2020
Ko Hono Fakatupulaki Fakakongokonga ʻEku Tuí
ʻEpeleli 2020


Ko Hono Fakatupulaki Fakakongokonga ʻEku Tuí

ʻOku fie maʻu ha taimi ki hono fakatupulaki ha fakamoʻoni. Taimi lahi ʻoku faʻa maʻu ia ʻi hono fakatahatahaʻi ʻo e fanga kiʻi aʻusia īkí.

ʻĪmisi
1. Legs with bare feet, 200 liter barrel being pushed along dirt road. Scene of Zimbabwe in background. 2. Legs walking off page. Pants and shoes suitable for church. African scene in bkgrd. _Spot: Elder Dube approx 22 yrs old bearing testimony from church benches.

Ko e taha ʻo e ngaahi taimi mahuʻinga taha ʻo ʻeku moʻuí ne hoko ia kiate au ʻi heʻeku taʻu 10, ʻi he taimi ne u fakaʻaongaʻi ai ha uike ʻe ua ke ako e tokāteline ʻo e Katoliká ʻi he Misiona Lōleto ʻo e Katolika Lomá, fakafuofua ki ha maile ʻe 20 (32km) mei hoku ʻapi ʻuta ʻi Silopela, Simipapueé. Naʻá ku ʻilo mo ʻofa ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea mo falala ki he ʻEikí ʻi he ngaahi lēsoni mo e ongo ko ʻeni ʻi heʻeku kei siʻí.

Lolotonga ʻeku ʻi he falelotu Katoliká, ne u sio ki ha ʻū tā valivali ʻo ha ngaahi ʻata mei he moʻui ʻa e Fakamoʻuí he holisí: ngaahi ʻata ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí, ko ʻEne akonaki ʻi he temipalé, lotu ʻi he Ngoue ko Ketisemaní, fata ʻa e kolosí ki Kalevalé, ko hono tutuki ʻi Kolokotá, pea mo ʻEne Toetuʻú. Ne u ongoʻi loto-mamahi moʻoni ʻi heʻeku sio ki he ngaahi mataʻifaʻó mo e talatalaʻāmoá. ʻI he taimi ne u aʻu ai ki he fakatātā ʻo e Tutukí, ne u loʻimataʻia. Pea ʻi he taimi kotoa pē ne u tangi ai naʻá ku pehē, “Hei, naʻá Ne foua ha ngaahi meʻa lahi moʻoni, koeʻuhí ko au.”

ʻI he lolotonga hono fakahoko e ouau hilifakinimá, naʻe sio mai ha taha ʻo e kau taulaʻeikí ki hoku matá mo pehē mai, “Ko e maama ʻo māmaní [koe]” (vakai, Mātiu 5:14). Pea ʻi heʻene tuhu ki ha foʻi teʻelango ne ulo, naʻá ne lau e tōfolofola ʻa e Fakamoʻuí: “Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa hoʻomou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:16).

ʻI he lahi ange ʻeku ako fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe kamata ke u loto ke tokoni ki he niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, naʻe fie maʻu ke mau ō ʻo ʻutu mai ʻemau vaí mei ha feituʻu ne maile ʻe nima (8 km) mei homau koló. Ko e taimi lahi, ne fata ʻe he kakai fefine ʻi he koló, kau ai ʻeku fineʻeikí, ha foʻi hina vai fonu lita ʻe 20 ʻi honau ʻulú. Hili e aʻusia ne u maʻu ʻi he semineli ʻa e Katoliká, ne u faʻa teke leva ha foʻi hina vai fonu lita ʻe 200 ke tokoni ki heʻeku faʻeé, pea naʻá ku tokoni foki ki ha ongo uitou kehe ʻa ia ne mau kaungāʻapi. Ne u manatuʻi e ongo fakaʻofoʻofa ne u maʻu ʻi he taimi kotoa pē ne u tokoni ai ki he niʻihi kehé.

Naʻe tokoni e ngaahi aʻusia ko ʻení ke fakatupulaki ʻeku tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalasí pea mo teuteuʻi au ke u tali e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hoku taʻu 22.

Ko Hono Maʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ne u tupu hake ʻi he lotolotonga ʻo ha taimi liliu ʻi hoku fonuá. Naʻe ʻi ai ha kau pālangi tokosiʻi ne tataki ʻe ʻIeni Sāmita ne nau talaki ʻa e tauʻatāina mei Pilitāniá ʻi he 1965. Naʻe kamataʻi ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ha ngaahi mafai pule pea naʻe tupu ai ha tau fakalotofonua ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻo aʻu ki he 1980, ʻa ia ko e taʻu ia ne maʻu ai ʻe Simipāpuē ʻene tauʻatāiná. ʻI he ʻosi ʻeku akó, ne u hiki ki ha kolo ke ngāue pea naʻe ʻikai ke u ʻalu ki ha faʻahinga lotu ʻi ha ngaahi taʻu lahi.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u vaʻinga ai mo e ongo foha ʻo ʻeku pule ngāué. Ne na taʻu fitu mo taʻu hiva. Ne na talamai, “ʻOkú ke ʻilo ko ʻema tamaí ʻa e palesiteni fakakolo ʻi homau Siasí.” Ne na fakamatalaʻi mai e tuʻunga ʻo e palesiteni fakakoló pea, ʻi heʻeku taʻefakakaukaú, ne u pehē ange ai, “He ʻikai ʻalu hoʻomo tamaí ʻamoua ki hēvani.” Naʻá ku ʻiloʻi kuó u fai ha fehālaaki lahi, peá u fakakaukau fakamātoato ki ha meʻa te u lava ʻo lea ʻaki ke ngalo ʻiate kinaua ʻeku leá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, ʻi he taimi ne na sio ai ki heʻena tamaí, ne na lele kiate ia ʻo talaange ʻa e meʻa ne u lea ʻakí. Ne u fakakaukau ʻe mole ai pē ʻeku ngāué.

Naʻe fakaʻaliʻali mai ʻe heʻeku pule ngāué kimuʻa ha sāketi mei he taimi naʻá ne ʻi he ngāue fakakautaú aí, ʻa ia ne ʻuhinga ia kuó ne tāmateʻi ha taha. Ko e ʻuhinga ia ne u lea ʻaki ai e meʻa ne u lea akí. Naʻá ne ʻeke mai ʻi ha founga mokomoko, pe ko e hā ne u lea pehē aí. Ne u talaange, “Pule, manatuʻi, naʻá ke talamai kiate au naʻá ke tāmate ʻi he taú. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú, ‘ʻOua naʻá ke fakapō.’”

Naʻá ne ʻeke mai pe ko e siasi fē ʻoku ou ʻalu ki aí. Naʻá ku talaange ne u faʻa ʻalu ki he Siasi Katoliká ka kuo teʻeki ke u toe ʻalu ki ha lotu ʻi ha taʻu ʻeni ʻe fitu. Naʻá ne vahevahe mai ha ngaahi aʻusia ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e ngaahi taú mo e fekeʻikeʻí, peá ne ʻomi leva ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ku fiefia lahi ʻi he ʻikai mole ʻeku ngāué.

Naʻá ne ʻomi kiate au e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 1981, ka ne ʻikai ke u lau ia pe naʻa mo fakaava pē ā ʻi ha taʻu ʻe ua. ʻI ha ʻaho Sāpate ʻe taha, ne u taʻeoliʻia ai ʻi he taimi ne folau ai hoku ngaahi kaungāmeʻá, ko ia ne u toʻo hake leva ʻa e tohí peá u ʻalu ki ha tauʻanga lēlue ofi mai pē ʻo laukonga ai. ʻI heʻeku laukonga he ʻaho ko iá, naʻe lava ke u ongoʻi ʻa e fakaʻaiʻai ke faileleí, ka ko e meʻa naʻe ongo makehe kiate au kimui ange ʻi heʻeku laukongá ko e 3 Nīfai 11. Ne u lau fekauʻaki mo e kau Nīfai ne moʻui mei he ngaahi taú mo e fekeʻikeʻí, pea mo e hā ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí kiate kinautolú.

Kuo tau homau fonuá ʻi ha taʻu ʻeni ʻe 15. Kuo ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ne mau tutupu fakataha hake ʻi hoku koló ne nau ō ki he taú pea ʻikai toe foki mai. Ko ha niʻihi kuo nau mamatea ki he toenga ʻo ʻenau moʻuí.

Ko ia, ʻi he lolotonga ʻeku lau fekauʻaki mo e kakai Nīfaí, ne u ongoʻi ʻo hangē naʻe alanima mai ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí kiate au ʻi he taimi naʻá Ne folofola ai ʻo pehē, “Tuʻu hake pea ʻunuʻunu mai kiate au, koeʻuhí ke mou … ala foki ki he mataʻi faʻo ʻi hoku nimá mo hoku vaʻé, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ko e ʻOtua ʻo e māmaní kotoa pē, pea kuo tāmateʻi au koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní” (3 Nīfai 11:14).

Ne u ongoʻi hangē naʻá Ne alanima mai ʻo tokoniʻi fakataautaha au mo fakaafeʻi au ke haʻu kiate Ia. Naʻá ku ʻiloʻi te u lava ʻo fai ʻeni. Naʻá ne liliu ʻa e meʻa kotoa pē.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEku Fakamoʻoní

Naʻe ʻosi ha ngaahi māhina lahi peá u toki lava ʻo maʻu ha loto-toʻa ke u ʻalu ki he lotú. Ne u ʻilo e feituʻu ne tuʻu ai e falelotú, ka naʻe ʻikai ha kau faifekau ʻi homau kiʻi koló. ʻI Fepueli ʻo e 1984, ne u hū ai ʻi he falelotu Kueké. Ne u fakaʻamu ke u toe foki mai ki tuʻa. Ne ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe talitali lelei au peá u tangutu pē ʻi mui, ʻo teuteu pē ke u ʻalu. Hili ʻa e polokalama fakaavá, naʻe fakahoko ʻe he palesiteni fakakoló, Maiki ʻĒleni, ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo e Tohi ʻa Molomoná. Ne u maʻu ha ongoʻi fehokotaki. Naʻe fakahoko foki ʻe he tokotaha hokó ʻene fakamoʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e Tohi ʻa Molomoná, kae pehē foki ki he fika tolú. Ne u maʻu ha ongoʻi fiefia moʻoni. Ne ʻikai ke u maʻu ʻa e loto-toʻa ke u ʻalu ki he tuʻunga malangá, ko ia ne u tuʻu hake pē ʻi he feituʻu ne u ʻi aí ʻo pehē, “ʻOku ou ʻofa ʻia Sīsū. ʻOku ou lolotonga lau e Tohi ʻa Molomoná.” Peá u tangutu leva ki lalo. Ko e kamataʻanga ia ʻo ʻeku fakamoʻoní.

ʻĪmisi
1. Legs with bare feet, 200 liter barrel being pushed along dirt road. Scene of Zimbabwe in background. 2. Legs walking off page. Pants and shoes suitable for church. African scene in bkgrd. _Spot: Elder Dube approx 22 yrs old bearing testimony from church benches.

Ko e ngaahi fakamoʻoni ko iá ko e founga tokoni ia ʻa e ʻEikí kiate aú koeʻuhí naʻe tokoni ia ke u ongoʻi ʻoku totonu ke u ʻi ai. Ne u ongoʻi ko hoku kāinga ʻeni. ʻI he ngaahi ʻaho ne hoko aí ne u lotua kinautolu pea ke talitali lelei au. Ne u fetaulaki mo ha kau mēmipa ai ne nau angaʻofa ʻaupito mo tokoniʻi au.

Ne lahi ha ngaahi meʻa ne hoko he ʻaho ko iá ʻi heʻeku hū ki he falelotú. ʻOku ou fifili pe ko e hā ne mei hoko kapau ne ʻikai vahevahe ʻe he kau mēmipa ko iá ʻenau ngaahi fakamoʻoní. ʻOku ʻikai ke tau teitei ʻilo pe ʻoku ʻi ai nai ha taha ʻoku faingataʻaʻia. ʻI he taimi ʻokú ke tuʻu hake ai ʻo lea ʻaki e meʻa ʻokú ke ongoʻí, mahalo ko e meʻa pē ia ʻoku fie maʻu ʻe ha taha ke ne fanongo ki aí.

Fakahoko maʻu pē hoʻo fakamoʻoní. ʻI hoʻo fai iá, ʻokú ke fakamālohia ai koe mo e niʻihi kehe ʻoku mou feohí. Taukaveʻi e meʻa ʻokú ke ʻiloʻí. ʻI hoʻo muimui ki he faleʻi mei he Tohi ʻa Molomoná, te ke toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.

ʻUnu ke Ofi ki he Fakamoʻuí

Ko e taimi naʻá ku fakamoleki ʻi he Misiona Lōleto ʻo e Katolika Lomá naʻá ne kamataʻi ʻe ia hoku hala ke u hoko ko ha ākonga ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Talu mei ai mo ʻeku ako ko ʻete hoko ko ha ākongá ko ha hala fononga ia, pea ʻoku fie maʻu ke tau laka maʻu ai pē ki muʻa neongo hotau ngaahi vaivaí mo e fakangatangatá. ʻI he taimi te tau tali ai ʻa e fakaafe: “Ko ia ke haohaoa ʻa kimoutolu he ʻoku haohaoa ʻa hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:48), te tau fakalakalaka leva ki he moʻui taʻengatá ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, akonaki ki he akonaki” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12).

ʻOku tau ʻilo he ʻikai faingofua maʻu pē ʻa e halá, pea te tau foua ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi mamahi ʻi heʻetau fonongá, ka ko e hanga hake ki he ʻEikí ko e founga pē ia ʻe taha ke maʻu ai ha nonga ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku mahuʻinga fau ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí kiate au. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku tokoni mai ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu. ʻOku fie maʻu ke tau hanga hake, muimui kiate Ia, pea alanima atu ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻo hangē ko e mafao mai Hono toʻukupú ʻo hiki hake kitautolú.

Kuó u ako ko ʻete hoko ko ha ākongá, ko ha hala fononga ia pea ʻoku fie maʻu ke tau laka maʻu ai pē ki muʻa.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Greg Newbold