2020
ʻE Hanga Nai ʻe Hoʻo Kuohilí ʻo Taʻofi Hoʻo Fakalakalaká?
ʻEpeleli 2020


Founga Fakaʻilekitulōnika Pē

ʻE Hanga Nai ʻe Hoʻo Kuohilí ʻo Taʻofi Hoʻo Fakalakalaká?

Kuo ʻosi totongi huhuʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻetau ngaahi angahalá. Puke Hono toʻukupú pea laka ki muʻa.

ʻI ha kiʻi taimi siʻi kimuʻa ai, naʻe fakaafeʻi ʻe heʻeku pīsopé homau uōtí ke fakakaukau ki ha vaivaiʻanga pe angahala ʻe niʻihi ʻoku mau tuku ʻi he tēpile sākalamēnití ke ʻave ʻe Sīsū Kalaisi. ʻOku ʻi ai ha ngaahi angahala kuó u feʻao holo pē mo ia ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ko e tokotaha lahi kei talavou pea kuó u feinga ke ikunaʻi ka kuo teʻeki ke lava ʻo ikunaʻi ia ʻi he lotú mo hoku mālohi pē ʻoʻokú. Neongo ʻeku tupulaki he ngaahi taʻu ko iá, ka ne u ʻilo naʻá ku fie maʻu ke ikunaʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻeku tupulakí.

Ko e Sāpate ko ia hili e pole naʻe ʻomi ʻe he pīsopé, ne u fakakaukau ke u tuku ha taha pē ʻo ʻeku ngaahi angahalá ʻi he tēpile sākalamēnití, ko ha fakafofonga fakatuʻasino ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻI heʻeku teuteu ke maʻu ʻa e sākalamēnití, ne u manatuʻi naʻe fakafofongaʻi ʻe he tupenu ʻufiʻufí ʻa e tupenu naʻe telio ʻaki Iá, pea fakafofongaʻi ʻe he maá mo e vaí ʻa Hono sinó mo Hono taʻataʻá.

Ne u fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ʻi he loto-fakamātoato moʻoni, peá u lotu loto pē, ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ha tokoni mo fai ha tukupā ke siʻaki ʻa e angahala ko ʻení. Pea naʻe hoko ha meʻa naʻe ʻikai ke u teitei ‘amanaki ki ai: naʻe mole ‘aupito ‘eku holi ke fai angahalá. Ne u toutou fai ʻeni ʻi ha ngaahi taimi, pea naʻe hoko ʻa e meʻa tatau mo e ngaahi angahala kehé. Naʻe fuʻu lelei nai ʻene hoko moʻoní?

Fakafenāpasi Hoku Lotó mo Hono Finangaló

ʻI he uike hono hokó, ne u ʻiloʻi ʻa e angahala ne u fie tuku ʻi he tēpile sākalamēnití, ka naʻe ʻikai ke u ongoʻi kuó u mateuteu ke tukuange ia. ʻI heʻeku manatu ki he kuohilí, ʻoku ou fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke ʻi he feituʻu totonú ʻa hoku lotó. Naʻe ʻikai ke u fakamātoato feʻunga ke u tukupā ke liliu. Ka naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e lahi hono fakamamahiʻi e Tamai Hēvaní ʻe he angahalá. Ne u ʻiloʻi ne fie maʻu ke fenāpasi hoku lotó mo Hono finangaló pea fakatefito ʻeku moʻuí ʻiate Ia ke u hoko ai ʻo tauʻatāina. Ko ia ne u fai hoku lelei tahá ke hoko ia ʻo moʻoni.

Ne u fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga ʻahiʻahi ʻe fakaiku ki he angahalá ni. Ne u liliu ʻa e founga ʻo ʻeku lau folofolá he ʻaho kotoa pē pea fakalaulauloto moʻoni ki ai pea fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻeku moʻuí. Ne u nofotaha he fakamātoato ke liliú, pea feinga he ʻaho kotoa pē ke fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí kae ʻikai ko hoʻokú. ʻOku ou fakamuʻomuʻa Ia, koeʻuhí ne u ʻilo naʻe ʻikai mei lava ke u liʻaki ʻa e angahala ko ʻení ka ne taʻe ʻoua e mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. ʻI he hokohoko atu ke fakamuʻomuʻa Iá, ne u lava ke tukuange ʻa e angahalá ni ʻi he tēpile sākalamēnití. Ne faifai peá u tauʻatāina mei he meʻa kuó ne taʻofi ʻeku fakalakalaká ʻi he ngaahi taʻu lahi.

ʻI he founga ko ʻení, ne u tupulaki ʻo ofi ange ki heʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí. Ne u fakakaukauloto kiate Kinaua ʻokú Na ʻafio hifo kiate au ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení ʻi he faʻa kātaki mo e ʻofa—ʻo Na ʻafioʻi, ʻe faifai pē, peá u siʻaki ʻa e ngaahi angahala naʻa nau fakafeʻātungiaʻi fakalaumālie ʻeku tupulakí. Pea ʻi he taimi ne u mateuteu ai ke tukuange kinautolú, naʻe ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ke hiki hake au—ke taki atu au mo foaki mai ʻa e fakamolemolé mo e mālohí. Kuó Ne ʻosi ʻomi ha founga ke u tauʻatāina ai mei heʻeku ngaahi angahalá ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. Naʻá Ne totongi huhuʻi hoku ngaahi vaivaí, fehālākí, mo e ngaahi angahalá. Naʻe fie maʻu pē ke u falala kiate Ia.

Te Ke Lava ʻo Laka Ki Muʻa

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne u lau ha lea meia ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia naʻá ne ʻomi ʻa e kiʻi fakalotolahi ne u fie maʻú: “Kapau ʻoku taʻemaau ʻa hoʻo moʻuí pea ʻokú ke ongoʻi taʻefiemālie mo taʻetaau … , ʻoua ʻe hohaʻa. Naʻá ne ʻosi ʻiloʻi kotoa e meʻa ko iá. ʻOkú Ne tatali mai kiate koe ke ke tūʻulutui ʻi he loto fakatōkilalo pea fai ʻa e fuofua laká. Lotua ke maʻu ha mālohi. . . . Fakatauange ʻe lilingi ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki ho lotó.”1

ʻI he taimi ne mau hivaʻi ai ʻa e “ʻOku fakaofo” (ʻeku himi manakó) ʻi he uike hono hokó, ne u ongoʻi naʻe moʻoni e foʻi lea takitaha; ne u fuʻu ʻohovale moʻoni—ʻo ofo ʻi he mole atu meiate au ʻa e ngaahi meʻa ne u fefaʻuhi mo ia ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu. Ne u ofo, ne u lava ʻo laka ki muʻa, makatuʻunga ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Te Ne lava ʻo fakamoʻui kotoa ʻa e ngaahi angahalá mo e ngaahi laveá pea ʻe ʻikai toe ʻilonga ha meʻa ai. Koeʻuhí naʻe ʻikai fie maʻu ke taʻofi ʻe hoku kuohilí ʻeku fakalakalaká.

ʻOku kei huluʻānoa e meʻa ke u akó mo ikunaʻí, ka ʻoku fakalakalaka ʻeku moʻuí ʻi ha founga lelei. ʻOku ou ongoʻi fiefia mo nonga lahi ange. ʻOku ou fakahaaʻi ʻeku loto-houngaʻia lahi ange. ʻOku ou ofi ange mo fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOku ou fili ke toe feinga ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku ou laka ʻe taha ʻo ofi ange kiate Kinaua pea mo e tokotaha ʻokú Na ʻafioʻi te u lava ʻo hangē ko iá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard G. Scott, “True Friends That Lift,” Ensign, Nov. 1988, 77.