Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
29 Iulai–4 Aokuso: “Tepa atu i le Atua ma e Ola Ai.” Alema 36–38


“29 Iulai–4 Aokuso: ‘Tepa atu i le Atua ma e Ola Ai.’ Alema 36–38,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“29 Iulai–4 Aokuso. Alema 36–38,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
tamaitai o loo tatalo

Tamaitai, saunia e Jen Tolman, e le mafai ona kopiina

29 Iulai–4 Aokuso: “Tepa atu i le Atua ma e Ola Ai”

Alema 36–38

Ina ua vaai Alema i le amioleaga o siomia ai o ia, sa ia lagonaina le loloto o le “faanoanoa,” “puapuaga,” ma le “mafatia o le agaga” (Alema 8:14). Sa fai mai o ia e uiga i sa Sorama, o le “amioleaga faapea ua i totonu o lenei nuu, ua tiga ai lou agaga” (Alema 31:30). Sa ia lagonaina se mea faapena ina ua foi mai mai lana misiona i sa Sorama—sa ia ta’ua e faapea o loto o le toatele o sa Nifae, “ua amata ona faasolo maaa loto o tagata, ma ua amata ona latou le fiafia ona o le le matuumamaina o le afioga,” ma o lenei mea na “matua faanoanoa tele” ai lona loto (Alema 35:15). O le a le mea na fai e Alema e uiga i le mea sa ia vaaia ma faalogoina? Sa le’i faapea na lotovaivai pe leai se faamoemoe e uiga i le tulaga o le lalolagi. Nai lo o lena, “sa ia faatonu atu ai ia faapotopoto faatasi mai ona atalii” ma aoaoina i latou “e faatatau i mea e uiga i le amiotonu” (Alema 35:16). Sa ia aoaoina i latou e faapea, “ua leai se isi ala po o ni auala e mafai ona faaolaina ai le tagata, ua nao ia, ma ala mai ia Keriso. … Faauta, o ia o le afioga o le upumoni ma le amiotonu” (Alema 38:9).

Manatu mo le Aoao Atu i le Aiga ma i le Lotu

Alema 36; 38:5–6

E mafai ona fanauina au i la le Atua.

E toaitiiti o le a i ai ni aafiaga e matautia e pei o le liuaina o Alema. Ae e tatau i tagata uma ona “fanauina i la le Atua” (Alema 36:23;38:6) e ui e masani lava ona tupu malie. A o e faitau i le Alema 36, mafaufau i le uiga o le fanauina i la le Atua. Mo se faataitaiga, i le faagasologa o le fanauina i la le Atua, o le a sou lagona e uiga i le agasala? e uiga ia Iesu Keriso? E faapefea e le fanauina i la le Atua ona aafia ai mea e te faia e tali atu ai i au lava mea sese? O a isi suiga e tutupu i ou talitonuga ma faatinoga? Mafaufau loloto pe o faapefea ona e oo i nei suiga.

Tagai foi Mosaea 5:7; 27:25–26; Alema 5:14; 22:15; Helamana 3:35; “Ua Liua Alema le Itiiti i le Alii” (vitio), Gospel Library.

Alema 36:12–24; 38:8–9

Ua suia e Iesu Keriso le faanoanoa i le olioli.

O nisi taimi e fefefe tagata e salamo ona e vaai atu i le salamo o se faasalaga tiga mo le agasala. O le a sou manatu o le a se tala a Alema e uiga i lena mea? Ina ia iloa, e mafai ona e faatusatusaina pe na faape’i le olaga o Alema a o lei salamo o ia (tagai Alema 36:6–17) ma lona faamatalaina o ia lava ina ua ia salamo (tagai fuaiupu 18–27). E tusa ai ma le Alema 36:17–18, na faapefea ona maua e Alema lenei faamagaloga?

Tagai foi Matthew S. Holland, “O Le Meaalofa Silisili o le Alo,” Liahona, Nov. 2020, 45–47.

Alema 37

Ua faasaoina tusitusiga paia “mo se faamoemoega poto.”

Mafaufau i le vavega ma le faamanuiaga o le i ai o tusitusiga paia i aso nei! A o e faitauina le Alema 37, vaavaai mo faamanuiaga e maua mai le mauaina o tusitusiga paia (tagai, mo se faataitaiga, fuaiupu 7–10, 18–19, 44–45).

I le Alema 37:38–47, sa faatusa ai e Alema “le afioga a Keriso” i le Liahona. A o e mafaufau loloto i lenei faatusatusaga, ia manatunatu i auala na e maua ai le vavega ma le mana o aoaoga a Keriso “i lea aso ma lea aso” (Alema 37:40).

Tagai foi D. Todd Christofferson, “O Le Faamanuiaga o Tusitusiga Paia,” Liahona, Me 2010, 32–35; “A Ou Suesue i Mau Paia,” Viiga, nu. 174; “Ua Molimau Atu Alema i Lona Alo o Helamana” (vitio), Gospel Library.

Ata
tamaitai o loo faitau tusitusiga paia

E aoao i tatou e tusitusiga paia i le auala e mulimuli ai i le Atua

Alema 37:1–14

Ata
seminary icon
“O mea laiti ma faatauvaa e faataunuu ai mea tetele.”

O nisi taimi tatou te lagona ai ua tetele tele ma faigata o tatou faafitauli e faapea ona tatau ai ona tetele ma faigata foi o latou fofo. Ae e le o le ala lena i taimi uma a le Alii. A o e faitau i le Alema 37:1–14, mafaufau po o le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i le ala Na te faia ai Lana galuega. Ona mafai lea ona e mafaufau loloto ma tusifaamaumau auala ua e vaaia ai lenei mataupu faavae i lou olaga.

Afai o le a e aoaoina atu lenei mataupu faavae i se tasi, o a ni faataitaiga mai le natura po o le olaga i aso uma o le a e faaaogaina e faapupula ai? E mafai ona e maua nisi i le savali a Peresitene Dallin H. Oaks “O Mea Laiti ma Faatauvaa,” (Liahona, Me 2018, 89–92).

O a nisi o mea laiti ma faatauvaa e aumaia faalatalata atili ai oe i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

E masani lava, o a tatou filifiliga “laiti ma faatauvaa” e faia ai ni eseesega tetele i o tatou olaga. Mafaufau e piki se autu mai le Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala i le Faia o Filifiliga ma fesili ifo ia te oe lava i fesili e pei o nei: E faapefea e a’u filifiliga e uiga i lenei mea ona aafia ai a’u ma tagata o siomia a’u? O a ni suiga laiti ma faatauvaa e mafai ona ou faia o le a taitai atu ai i le filemu ma le fiafia sili atu?

Tagai foi Michael A. Dunn, “Tasi le Pasene e Sili Atu,” Liahona, Nov. 2021, 106–8; Gospel Topics “Agency,” Gospel Library.

Faaaoga mea laiti ma faatauvaa. E pei o le tele o isi mea i le olaga, o le aoao atu ma le aoaoina mai o le talalelei e mafai ona faia e ala i auala laiti ma faatauvaa. Mo se faataitaiga, e mafai faapefea ona faaaoga sina masima laitiiti po o le fefete e aoao atu ai le mana o mea laiti ma faatauvaa? (tagai Mataio 5:13; 13:33).

Alema 37:35–37

“Filifili ma le Alii.”

I le Alema 37:35–37, vaavaai mo valaaulia a Alema i lona atalii o Helamana. O le fea o nei valaaulia e te lagona le uunaia o oe e faatino? Mo se faataitaiga, atonu e te mafaufau loloto i le uiga o le “filifili faatasi ma le Alii” (fuaiupu 37). Na faapefea ona e taumafai e fai lenei mea? Na faapefea ona Ia taitaia oe mo le lelei?

Alema 38

E mafai e le faasoaina atu o la’u molimau ia Iesu Keriso ona faamalosia tagata ou te alofa i ai.

O upu a Alema i lona atalii o Sepulona ua tuuina mai ai se faataitaiga lelei o le ala e faamalosia ai ma uunaia ai i latou tatou te alolofa i ai i le ola ai i le talalelei. O le suesueina o le Alema 38 e ono avatu ai ia te oe ni nai manatu e fesoasoani ai i tagata o le aiga ma uo ia maua le malosi ia Iesu Keriso. Tusi i lalo mea ua e maua.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

Alema 36:6–24

O le salamo e aumaia ia te au le olioli ia Iesu Keriso.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau ia malamalama o le salamo e aumaia ai le olioli, e mafai ona e avatu ia i latou se fasipepa o i ai se foliga fiafia i le tasi itu ma se foliga faanoanoa i le isi itu. Fai atu ia i latou e faalogo a o e faitauina pe aotele le Alema 36:13, 17–20 ma uu i luga se tasi o foliga e faaali atu ai lagona o Alema. E mafai e tamaiti matutua ona tusi i lalo upu po o fasifuaitau e faamatala ai ona lagona. O le a le mea na faanoanoa ai Alema, ma o le a foi le mea na aumaia ia te ia le olioli? Ona mafai lea ona e tau atu ia i latou e uiga i le olioli e te lagonaina pe a e salamo.

Alema 37:6–7

“O mea laiti ma faatauvaa e faataunuu ai mea tetele.”

  • Atonu e fiafia lau fanau e sue ni mea laiti e tutupu ai ni mea tetele. O mea e pei o se maa moli uila, ki o le taavale, po o se meataalo e faamafanafanaina ai i latou atonu o ni faataitaiga. Ona mafai lea ona outou faitauina faatasi le Alema 37:6–7 ma mafaufau i ni mea laiti pe faatauvaa e finagalo le Atua tatou te faia. O a mea tetele e mafai ona tupu ona o nei poloaiga laiti pe faatauvaa?

  • E mafai foi e lau fanau ona faataitai se mea faapenei: amata ona faatumu se ipu i le vai, tasi le mataua i le taimi. E faapefea ona fesootai lenei mea i le Alema 37:6–7? Ona mafai lea ona e talanoa pe faapefea e “mea laiti ma faatauvaa” a le Alii e pei o le faitauina o tusitusiga paia i aso taitasi, ona pei o mataua o le vai i totonu o se ipu.

  • Fesoasoani i lau fanau e mafaufau i ni auala latou te aumaia ai ni mea maoae i le fale, aoga, po o le lotu. O le pese “‘Foai,’ O Si Auvai Lea” (Tusipese a Tamaiti, 116) o loo faapupula mai ai foi lenei mataupu faavae.

Alema 37:38–47

E mafai ona fesoasoani tusitusiga paia ia te au i aso uma.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i lau fanau e atiina ae le alofa mo le afioga a le Atua, e pei ona faia e Alema mo Helamana? Mafaufau e faaali atu ia i latou se ata o le Liahona )e pei o le Tusiata o le Talalelei, nu. 68) pe valaaulia i latou e tusi se ata ao latou faasoa mai mea latou te iloa e uiga i ai (tagai Alema 37:38–47; 1 Nifae 16:10, 28–29). E faapefea ona pei tusitusiga paia o le Liahona?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
agelu o faaali atu ia Alema ma atalii o Mosaea

Ua Faaali Mai le Agelu ia Alema ma Atalii o Mosaea, saunia e Clark Kelley Price