Buka a te Paraimere ’e Taime fa’a’itera’a
Tenuare: E tamarii au na te Atua, e e opuaraa Ta’na no’u


Tenuare

E tamarii au na te Atua, e e opuaraa Ta’na no’u

« O te Varua iho hoi e to tatou atoa nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua » (Roma 8:16).

A faananea i te mau mana‘o i horo‘ahia i ô nei ma te tuu atoa mai i to oe iho mana‘o. I te mau hepetoma atoa, a faanaho i te mau rave‘a no te (1) faaite i te haapiiraa tumu, (2) tauturu i te mau tamarii ia taa maitai i te reira, e (3) tauturu ia ratou ia faaohipa i te reira i roto i to ratou oraraa. A ui ia oe iho, « Eaha ta te mau tamarii e rave atu no te haapii mai, e nahea e nehenehe ai ia’u ia tauturu ia ratou ia farii i te Varua ? »

Hōho’a
tamarii e faaite ra i te ohipa no te matahiti taatoa

Ohipa no te matahiti taatoa: A faaite poto noa i te hoê rave‘a o ta oe i ite e, ua here te Atua ia oe. A tuu i te hoê ohipa na‘ina‘i (mai te hoê tumenemeneraa vavai, te hoê huero pĭpĭ, e aore râ te hoê ofa‘i na‘ina‘i) i roto i te hoê faarii hi‘o. I te roaraa o te matahiti, a ani i te mau tamarii ia faaite mai i te rave‘a o ta ratou i ite e, ua ite e ua here te Atua ia ratou. Ia faaite mai te hoê tamarii i te hoê rave‘a, a vaiiho ia’na ia tuu i te hoê ohipa i roto i te farii hi‘o. A faaite pinepine i teie farii hi‘o ma te faahaamana‘o i te mau rave‘a rau a te Metua i te Ao ra no te faaite mai i To’na here ia tatou.

Hepetoma 1: O te Atua to’u Metua i te Ao ra. Ua ite e ua here Oia ia’u.

Faaite i te haapiiraa tumu (faahiti i te hoê piri): A parau i te mau tamarii e, te mana‘o ra oe i te hoê taata o te here nei ia tatou, o te ite nei ia tatou, o te tauturu nei ia tatou, e o te ora nei i te hoê vahi atea roa. A ani ia ratou ia feruri o vai ta oe e mana‘o ra (Metua i te Ao ra). A aparau i to tatou auraa e te Metua i te Ao ra. A ani manihini i te mau tamarii ia faahiti amui mai i te parau « O te Atua to’u Metua i te Ao ra. Ua ite e ua here Oia ia’u ».

Tauturu ia taa maitai (tai‘o i te papa‘iraa mo‘a): A tapŭpŭ i te mau tamarii. A horo‘a i te pŭpŭ tata‘itahi ia tai‘o Enosa 1:5, Mose 1:6, e Iosepha Semita—Aamu 1:17 e a tauaparau nahea to te Fatu paraparauraa i te peropheta tata‘itahi. A ui i te mau tamarii: « Mai te peu e haere mai te Metua i te Ao ra e farerei ia oe, o vai Ta’na e pii ia oe ? » A faaite papû e, ua ite te Atua i to tatou tata‘itahi i‘oa.

Tauturu ia faaohipa (himene i te mau himene): A faati‘a menemene i te mau tamarii e a faatere i te tahi mau tao‘a na roto i to ratou na rima, e faahoho‘a teie mau tao‘a i te here o te Atua no Ta’na mau tamarii, a rave ai ratou i te reira, e himene atoa ratou i te himene « E tamarii au na te Atua ra » (Te mau himene, 185) e aore râ « Je sais que mon Dieu vit » (CPE, 8). Teie te tahi mau tao‘a e nehenehe e faaohipa, te mau papa‘iraa mo‘a, te hoê hoho‘a no te oro‘a, te hoê maa hotu, e aore râ te hoê hoho‘a no te hoê utuafare. A tape‘a i te himene e a ani i te mau tamarii te vaira te tao‘a i roto i to ratou rima ia faaite mai i te hoê rave‘a o ta ratou i ite e, ua here te Atua ia ratou. A na reira noa ia au i te taime e toe ra.

Hepetoma 2 e 3: Te opuaraa a te Metua i te Ao ra o te hoê ïa opuaraa no te oaoa.

Hōho’a
tao‘a horo‘a

Te opuaraa a te Metua i te Ao ra o te hoê ïa opuaraa no te oaoa.

Faaite i te haapiiraa tumu: A papa‘i i ni‘a i te hoê api parau « Te opuaraa a te Metua i te Ao ra o te hoê ïa opuaraa no te oaoa ». A tuu i te api parau i roto i te hoê vairaa e a puohu i te reira mai te hoê ra tao‘a horo‘a. A faaite i te tao‘a horo‘a e a parau i te mau tamarii e, i roto te vai ra te hoê mea o te horo‘a mai ia ratou i te oaoa. A ani ia ratou ia feruri eaha ra taua mea ra. I muri iho, a tatara i te tao‘a horo‘a e a ani i te hoê tamarii ia tai‘o puai i te mea i papa‘ihia. A faataa’tu e, e opuaraa ta te Metua i te Ao ra ia nehenehe ia tatou ia oaoa e ia ho‘i faahou ho‘i Ia’na ra.

Tauturu ia taa maitai (himene i te hoê himene e pahono i te mau uiraa): A horo‘a i te piha tata‘itahi i te hoê api parau tei papa‘ihia i ni‘a iho te hoê o te mau uiraa i muri nei:

  • Eaha te mea i roto i to’u oraraa, e i hea te reira i te haamataraa ?

  • Eaha ta’u i ma‘iti, e eaha ta’u e imi nei?

  • Eaha ta’u e pee atu, e i hea to’u na rima e nehenehe ai e tape‘a papû ?

  • E nahea vau e ite ai e, te pee ra vau i te opuaraa a te Atua ?

A himene i na piti irava matamua o te himene « Je veux suivre le plan de Dieu » (CPE, 86–87), e a tauaparau i ni‘a i te pahonoraa i te uiraa matamua. A na reira faahou no te toe‘a o te himene e te toe‘a o te mau uiraa.

Hōho’a
te mau palaneta
Hōho’a
Iesu Mesia

Hou te tahuti nei

Hōho’a
bapetizoraa
Hōho’a
utuafare

Te tahuti

Hōho’a
Tae-piti-raa mai

I muri iho te tahuti nei

Tauturu ia taa maitai (faaoti i te faahitiraa parau): A pia i te tahi mau hoho‘a no te oraraa hou i te tahuti nei, no te oraraa tahuti e no te oraraa i muri iho i te tahuti nei i na vahi taa ê e toru o te piha. A papa‘i i te hoê hoho‘a mata oaoa i ni‘a i te hoê api parau. A parau i te mau tamarii e, ia faaite oe i te mata oaoa, e parau mai ratou, « Oaoa ». A ti‘a i piha‘i iho i te hoho‘a no te oraraa hou i te tahuti nei e a faati‘a i te Apooraa i te ra‘i ra. A faati‘a noa ai oe i te aamu, a vaiiho i te mau tamarii ia faaoti i ta oe mau faahitiraa ma te parau « oaoa » a faaite noa ai oe i te mata oaoa. Ei hi‘oraa: « Ua hinaaro te Metua i te Ao ra ia oaoa noa tatou. Ua faaite mai Oia ia tatou i Ta’na opuaraa ia tono ia tatou i te fenua nei e ia farii i te hoê tino. Ua parau oia e, e oaoa tatou mai te peu e haapa‘o tatou i Ta’na mau faaueraa. Ua ite Oia e, e titauhia te hoê Faaora no tatou, no te tauturu ia tatou ia farii i te oaoa, no te mea ho‘i aita hoê a‘e o tatou i te mea maitai roa. I to tatou faarooraa i te opuaraa a te Metua i te Ao ra, ua oaoa roa tatou e ua tuô tatou ! » A tamau noa i tera ohiparaa a nuu ai outou i mua no te tahi atu tuhaa e a vauvau i te opuaraa no te oaoa: « Ua tae mai outou i roto i to outou utuafare, e e oaoa rahi ho‘i i to outou taeraa mai ». « E oaoa tatou a ma‘iti ai tatou i te maitai ». « E oaoa to tatou ia ora ana‘e tatou e to tatou utuafare e te Metua i te Ao ra e o Iesu Mesia e a muri noa’tu i roto i te basileia tiretiera ». A tatara hu‘ahu‘a i te opuaraa ia tano i te matahiti o te mau tamarii e i to ratou haro‘aro‘araa.

Tauturu ia faaohipa (papa‘i i te hoho‘a): A horo‘a i te tamarii tata‘itahi i te hoê api parau tei papa‘ihia te hoê mata ataata e te mau parau « Te opuaraa a te Metua i te Ao ra o te hoê ïa opuaraa no te oaoa ». A ani manihini ia ratou ia papa‘i i te hoho‘a no te hoê mea i roto i te opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra o horo‘a mai i te oaoa ia ratou. A faaite papû e, te opuaraa a te Metua i te Ao ra no to tatou ïa oaoa mure ore.

Hepetoma 4: E ti‘amâraa to’u, e na’u iho e amo i te hopoi‘a no ta’u mau ma‘itiraa.

Faaite i te haapiiraa tumu: A faaineine e piti api parau, i ni‘a i te hoê, a papa‘i i te parau « e ti‘amâraa to’u » e i ni‘a i te tahi, a papa‘i i te parau, « Na’u iho e amo i te hopoi‘a no ta’u mau ma‘itiraa ». A vahi te mau tamarii i roto e piti pŭpŭ. A ani e piti tamarii ia haere mai i mua i te piha. A ani i te hoê ia faaite i te api parau matamua, e a ani i te hoê o na pŭpŭ e piti ia ti‘a mai e ia parau, « e ti‘amâraa to’u ». A ani i te tahi tamarii ia faaite i te piti o te api parau, e a ani i te tahi pŭpŭ ia ti‘a mai e ia parau, « Na’u iho e amo i te hopoi‘a no ta’u mau ma‘itiraa ». A tapiti faahou e rave rahi taime, ma te vaiiho i te pŭpŭ tata‘itahi ia parau i te pereota tata‘itahi.

Tauturu ia taa maitai (paraparau no te mau faahopearaa): A ani i te mau tamarii eaha te tupu mai mai te peu eita ratou e tamaa faahou, ia tape‘a i te hoê umu ura, ia haere i te pureraa, e aore râ ia hamani maitai i te tahi taata. A faataa’tu e, ua here te Metua i te Ao ra ia tatou e ua hinaaro Oia ia tatou ia ma‘iti i te maitai e ia farii i te mau haamaitairaa no te reira mau ma‘itiraa.

Hōho’a
te mau tamarii e hi‘o ra i te hoê hoho‘a

Ia faaô-rahi-hia ana‘e te mau tamarii i roto i te ohiparaa a tape‘a mai i to ratou ara maitai e a horo‘a ia ratou i te rave‘a ia amui mai i roto i te haapiiraa.

Tauturu ia faaohipa (ha‘uti i te hoê ha‘uti): A tapupu i te tahi mau api parau na te roaraa, a papa‘i i ni‘a iho i te tahi mau ma‘itiraa maitai e te tahi mau ma‘itiraa ino ta te tamarii e nehenehe e rave. A tuu i te mau api parau i roto i te hoê vairaa. A apapa te mau tamarii e piti reni, te hoê no « te ma‘itiraa » e te tahi no « te mau faahopearaa ». A ani i na tamarii e piti i mua roa i na reni ia haere mai i mua ma te himene i te taatoaraa o te irava matamua o te himene « Ma‘iti i te Maitai » (Te mau himene, no. 144). A ani i te tamarii no te reni « te ma‘itiraa » ia rave i te hoê api parau e ia tai‘o i taua ma‘itiraa ra. A ani i te tahi tamarii ia faaite i te hoê faahopearaa no taua ma‘itiraa ra. A ani i te toe‘a o te mau tamarii ia faaite ma te afa‘i i te manimani rima rahi i ni‘a, e ma‘itiraa maitai ana‘e, e te manimani rima rahi i raro, e ma‘itiraa ino ana‘e. A na reira noa ia au i te taime e toe ra.

Te mau tauturu a te arata‘i himene

A ani i te mau tamarii ia himene na muri ia oe i te faaho‘iraa no te himene « E tamarii au na te Atua ra » (Te mau himene, 185) e ia faaroo i te mau parau o ta ratou e hinaaro e ia rave te hoê taata no ratou. A tapura i ta rarou mau pahonoraa (faatere, arata‘i, haere na piha‘i iho, tauturu, haapii ) i ni‘a i te tapura ereere. A ui i te hoê uiraa no ni‘a i te parau tata‘itahi. Ei hi‘oraa, « O vai te faatere nei ia tatou ? » e aore râ « No te aha outou e hinaaro ai i te hoê taata ia haere na piha‘i iho ia outou? » A faaite papû no te mau haamaitairaa ia fana‘o i te mau metua, te mau orometua, te feia faatere, te mau peropheta, te mau papa‘iraa mo‘a, e te Varua Maitai no te tauturu ia tatou ia ite i te e‘a no te ho‘i atu i te Metua i te Ao ra.