Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
1–7 Ianuari: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso. Itulau Tomua o le Tusi a Mamona


“1–7 Ianuari: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso. Itulau Tomua o le Tusi a Mamona,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2024)

“1–7 Ianuari. Itulau Tomua o le Tusi a Mamona,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2024)

Ata
Mamona o loo tusitusi i luga o papatusi auro

1–7 Ianuari: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso

Itulau Tomua o le Tusi a Mamona

Ae e te lei oo i le 1 Nifae mataupu 1, o le a e matauina o le Tusi a Mamona e le pei o isi tusi masani. O ona itulau tomua o loo faamatala mai ai se talaaga e le pei o se isi lava—e aofia ai asiasiga mai i agelu, o se talafaamaumau anamua sa natia mo seneturi i se tafāmauga, ma se alii talavou sa faaliliuina le talafaamaumau e ala i le mana o le Atua. O le Tusi a Mamona e le na o se talafaasolopito o tagata Amerika anamua. E saili e faatalitonu tagata uma “o Iesu o le Keriso” (itulau autu o le Tusi a Mamona), ma na taitaiina e le Atua lava Ia le ala na tusia ai, faasaoina, ma faaavanoa mai ia i tatou. O le tausaga lenei, a o e faitauina le Tusi a Mamona, tatalo e uiga i ai, ma faaaoga ona aoaoga, o le a e valaauliaina le mana o le Faaola i lou olaga. Ma atonu e te lagona le uunaia e fai atu, e pei ona sa faia e Molimau e Toatolu i a latou molimau, “E ofoofogia i [o’u] mata.”

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Itulau autu o le Tusi a Mamona

E mafai e le suesueina o le Tusi a Mamona ona faamalosia lo’u faatuatua ia Iesu Keriso.

O le itulau autu o le Tusi a Mamona o loo aumaia ai mea e sili atu i lo na o se autu. Faatasi ai ma isi mea, o loo lisi mai ai ni faamoemoega o lenei talafaamaumau paia. Vaavaai mo faamoemoega nei i le itulau autu. O fesili faapenei e mafai ona fesoasoani ia te oe a o e mafaufau loloto: Aisea ua tatou maua ai le Tusi a Mamona? E faapefea ona ese le Tusi a Mamona mai isi tusi?

Atonu o se taimi lelei lenei e faia ai se fuafuaga patino pe faaleaiga mo le faitauina o le Tusi a Mamona i lenei tausaga. O afea ma o fea e amata ai? O le a faapefea ona e valaaulia le Agaga i lau suesuega? E i ai se mea patino o le a e sailia a o e suesue? Mo se faataitaiga, e mafai ona e vaavaai mo fuaitau e ausia ai faamoemoega na e mauaina i luga o le itulau autu. E mafai ona e tausia se lisi o fuaiupu e fausia ai lou faatuatua ia Iesu Keriso.

Tagai foi 2 Nifae 25:26; Mosaea 3:5–8; Alema 5:48; 7:10–13; Helamana 5:12; 3 Nifae 9:13–18; 11:6–14; Moronae 10:32–33.

O se folafolaga faaperofeta. Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson, “Ou te folafola atu a outou mafaufau loloto i mea tou te suesueina [i le Tusi a Mamona], o le a matala mai pupuni o le lagi, ma o le a outou mauaina tali i a outou lava fesili ma le taitaiga mo o outou lava olaga” (“O Le Tusi a Mamona: Faamata e Faape’i Lou Olaga e aunoa ma Ia?,” Liahona, Nov. 2017, 62–63).

Ata
aikona o le seminare

Faatomuaga i le Tusi a Mamona; “O Le Mau a Molimau e Toatolu”; “O Le Mau a Molimau e Toavalu

E mafai ona avea aʻu ma se molimau o le Tusi a Mamona.

E mafai ona molimau atu ia te oe le Agaga Paia e faapea o le Tusi a Mamona e moni, tusa lava pe e te lei vaai i papatusi auro e pei ona sa vaai i ai Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu. A o e faitauina a latou upu, mafaufau pe faapefea ona faamalosia lau molimau e a latou molimau.

O le a se mea ua musuia ai oe e uiga i le ala na faasoa atu ai e nei molimau a latou molimau i le Tusi a Mamona? Mafaufau loloto pe mafai faapefea ona e faasoa atu lau molimau i le Tusi a Mamona—ae maise lava o lana molimau ia Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, mafaufau faapea o loo e talanoa i se uo e lei faalogo muamua lava i le Tusi a Mamona. O le a se mea o le a e ta’u atu ia te ia e uiga i ai? E faapefea ona e taumafai e musuia lau uo e faitau i ai? Mafaufau e toefaamanatu le Faatomuaga i le Tusi a Mamona. Atonu e te maua ni faamatalaga iina o le a aoga e faasoa atu i lau uo. O vitio nei e mafai foi ona tuuina atu ia te oe ni manatu:

  • “Faatomuaga o le Tusi a Mamona”

  • “O le a le Tusi a Mamona? O se Vaaiga Aoao e 60-Sekone”

  • “O Se Tala o le Tusi a Mamona”

Mafaufau e fai se lisi o mea o le a e faasoa atu i se uo e uiga i le Tusi a Mamona. Taumafai e faasoa atu le Tusi a Mamona e faaaoga ai le polokalama o le Tusi a Mamona.

Tagai foi Ronald A. Rasband, “O Le Aso Nei,” Liahona, Nov. 2022, 25–28; Autu o le Talalelei, “Tusi a Mamona,” Potutusi o le Talalelei; “O Se Agelu mai Luga,” Viiga, nu. 6.

Ata
Iosefa Samita ma Molimau e Toatolu o loo tatalo faatasi

Na tuuina atu e Molimau e Toatolu le molimau i le Tusi a Mamona.

O Le Molimau a le Perofeta o Iosefa Samita

O le oo mai o le Tusi a Mamona o se vavega.

Afai e fesili atu se tasi ia te oe pe o fea na sau ai le Tusi a Mamona, o le a sau tala? E faapefea ona e faamatalaina le aao o le Atua i le aumaia o le Tusi a Mamona ia i tatou? A o e faitauina le molimau a Iosefa Samita, taulai atu i le auala na ia faamatalaina ai. E faavae i mea na e faitauina, o le a sou manatu i lagona o le Atua e uiga i le taua o le Tusi a Mamona?

Tagai foi Ulisses Soares, “O Le Oo Mai o le Tusi a Mamona,” Liahona, Me 2020, 32–35; Au Paia, vol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 21–30; Gospel Topics Essays, “Book of Mormon Translation,” Gospel Library.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

Itulau autu o le Tusi a Mamona

O le faitauina o le Tusi a Mamona e fesoasoani ia te a’u ia faatuatua ia Iesu Keriso.

  • Tuu atu i lau fanau e tilotilo i ai ma uu se kopi o le Tusi a Mamona. Fesoasoani ia i latou e faasino i le soa autu, O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso. E mafai foi ona e fesoasoani ia i latou e saili, i luga o le itulau autu, le fasifuaitau “O Iesu o le Keriso, o le Atua Faavavau, ua faaali mai o ia lava i atunuu uma.” Fesoasoani ia latou malamalama o lona uiga ua aoao mai e le Tusi a Mamona i tatou e uiga ia Iesu Keriso. Faamatala faapuupuu atu ia i latou le auala na faamalosia ai e le Tusi a Mamona lou faatuatua ia Iesu Keriso. E mafai foi ona e fesili atu ia i latou e uiga i a latou tala e fiafia i ai o le Tusi a Mamona. O le usuina o le “Tala o le Tusi a Mamona” (Tusipese a Tamaiti, 62) e mafai ona faamanatu atu ai ia i latou nisi o nei tala.

Faatomuaga i le Tusi a Mamona

O le Tusi a Mamona o le maa‘au‘au o la tatou tapuaiga.

  • O le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso ma le ata o loo i lalo e mafai ona fesoasoani i lau fanau ia malamalama i upu nei a Iosefa Samita i le faatomuaga o le Tusi a Mamona: “O le Tusi a Mamona [o] le maa’au’au o la tatou tapuaiga.” Atonu foi e manaia le fausia pe tusi se ata o se faitotoa faaofuofu ma se maa’au’au i le pito i luga. O le a se mea e ono tupu pe a aveese le maa’au’au? O le a se mea e ono tupu pe ana fai e le o ia i tatou le Tusi a Mamona? Atonu tou te faitauina faatasi le parakalafa mulimuli o le faatomuaga e iloa ai po o a isi mea tatou te aoaoina pe a tatou taliaina le moni o le Tusi a Mamona. E mafai faapefea ona tatou faia le Tusi a Mamona o le maa’au’au o lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso?

Ata
o se faitotoa maa faaofuofu ma se maa’au’au o loo taofiofia

O le Tusi a Mamona o le maa‘au‘au o la tatou tapuaiga.

O Le Mau a Molimau e Toatolu”, “O Le Mau a Molimau e Toavalu

E mafai ona avea aʻu ma se molimau o le Tusi a Mamona.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau ia malamalama i le uiga o le avea ma se molimau, e mafai ona e faamatala atu ia i latou se mea na e vaaia latou te lei vaai i ai. Ona tuu atu lea ia i latou e faia lea lava mea e tasi mo oe. O lenei mea e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i tagata e toa 11 o e na vaai i papatusi auro lea na faaliliu mai ai le Tusi a Mamona. A o outou faitau faatasi i molimau, e mafai ona outou talanoa pe aisea na mananao ai nei molimau i isi tagata ia iloa e uiga i a latou molimau. O ai tatou te mananao e ta’u i ai e uiga i le Tusi a Mamona?

O Le Molimau a le Perofeta o Iosefa Samita

O le Tusi a Mamona na tuuina mai ia i tatou e le mana o le Atua.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Ua maua e Iosefa ia papatusi auro mai ia Moronae

Ua Tauaao Atu e Moronae ia Papatusi Auro, saunia e Gary L. Kapp