2023
Ko e Ngaahi Liliu ʻOku Tau Fakahoko—mo ʻIkai—Fie Aʻusiá
Siulai 2023


“Ko e Ngaahi Liliu ʻOku Tau Fakahoko—mo ʻIkai—Fie Aʻusiá,” Liahona, Siulai 2023.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko e Ngaahi Liliu ʻOku Tau Fakahoko—mo ʻIkai—Fie Aʻusiá

Ko e hā hoʻo taumuʻa taimi lōloá? Kapau ʻokú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke taumuʻa ki aí, te ke mateuteu, pea aʻu ʻo fiefia, ke fai ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
ko e fili ʻe ha tangata e hala ke lue ai ʻi ha hala manga tolu

Kuo ʻi ai nai ha taimi naʻe fie maʻu ke ke fai ha liliu naʻe ʻikai ke ke loko maʻu e fakaʻaiʻai ke fakahokó? Pe ko ha liliu naʻe ʻikai ke ke ʻamanaki ʻe fie maʻu ke ke fakahoko?

ʻI he taʻu nai ʻe 15 kuo hilí, naʻe talamai ʻe heʻeku toketaá kuo pau ke u fai ha liliu ki heʻeku tōʻonga moʻuí: naʻá ne talamai, “Kamata ke ke longomoʻui ange, ka ʻikai he ʻikai ke ke moʻui fuoloa.” Naʻá ku tali fakamātoato ʻene fakatokangá. Naʻá ku fakakaukau ke u kamata lele.

Ke ola lelei e liliu ko ʻeni ki he tōʻonga moʻuí, naʻe fie maʻu ke u manatuʻi ʻa e taumuʻa lōloá koeʻuhí kapau te u fakakaukau nounou, he ʻikai fuʻu mamaʻo ʻeku fonongá.

Ko ʻeku fakakaukau taimi lōloá ko ha taumuʻa ʻoku toutou fokotuʻu ke u lele malafoni tuʻo taha ʻi he taʻu kotoa pē. ʻOku tokoni e taumuʻa ko ʻení ke u tuʻu ʻo lele ʻi he ʻaho kotoa koeʻuhí ʻoku ou ʻilo ʻe ʻi ai e ʻaho pau he taʻufoʻoú te u lele ai ʻi ha maile ʻe 26.2 (kilomita ʻe 42.2). Naʻá ku mapuleʻi au ke u fakamālohisino mo fakahoko ʻeku ngaahi taumuʻa taimi nounoú ʻi he uike takitaha koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou teuteu ai ki he ʻaho lová.

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku feinga ke taʻofi au, hangē ko e ʻeá. Mahalo ʻoku fuʻu vela pe fuʻu momoko ʻi tuʻa, pe mahalo ʻoku ʻuha. Ko ia kuo pau ke u lele ʻi fale ʻi he mīsini fakamālohisinó, neongo ʻoku ou saiʻia ʻaupito ke lele ʻi he halá. ʻOku toe feinga foki ʻa e ngaahi laveá ke taʻofi au. Mahalo pē naʻe ʻikai ke u faofao lelei kimuʻa peá u lelé, ʻo mafusi ai hoku uouá. Pe mahalo naʻe ʻikai ko hoku foʻui ʻeku laveá. Ka neongo pe naʻe founga fēfē ʻene hokó, he ʻikai ke u foʻi he ʻoku ou ʻilo te u lele ʻi ha malafoni he taʻu kahaʻú. Ko ia ʻoku ou fai ha ngaahi liliu ki heʻeku fakamālohisinó. ʻOku ou fakaakeake pea toe foki ʻo lele.

Kuo akoʻi lahi au ʻe he lelé fekauʻaki mo e ongoongoleleí. ʻOku tau maʻu kotoa pē ha taumuʻa lōloa ʻi he ongoongoleleí ke kātaki ki he ngataʻangá pea maʻu ʻa e hakeakiʻí. Ka ʻoku tau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa taimi nounou hangē ko hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi he lotú he uike takitaha ke tokoni ke tau aʻu ki ai. ʻOku tau lavea fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ha ngaahi fehalaakí. Ka ʻoku ʻikai ke tau foʻi ai. ʻOku tau fakatomala, pea tau toe hoko atu. Ko e founga pē te tau lava ai ʻo aʻusia ʻetau taumuʻa taimi lōloá ko hono fai ha fanga kiʻi liliu iiki ʻi heʻetau fonongá ke tokoni ke tau nofo maʻu ʻi he halá.

ʻĪmisi
ko e fili ʻe ha fefine ha hala ke lue ai ʻi ha hala manga tolu

Ko e Fili ke Liliú

Naʻá ku hoko ko e tokoni palesiteni pule ki Uolomaati ʻi Palāsilá, ʻi ha taʻu ʻe hongofulu tupu. Naʻe tuʻu lelei fakapaʻanga hoku fāmilí, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku ngāué, pea naʻe lelei ʻa e moʻuí. Ka naʻe lahi ʻa e ngāué. Naʻe fie maʻu ia ke u folau tuʻo lahi, ʻa ia naʻe fepaki ia mo homau fāmilí pea mo ʻeku ngāue ʻi he Siasí. Hili ha taʻu ʻe 11 pe 12, naʻe fakaʻau ke fuʻu tōtuʻa ia.

Naʻá ku fealēleaʻaki fakataha mo hoku uaifí pea fokotuʻu ange ke u mavahe mei he ngāue ko ʻení. Naʻá ma talanoa ki ai mo ʻema fānaú, pea mau pehē fakataha, “Kuo taimi ke mau fakahoko ha liliu.”

ʻI heʻeku nofó, naʻá ku ʻalu hifo mei he tokoni palesiteni pulé ki he taʻe ngāué. Naʻe meimei taʻu ʻe taha hono kumi mo tali ha ngāue ʻe taha. ʻI he faifai peá u ngāue ʻi ha kiʻi kautaha fakatau kelekele ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ne u ongoʻi fiefia ai. Naʻá ku maʻu ha taimi lahi ange ʻi he ngāue ko ʻení ki he ngaahi meʻa naʻe mātuʻaki mahuʻingá.

Ka naʻe talamai ʻe he kakaí ʻoku ou vale. Ko e hā naʻá ku mavahe ai mei ha ngāue tuʻu maʻu ki ha kautaha fakatau kelekele ʻoku teʻeki fanongo ha taha ai? Pea hiki ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní ki he ʻIunaiteti Siteití?

Naʻa nau moʻoni ko ha fuʻu liliu lahi ʻeni naʻa mau fili ke fakahokó. Ka naʻe hala ʻenau pehē ko ha fili fakavalevalé.

Naʻe fie maʻu ha tui lahi ke mau fetongi ngāue pea hiki ki ha fonua foʻou, ka naʻe tokangaekina kimautolu ʻe he ʻEikí. Pea naʻá ku maʻu ha taimi lahi ange ke fakahoko hoku ngaahi fatongia ko e husepāniti, tamai, mo e mēmipa ʻo e uōtí.

ʻOku ou tui ko e meʻa pau ʻa e liliú ki hono aʻusia e tuʻunga te tau malavá. He ʻikai ke tau teitei aʻusia e tuʻunga ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau aʻusiá kapau ʻoku tuʻu maʻu pē ʻetau moʻuí. Pea ʻoku tau hoko ʻo hangē ko Iá ʻi heʻetau fakahoko ha ngaahi liliu fakapotopoto ʻi he tuí.

Fakamālohiʻi ke Liliú

Ko ha liliu lahi ʻe taha naʻe hoko ʻi hoku fāmilí, ʻa e taimi ko ia ne mālōlō ai hoku kiʻi tehina siʻisiʻi tahá ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha kā. Naʻe ʻikai ke mau fili pe fie maʻu ia maʻana pe ko kimautolu, pea ʻoku kei fakamamahi pē, ʻo aʻu ki he ʻosi ha taʻu ʻe 10 mei ai. ʻOku ʻikai teitei faingofua ʻa e liliu ʻoku fakamālohiʻí.

Ka ʻe lava foki ke hoko e ngaahi liliu ʻoku ʻikai ke tau filí ko ha ngaahi faingamālie ke langaki ai ʻetau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. ʻOku faingofua ke tau faivelenga ʻi he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻá ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Ka te tau lava nai ʻo pukepuke ʻa e tuí mo hokohoko atu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau loto ai ki he ngaahi liliú?

Ko e vete malí, taʻefanaú, taʻe maʻu ngāué, mahamahakí, mo e ngaahi aʻusia fakamamahi hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai ko ha aʻusia ia ʻoku tau ʻamanaki mo palani ki ai. Te nau lava ʻo ʻai ke tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau puleʻi e meʻa ʻoku hoko ʻi he moʻuí. Ka ʻoku ʻikai ke moʻoni kotoa ia—ʻi he lotolotonga hoʻo ngaahi tūkunga taʻeʻamanekiná, ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo mapuleʻi. Te ke lava ʻo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa iiki, naʻa mo e taumuʻa pē ke lavaʻi ha toe ʻaho ʻe tahá. Te ke lava ʻo fai ia! Te mou lava ʻo kātekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he faʻa kātaki! (vakai, ʻAlamā 38:4).

ʻOku hoko ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ko ha sīpinga haohaoa ʻo e meʻá ni. Naʻe fonu ʻene moʻuí ʻi he liliu ne fakamālohiʻi—naʻe tuʻo ua ʻa e mole ʻene tauʻatāiná! (Naʻe tuʻo taha ʻi hono fakatau atu ia ʻe hono ngaahi tokouá ki he pōpulá, pea mo hono fakahū pōpula ia ʻe Potifā.) Ka naʻe ʻikai siva e ʻamanaki ʻa Siosefá koeʻuhí naʻe ʻikai lelei pe ʻikai palani hono ngaahi tūkungá. Naʻá ne liliu mo tupulaki ʻi heʻene ngaahi aʻusiá. Pea ʻi he ikuʻangá, naʻá ne fakahaofi hono fāmilí mo ha puleʻanga kakato. Naʻe oʻi mo teuteuʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi he halá kotoa (vakai, Sēnesi 37–46).

ʻOku faingataʻa ke faʻa kātaki ʻi he taimi ʻoku fakafeʻātungiaʻi ai hoʻo palaní ʻe he liliu ʻoku fakamālohiʻí, kae manatuʻi ko e taumuʻa taimi lōloá ke aʻusia ʻa e hakeakiʻí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau aʻu ki aí: “ʻOku ʻikai te mou lava ʻo kātakiʻi ʻa e nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he taimí ni, pe ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló; ko ia, fai atu ai pē ʻi he faʻa kātaki kae ʻoua ke fakahaohaoaʻi ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 67:13).

ʻĪmisi
ko ha tangata ʻoku luelue ʻi ha hala

ʻOku Tokoni ʻa e Liliú ke Tau Hoko ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí

ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní mo finangalo ke ke lavameʻa. ʻOkú Ne finangalo ke ke fiefia. Pea kuó Ne fokotuʻutuʻu ha palani maʻau ke ke lavaʻi fakatouʻosi e ongo meʻa ko iá.

ʻI heʻeku vakai ki he moʻui fakamatelié ki he meʻa ʻoku taumuʻa ki aí—ko e ako—ʻoku toe mahuʻingamālie ange ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku tokoniʻi au ʻe he liliú ke u aʻusia ʻeku taumuʻa taimi lōloá, ʻa ia ko e hoko ʻo hangē ko hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e taumuʻa taimi lōloa tatau kiate au mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú. Hangē pē ko e ʻiloʻi ʻe heʻeku toketaá ʻoku fie maʻu ke u liliu ha meʻa koeʻuhí ko ʻeku moʻui leleí, ʻoku ʻafioʻi lelei ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke tau fai ke tau hoko ai ʻo hangē ko Iá. ʻOkú Ne poupouʻi mo ʻomi e ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e folofolá, ko ha haʻofanga lotu fakalotofonua, mo ha palōfita moʻui ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau feinga ke liliu ʻo lelei angé.

ʻI he ngaahi ʻaho faingataʻa tahá—ʻa e ngaahi ʻaho ko ia ʻoku faingataʻa ai ke tuʻu mei he mohengá ʻo tui ho sū lelé, ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke ke fakatomalá, pe ʻi hoʻo fefaʻuhi mo ha ngaahi liliu taʻeʻamanekina kehe—ʻoku tau fakamanatu ai kiate kitautolu ʻa e ʻofa taʻefakangatangata ʻa e ʻOtuá mo ʻEne finangalo ke tau fiefia ange ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní.

ʻOku ʻomi ʻe he fakamanatu ko iá ʻa e mālohi ke fai e ngaahi liliu ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke fakahokó. Pea ʻoku tokoni ia ke tau falala ko e ngaahi liliu taʻeʻamanekina ʻoku fakamālohiʻi ke tau fakahokó ko e konga ia ʻo ʻEne palani ki heʻetau fiefia maʻongoʻonga tahá.