na,” Liahona, Mē 2016, 127.

  5. Henry B. Eyring, “True Friends,” Liahona, May 2002, 29.

  6. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohi, 2011), 16.