Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
15–21 Ianuari: “O Mai ma Aai i le Fua.” 1 Nifae 6–10


“15–21 Ianuari: ‘O Mai ma Aai i le Fua.’ 1 Nifae 6–10,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“15–21 Ianuari. 1 Nifae 6–10,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
O le faaaliga a Liae e uiga i le laau o le ola

Miti a Liae, saunia e Steven Lloyd Neal

15–21 Ianuari: “O Mai ma Aai i le Fua”

1 Nifae 6–10

O le miti a Liae—ma lona ai u’amea, puao pogisa, fale tele ateatea, ma le laau ma ona fua “sili ona suamalie”—o se valaaulia musuia ia maua faamanuiaga o le alofa o le Faaola ma le taulaga togiola. Peitai, mo Liae, o lenei faaaliga sa faatatau foi i lona aiga: “Ona o le mea sa ou vaai i ai, ua ia te au se pogai ou te olioli ai i le Alii ona o Nifae ma Sama foi. … Ae faauta, Lamana ma Lemuelu, ua ou fefe tele ona o oulua” (1 Nifae 8:3–4). Ina ua uma ona faamatala e Liae lana faaaliga, sa ia aioi atu ia Lamana ma Lemuelu ina “ia laua faalogo mai i ana upu, atonu e alofa mutimutivale ai le Alii ia te i laua” (1 Nifae 8:37). Tusa lava pe na faatele ona e suesueina le faaaliga a Liae, ae i le taimi lenei ia e mafaufau i ai i le ala na mafaufau i ai Liae—mafaufau i se tasi e te alofa i ai. A o e faia lena mea, o le saogalemu o le ai u’amea, o le matautia o le fale tele ma le ateatea, ma le suamalie o le fua o le a i ai se uiga fou. Ma o le a loloto atili lou malamalama i “lagona uma o [le] matua alofa” o lē sa mauaina lenei faaaliga ofoofogia.

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

1 Nifae 7:6–21

E mafai ona ou faamagalo atu i isi.

O le a se mea ua faagaeetia ai oe e uiga i le faataitaiga a Nifae i le 1 Nifae 7:6–21? E faapefea ona faamanuiaina i tatou pe a tatou “faamagalo ma le alofa” i le tasi ma le isi? O le vitio “The Lord Delivers Nephi from His Rebellious Brothers” (Gospel Library) e mafai ona fesoasoani i lau suesuega.

1 Nifae 8

O le pipii mau i le afioga a le Atua e taitai atu ai au i le Faaola ma fesoasoani ou te lagona ai Lona alofa.

O le faaaliga a Liae ua ofo mai ai se valaaulia e tomanatu ai po o fea o e i ai i lau malaga patino ia avea e pei o Keriso. Na saunoa Peresitene Boyd K. Packer: “O loo e i ai i totonu; ua tatou i ai uma lava i totonu. O le miti a Liae po o le faaaliga i le ai uamea o loo i ai i totonu mea uma … e manaomia e se Au Paia o Aso e Gata Ai e malamalama ai i le suega o le olaga” (“Lehi’s Dream and You,” New Era, Ian. 2015, 2).

A o e suesue, mafaufau e faatumu se siata faapenei.

Faatusa mai le faaaliga a Liae

O faauigaga

O fesili e mafaufau loloto i ai

Faatusa mai le faaaliga a Liae

Laau ma ona fua (1 Nifae 8:10–12)

O faauigaga

O fesili e mafaufau loloto i ai

O le a sa’u mea o fai e valaaulia ai isi e aai i le alofa o le Atua?

Faatusa mai le faaaliga a Liae

Vaitafe (1 Nifae 8:13)

O faauigaga

O fesili e mafaufau loloto i ai

Faatusa mai le faaaliga a Liae

Ai u’amea (1 Nifae 8:19–20, 30)

O faauigaga

O fesili e mafaufau loloto i ai

Faatusa mai le faaaliga a Liae

Puao pogisa (1 Nifae 8:23)

O faauigaga

O fesili e mafaufau loloto i ai

Faatusa mai le faaaliga a Liae

Fale tele ma le ateatea (1 Nifae 8:26–27, 33)

O faauigaga

O fesili e mafaufau loloto i ai

E mafai foi ona e suesue i fuaiupu nei e aoao ai e uiga i vaega e fa o tagata na vaai i ai Liae: 1 Nifae 8:21–23, 24–28, 30, ma le 31–33. O a ni eseesega ua e matauina i le va o nei vaega? Aisea na o ese ai nisi tagata ina ua uma ona oo atu i le laau ma tofo i le fua (tagai fuaiupu 24–28)? O le a se mea ua e aoao mai i lenei aafiaga?

Tagai foi Kevin W. Pearson, “Tumau i le Laau,” Liahona, Me 2015, 114–16; “Ua Vaai Liae i se Faaaliga e uiga i le Laau o le Ola” (vitio), Potutusi o le Talalelei.

Mo se aafiaga fesootai e fesoasoani ia te oe e aoao ai e uiga i le faaaliga a Liae, kiliki ii.

Tuu atu i tagata aoao e faasoa mai a latou lava mea na maua. Mafaufau e valaaulia tagata aoao e suesue e i latou lava ia tusitusiga paia mo upumoni latou te maua. Mo se faataitaiga, e mafai ona e valaaulia i latou e saili ia mau faasino i le siata e i latou lava pe i ni vaega toalaiti. O le a latou manatua ma faapelepele i upumoni latou te mauaina.

Ata
tagata o loo pipii i le ai uamea e tau atu i le laau o le ola

Common Thread, saunia e Kelsy ma Jesse Barrett

1 Nifae 10:2–16

Sa silafia e perofeta anamua le uiga o le misiona a Iesu Keriso ma sa latou molimau atu e uiga ia te Ia.

Aisea e te manatu ai o le a finagalo le Alii i le aiga o Liae—ma i tatou uma—ia iloa upumoni o loo maua i le 1 Nifae 10:2–16? Mafaufau pe mafai faapefea ona e fesoasoani i e pele ia te oe e valaaulia le Faaola i o latou olaga.

1 Nifae 10:17–19

Ata
aikona o le seminare
O le a faaalia mai e le Atua mea moni ia te au e ala i le mana o le Agaga Paia.

E faapefea ona e tali atu pe a talosagaina oe e ola i se mataupu faavae o le talalelei e te le malamalama i ai? I mau nei, maitau le eseesega i le va o le tali a Nifae i le faaaliga vaaia a Liae (tagai 1 Nifae 10:17–19; 11:1) ma le tali a Lamana ma Lemuelu (tagai 1 Nifae 15:1–10). O a upumoni na malamalama i ai Nifae na taitai atu ai o ia e tali atu e pei ona sa ia faia?

Faatasi ai ma le faataitaiga a Nifae i le mafaufau, fai se lisi o mataupu faavae o le talalelei e te fia malamalama atili i ai. O le a se mea e mafai ona e faia e maua ai tali mo oe lava? (Tagai foi “O Le a Faasaolotoina Outou e le Upumoni” i le Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga, 30–33.)

E pei lava ona iloa e Nifae mo ia lava e moni upu a lona tama, e mafai foi ona tatou faia le mea lava lea e tasi pe a tatou faalogo i upu a perofeta ma aposetolo o aso nei. O a mea na aoao mai e perofeta ma aposetolo ia i tatou i le konafesi aoao aupito lata mai? Na faapefea ona e maua se molimau patino i mea sa latou aoaoina mai?

Tagai foi 1 Nifae 2:11–19; Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:1–3; “Saili, Mafaufau Loloto, ma Tatalo,” Tusipese a Tamaiti, 66; Autu o le Talalelei, “Faaaliga,” Gospel Library.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

1 Nifae 8

O le pipii mau i le afioga a le Atua e taitai atu ai a’u ia te Ia ma fesoasoani ia te a’u e lagona Lona alofa.

  • Atonu e fiafia lau fanau e tusi se ata o le faaaliga a Liae a o outou faitauina faatasi le 1 Nifae 8 . Tuu atu ia i latou e faasoa mai a latou ata, ma fesoasoani ia i latou ia iloa po o a mea e faatusa ai faailoga i le miti (tagai 1 Nifae 11:21–22; 12:16–18; 15:23–33, 36 ma le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso). Fai atu ia i latou e faasoa mai ni tali se tele latou te mafaia i lenei fesili: O le a se mea ua tatou aoaoina mai le faaaliga vaaia a Liae?

  • E i ai se mea ia te oe e mafai ona faatusa i le ai uamea i le faaaliga a Liae, e pei o se paipa po o se fasilaau? Fai atu i lau fanau e pipii i ai ao e taitaia i latou faataamilo i le potu agai i se ata o le Faaola. Aisea e taua tele ai le ai u’amea i le faaaliga a Liae? (Tagai i le 1 Nifae 8:20, 24, 30). E faapefea ona pei le ai uamea o le afioga a le Atua?

  • Valaaulia nisi o lau fanau e faitau le 1 Nifae 8:10–12 ma faamatala mea na vaaia e Liae. Fai atu i isi e faitau le 1 Nifae 11:20–23 ma faamatala mea na vaaia e Nifae. Aisea na faaali atu ai e le agelu ia Nifae le pepe o Iesu e aoao atu ai ia te ia e uiga i le alofa o le Atua? Talanoa ma lau fanau pe na faapefea ona latou lagona le alofa o le Atua i o latou olaga. O se pese e pei o le “Le Alofa o Lou Faaola” (Tusipese a Tamaiti, 42-43) e mafai ona fesoasoani ia i latou e mafaufau ai i ni faataitaiga.

1 Nifae 10:17–19; 11:1

O le a faaali mai e le Atua mea moni ia te au e ala i le mana o le Agaga Paia.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ia malamalama i mea na aoao mai e Nifae i le 1 Nifae 10:19? Atonu e mafai ona e gaugauina se ata o le Faaola po o se isi mea faapitoa i totonu o se palanikeke ma valaaulia lau fanau e tatala. A o e faitauina le 1 Nifae 10:19, e mafai ona sii o latou lima pe a latou faalogo i upu “faaalia” ma le “Agaga Paia.” Ona mafai lea ona e faasoa atu se aafiaga i se taimi na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe ia iloa le mea moni.

  • Valaaulia lau fanau e talanoa i auala e mafai ai ona latou maua ni tali i se fesili. O le a se mea o le a fai mai ai Nifae pe a fesili atu se tasi ia te ia pe faapefea ona maua tali i se fesili e uiga i le talalelei? Uunaia tamaiti e saili e ala i le faitauina o le 1 Nifae 10:17–19; 11:1.

  • Na i ai se taimi na lagona ai e lau fanau na fesoasoani ai le Agaga Paia ia i latou ia iloa e moni se mea? Tuu atu ia i latou e faasoa mai o latou aafiaga. O le a se tatou tala e fai atu i se uo e manatu e le mafai ona latou maua ni tali e ala i le Agaga Paia? O le a se mea e mafai ona tatou maua i le 1 Nifae 10:17–19 ma le 11:1 e mafai ona fesoasoani ai i lena uo?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Faaaliga a Liae

O Le Laau o le Ola, saunia e Avon Oakeson