2023
Hokohoko Atu e Ngaahi Mana ʻa e ʻOtuá
Siulai 2023


“Hokohoko Atu e Ngaahi Mana ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Siulai 2023.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Hokohoko Atu e Ngaahi Mana ʻa e ʻOtuá

Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fenāpasi ange ʻa e ngaahi tui ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Tohi Tapú ʻi he lau ko ia kuo fetongi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau palōfitá mo e fakahaá. Naʻá ku ongoʻi ha fiefia moʻoni ʻi he taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻoku ou moʻui ʻi he “kuonga fakatohitapú” ʻi onopōní.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku tuʻu fakataha ʻi tuʻa

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú

ʻI he ʻaho 9 ʻo Nōvema 1989, naʻe fanongonongo hala ai ʻe ha fakafofonga fakapuleʻanga ʻo Siamane Hahake ʻo pehē ʻe fakangofua he taimi pē ko iá ʻa e kakai ʻo e kolomuʻá ke nau hū ʻi he ʻĀ ʻo Pealiní. Hili ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻe ʻikai ha toe fili ʻa e kau leʻo ʻi he kauʻāfonuá ka ke fakaʻatā ʻa e kakai ne fakautuutu honau tokolahí ke nau mavahe mei he vahefonua ʻo e Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané.

Naʻá ku mamata mo hoku kaungāmeʻa mamae ko Seikupi Kolosikí—heʻema kei taʻu hongofulu tupú—ki he hoko ʻa e mana taʻeʻamanekiná ʻi he televīsoné mei homau ʻapí ʻi Pōlani. Naʻe vela moʻoni ʻa e māmaní ka naʻe ʻikai ko ha vela fakatupu ʻauha. Naʻe fakafonu ʻe he laumālie ʻo e tauʻatāiná mo e ʻamanaki leleí ʻa e loto ʻo ha kakai ʻe lauimiliona.

Kiate au mo Seikupi, naʻá ma fakaʻānaua ke hiki ʻi ha ʻaho mei Pōlani ki he Hihifó—ki Tenimaʻake, Suēteni, Siamane Hihifo. Naʻá ma mālieʻia ʻi he ngaahi heleʻuhila mo e polokalama TV ʻAmeliká. Naʻá ku saiʻia taha ʻi he The Wonder Years (Ko e Ngaahi Taʻu Fakaofó). Naʻá ku saiʻia ʻi he ʻātakai ʻo e nofo ʻi he ngaahi kolo ʻi ʻAmeliká.

ʻOku ʻikai ke u tui ne ʻamanaki ha taha ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e Iron Curtain (Puipui Ukameá) ʻe ʻosi ʻa e Cold War (Tau ʻa Lūsia mo ʻAmeliká). Ka naʻe kehe ʻa e palani ia ʻa e Tamai Hēvaní. ʻI he 1975, naʻe ʻikai ke mau ʻiloʻi, naʻe fakaafeʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke “kau ʻi ha kole taʻe tuku ki he ʻEikí ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e ngaahi puleʻangá pea fakamolū e loto ʻo e ngaahi tuʻí mo e kau pulé ke lava ʻa e kau faifekaú ʻo hū ki he ngaahi fonuá kotoa mo akoʻi e ongoongoleleí.”1

Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe ʻaʻahi ʻa Palesiteni Kimipolo ki Uoasoa, Pōlani. ʻI ha pongipongi ʻe taha, naʻe mavahe ai ʻa Palesiteni Kimipolo mei hono hōtelé, fakataha mo ha niʻihi tokosiʻi hono kaungā fonongá, kau ai ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni, ʻo luelue he he Fonualoto ʻo e Sōtia Taʻeʻiloá, pea hū ki he Paaka Sasikií. Ne ʻikai mamaʻo mei ha fauniteni ʻoku kei tuʻu ai he ʻahó ni, naʻá ne tūʻulutui ʻo toe fakatapui ʻa Pōlani ki hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe hoko mai ai ha taʻu ʻe hongofulu ʻo e ngaahi laka fakahāhā fekeʻikeʻi mo tokolahi. Neongo naʻe taʻefalala mo fakafepakiʻi ʻe he kakai lalahí ʻa e kau taki fakapolitikalé, ka naʻe fehuʻia ʻe ha kakai kei talavou tokolahi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga, tukufakaholo, mo e tōʻonga fakakaukau ʻa ʻenau mātuʻá. Ne ʻikai ke u mahuʻingaʻia mo hoku kaungāmeʻa ko Seikupí ʻi he tui faka-Kalisitiané ʻi he mahino naʻá ma maʻú. Naʻe ʻikai ke ne toe mahuʻingaʻia ʻi he tui fakalotú fakalūkufua, ka naʻe tohoakiʻi au ki he ngaahi fakakaukau fakapoto naʻe kamata ʻi ʻĒsiá.

ʻI ʻEpeleli 1990, naʻá ku suto ai mo Seikupi ki ʻAositulia. Naʻá ma fetaulaki ʻi Viena mo ha ongo fefine lelei naʻá na tuʻu ʻi he kauhala ʻo ha hala femoʻuekina. Ko e taha ʻiate kinaua naʻá ne pukepuke ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he lea faka-Pōlaní. Naʻá ne fakamatala mai fekauʻaki mo e ʻaʻahi ʻa Sīsū ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá pea palōmesi te ne meili ʻa e tohí ki homa ʻapí kapau te ma ʻoange homa tuʻasilá. Naʻá ma fakaava foki ʻema tohi tuʻasilá pea hiki e tuʻasila ʻo ha tokolahi homa ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ma fakakaukau ko ha fakaʻohovale lelei ia ke nau maʻu ha meʻaʻofa.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai naʻe fokotuʻu e Misiona Poland Warsaw, pea tūʻuta mai ha kau faifekau ʻe toko fā ki homau koló. Naʻá ku toki ʻilo kimui ange ko e tokolahi ʻo e “niʻihi ke akoʻí”—ʻa e tuʻasila homa ngaahi kaungāmeʻá—naʻe ʻi ai hono fatongia mahuʻinga ʻi he fili ko ia ke fakaava homau koló ki he kau faifekaú. Naʻá ku ʻohovale ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe talamai ʻe Seikupi kuo ʻaʻahi ange ha ongo faifekau “Māmonga” kiate ia pea kuó ne fakakaukau ke kau ki hona siasí.

Naʻá ku loto mamahi ʻi heʻene talamaí. Kuo taʻu lahi ʻeku feinga ke ne mahuʻingaʻia ʻi he tui fakalotú ka naʻe ʻikai ha ola. ʻE lava fēfē ʻe ha sola mei ha fonua kehe ʻo fakaului fakafokifā iá? Naʻá ku fakapapauʻi te u fehangahangai mo kinaua pea fakahaaʻi ange kia Seikupi naʻe ʻikai haʻana faingamālie ke fakafekiki mo au.

Ne u Ongoʻi ha Meʻa Makehe

ʻI heʻeku sio ki he ongo faifekau malimali naʻá na tuʻu ʻi he matapā ʻo e fale nofo totongi ʻeku ongomātuʻá, naʻe ngalo ʻiate au ʻeku taumuʻa ke fakamoʻoniʻi ʻokú na halá. Naʻá na fiefia mo fakaoli. Naʻá na ʻeke mai ha ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo au pea mo ʻeku tuí. Naʻá na fakaʻapaʻapaʻi ʻeku ngaahi tuí. Naʻá na talamai kimui ange lolotonga e fuofua fetaulaki ko ia mo e tangata fiemeʻa ʻulu lōloa mo talausese mahaehae naʻe ifi tapaká, naʻe faingataʻa ke na fakakaukauloto te u fie hoko ko ha muimui ʻo Sīsū Kalaisi. Ka naʻá ku ongoʻi ha meʻa makehe ʻi hona lotolotongá, pea naʻá ku mālieʻia ko hona Siasí pē ʻa e lotu faka-Kalisitiane naʻá ku ʻilo naʻe tui ki he moʻui ʻi ha maama fakalaumālié.

Naʻá ku mālieʻia foki ʻi heʻena fakamoʻoní mo e tui mālohi ʻa Seikupi mo Lōpeti Silasiki, ko hono kaungāmeʻa foʻou mei he Siasí. Naʻe hoko ʻa Lōpeti ko ha mataotao fakaʻatamai, ko ha tangata poto mo mahino ngofua, pea naʻe fakatupulaki ʻe heʻene ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi aʻusiá ʻeku tokanga ki he tui fakalotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fakaofo kiate au ʻa e meʻa kotoa pē naʻe talamai ʻe he ongo ʻeletaá, Seikupi, mo Lōpetí, tautautefito ki he tokāteline ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻo kamata ʻi he maama fakalaumālié pea fakaʻosi ʻaki ʻa e ngaahi nāunau ʻe tolú. Ka naʻe ʻikai ke u vakai ki ha ʻuhinga ke u kau ai ki he Siasí kae ʻoua kuo mahino kānokato ange kiate au ʻenau ngaahi tui makehé. Ko ʻeku mahino ko ia ki he tui faka-Kalisitiané, naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ha ngaahi mana ʻi he kuonga muʻá, fekauʻi mai ha kau ʻāngelo, mo ui ha kau palōfita, ka naʻe ngata e ngaahi meʻa kotoa ko iá ʻi he kuonga ʻo e Tohi Tapú. ʻI he kakato pē ʻa e Tohi Tapú, naʻe ʻikai toe fie maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ha ngaahi mana mo ha fakahā koeʻuhí he ʻoku ʻi he folofolá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke tau ʻiló.

Naʻe hoko ha fakalakalaka lahi lolotonga ʻemau fealēleaʻaki fekauʻaki mo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní pea mo hono Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fenāpasi ange ʻenau ngaahi tuí mo e Tohi Tapú ʻi he lau ko ia kuo fetongi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau palōfitá mo e fakahaá. Naʻá ku ongoʻi ha fiefia moʻoni ʻi he taimi naʻá ku fakatokangaʻi ai ʻoku ou moʻui ʻi he “kuonga fakatohitapú” ʻi onopōní.

Naʻá ku mateuteu ke kole fakamātoato ki he ʻOtuá ha fakahā fakatāutaha, ka naʻe ʻikai maʻu ha tali. Ne faifai peá u pehē ange, “Tamai Hēvani, kapau naʻá Ke ui ʻa Siosefa Sāmita ko Hoʻo palōfita, te u talangofua ki he fekau kotoa pē naʻá Ke fakahā mai ʻiate iá.” Naʻe maʻu papau leva ʻa e talí ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí, peá u ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí pea ʻoku maʻu ia ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻĪmisi
faifekau ʻeletā ʻoku ʻasi ha lēlue mei mui

Naʻe papitaiso ʻa Seikupi ʻi he ʻaho 3 ʻo Nōvema 1990, peá ne faivelenga maʻu pē ʻo aʻu ki heʻene pekia ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi he kaka moʻungá hili ha taʻu ʻe uofulu mei ai. Naʻá ku kau ki he Siasí ʻi he ʻaho 11 ʻo Sānuali 1991, ʻo fakapapauʻi te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe uiuiʻi ʻa Lōpeti ko e fuofua palesiteni fakalotofonua homau koló pea naʻá ne ʻave au ki Falaipeeki Siamane, ke u lava ʻo maʻu hoku ʻenitaumeni fakatemipalé. Lolotonga ʻeku ʻinitaviu fakaʻosi mo iá, ne u palōmesi ange te u foki ki Pōlani hili ʻeku ngāue ʻi he Misiona Illinois Chicago ke fakaʻaongaʻi ʻeku aʻusia he ngāue fakafaifekaú ke fakamālohia e Siasí ʻi homau fonuá.

Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, naʻe fakalotoʻi au ʻe heʻeku palesiteni fakamisioná ʻoku totonu ke u ako ʻi ʻAmelika ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ka naʻe ʻikai teitei ngalo ʻeku palōmesi kia Lōpeti.

ʻĪmisi
ko e faifekau ʻeletā kei talavou ʻoku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e ongomātuʻa matuʻotuʻa

Hili ʻeku mali ʻi he 2000, ne u hiki ki Pōlani mo hoku uaifí, ʻa ia naʻá ne kau ʻi he 1988 ʻi he kakai tokolahi ne hā ʻi he konga ono ʻo e The Wonder Years. ʻOkú ma ʻalu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻi Kalakoú, mo ohi hake ha ongo tamaiki tangata pea fetuʻutaki vāofi mo ʻema ongo tamaiki lalahí. Ne toki fakahā kimuí ni mai ʻe homa foha lahí kuó ne fakakaukau ke ngāue fakafaifekau taimi kakato.

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2021, naʻá ku ʻave hoku fāmilí ki Pealini, ʻo fakaʻaliʻali ange ai kiate kinautolu ʻa e feituʻu naʻe tuʻu ai e holisí. ʻOku ʻikai ke toe taʻofi ai e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá mei hono vahevahe e pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo e kakai ʻo ʻIulope Hahaké. ʻOku hokohoko atu e ngaahi mana ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Spencer W. Kimball, ʻi he “Insights from June Conference,” Ensign, Oct. 1975, 70.