Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
Faaopoopoga E: Mo le Peraimeri—Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua


“Faaopoopoga E: Mo le Peraimeri—Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“Faaopoopoga E,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024

Faaopoopoga E

Mo le Peraimeri—Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua

I masina ia e lima Aso Sa, e uunaia faiaoga Peraimeri e sui le otootoga faatulagaina o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u o le Aso Sa Lima i se tasi pe sili atu o nei gaoioiga e aoao ai.

O Mataupu Faavae ma Sauniga o le Talalelei a Iesu Keriso

O aoaoga faavae a Keriso o loo aoao ai i tatou i le auala e toe foi atu ai i le Atua.

Ina ua faaali atu Iesu Keriso i tagata i Amerika, sa Ia aoaoina i latou i Lana aoaoga faavae. Na ia fetalai mai e mafai ona tatou ulu atu i le malo o le Atua pe afai tatou te faatuatua, salamo, papatisoina, maua le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga (tagai i le 3 Nifae 11:31–40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:29). O gaoioiga o loo i lalo e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao ai tamaiti e faapea o nei mataupu faavae ma sauniga o le a fesoasoani ia i tatou e faalatalata atili atu ai i le Faaola i o tatou olaga atoa.

Ina ia aoao atili e uiga i le aoaoga faavae a Keriso, tagai i le 2 Nifae 31.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Tuu atu i tamaiti ni ata e faatusa i le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, papatisoga, ma le faamauga (tagai Tusi Ata o le Talalelei1, 111, 103, ma le105). Faitau pe tauloto ma tamaiti le mataupu faavae o le faatuatua lona fa, ma fai atu ia i latou e uu i luga a latou ata pe a ta’ua lena mataupu faavae po o le sauniga. Fesoasoani i tamaiti ia malamalama pe faapefea e nei mataupu faavae ma sauniga taitasi ona fesoasoani ia i tatou ia avea atili e faapei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tamaiti ia malamalama o le faatuatua, salamo, papatisoga, ma le faamauga e le o ni mea e tutupu i se taimi e tasi ae e uunaia ai lo tatou tuputupu a’e faaleagaga i o tatou olaga atoa? Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaali atu ia i latou se ata o se fatu ma se laau tele (pe tusi nei mea i luga o le laupapa). Fesoasoani ia i latou e mafaufau i mea e fesoasoani i le fatu ia ola a’e i se laau tele, e pei o le vai, eleele, ma le la susulu. Fesoasoani ia latou iloa o nei mea e pei lava o mea tatou te faia e latalata atili atu ai i le Atua i o tatou olaga atoa—fausiaina o lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo i aso taitasi, ola i a tatou feagaiga o le papatisoga, ma faalogo i le Agaga Paia.

  • Faasoa atu i tamaiti le tala e uiga i le mea faapapa mai le savali a Elder Dale G. Renlund “E Mafai Faapefea ona Fesoasoani le Salamo Ia te A’u ia Lagona ai le Fiafia?” (Uo, Tes. 2017, 12–13, po o le Liahona, Tes. 2017, 70–71; tagai foi i le vitio “Repentance: A Joyful Choice” [Gospel Library]).

    I ni vaega eseese i le taimi o le tala, valaaulia tamaiti e mafaufau pe mata o a ni lagona o Elder Renlund. Aisea tatou te lagona ai le olioli pe a tatou salamo? Faasoa atu i tamaiti le olioli ma le alofa na e lagonaina ina ua e ole atu i le Tama Faalelagi e faamagalo oe.

Papatisoga

Na faia e Iesu Keriso se faataitaiga mo a’u ina ua papatisoina o Ia.

E ui ina sa leai se agasala a Iesu, ae sa papatisoina o Ia ina ia faia se faataitaiga atoatoa o le usiusitai i le Tama Faalelagi (tagai i le 2 Nifae 31:6–10).

Ina ia aoao atili e uiga i le papatisoga, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37; Autu o le Talalelei, “Papatisoga, Potutusi o le Talalelei.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faaali atu se ata o le papatisoga o le Faaola ma le papatisoga o se isi tagata (pe tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, nu.35 ma pe o le nu.103 po o le nu.104). Fai atu i tamaiti e faasoa mai po o le a le mea e ese ai ma le mea e tutusa ai ata e lua. Faitau faatasi le Mataio 3:13–17po o le “Mataupu 10: Ua Papatisoina Iesu” i le Tala o le Feagaiga Fou, 26–29, pe matamata le vitio talafeagai i luga o le Gospel Library.

    Tuu atu i tamaiti e faasino mea o loo i ata lea o loo ta’ua i le faitauga po o le vitio. Ta’u atu i tamaiti e uiga i lou alofa mo le Faaola ma lou manao e mulimuli ia te Ia.

  • Faalogologo pe usu se pese e uiga i le papatisoga, e pei o le “When Jesus Christ Was Baptized” (Children’s Songbook, 102). O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le papatisoga mai lenei pese? Faitau le 2 Nifae 31:9–10, ma valaaulia tamaiti e faalogo pe aisea na papatiso ai Iesu Keriso. Valaaulia i latou e tusi se ata o i latou lava i le aso o lo latou patisoga.

E mafai ona ou filifili e osia se feagaiga ma le Atua ma ia papatisoina.

O le saunia mo le papatisoga e sili atu nai lo le saunia mo se mea e tupu. O lona uiga o le saunia e osia se feagaiga ona tausia lea o lena feagaiga mo le olaga atoa. Mafaufau loloto pe mafai faapefea ona e fesoasoani i tamaiti ia malamalama i le feagaiga o le a latou osia ma le Tama Faalelagi pe a papatisoina i latou, lea e aofia ai folafolaga na Ia faia ia i latou ma folafolaga latou te faia ia te Ia.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faamatala atu o se feagaiga o se folafolaga i le va o le tagata ma le Tama Faalelagi. A o tatou taumafai e tausia a tatou folafolaga i le Atua, ua folafola mai e le Atua e faamanuia i tatou. Tusi i luga o le laupapa A’u Folafolaga i le Atua ma Folafolaga a le Atua ia te A’u. Faitau faatasi le Mosaea 18:10, 13 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37, ma fesoasoani i tamaiti e fai se lisi o folafolaga latou te maua i lalo o ulutala talafeagai (tagai foi i le Dallin H. Oaks, “O Lau Feagaiga o le Papatisoga,” O Le Uo, Fep. 2021, 2–3). Faasoa atu pe na faapefea ona faamanuiaina oe e le Tama Faalelagi a o e taumafai e tausia au feagaiga o le papatisoga.

  • Faaali atu i tamaiti ata o mea na faia e Iesu Keriso a o i ai o Ia i le lalolagi (mo ni faataitaiga; tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, nu.33–49). Ia valaaulia tamaiti e talanoa i mea o loo fai e Iesu i ata taitasi. Faitau le Mosaea 18:8–10, 13, ma valaaulia tamaiti e faalogo mo mea latou te folafola atu e fai pe a papatisoina i latou (tagai foi “The Baptism Covenant,” Friend, Fep. 2019, 7; Liahona, Fep. 2019, U3). O le a faapefea e nei folafolaga ona faatosinaina a tatou faatinoga i aso uma? Valaaulia ia tamaiti e tusi se ata o i latou lava o fesoasoani i se tasi e pei ona faia e Iesu. Pe e mafai foi ona e faia mo tamaiti se pine faigofie latou te laeiina e i ai le suafa o le Faaola i luga.

    Ata
    tama o loo papatiso

    Pe a tatou papatiso, ua tatou faia ni folafolaga i le Atua ma Ia faia foi ni folafolaga ia i tatou.

Faamauga

Pe a faamauina a’u, o le a avea a’u o se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

O le avea ma se sui O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e aumaia ai le tele o faamanuiaga, e aofia ai avanoa mo tamaiti e avea ai ma tagata auai mataalia i le galuega a le Atua.

Ina ia aoao atili e uiga i le faamauga ma le meaalofa o le Agaga Paia, tagai i le Gary E. Stevenson, “E Faapefea ona Fesoasoani le Agaga Paia ia te Oe?,” Liahona, Me 2017, 117–20; Autu o le Talalelei, “Agaga Paia,” Potutusi o le Talalelei.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia se tasi na papatisoina ma faamauina talu ai nei e sau i le vasega ma faasoa mai pe na faape’i le faamauina. O le a le uiga i lea tagata o le avea ma se tasi O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai? Fesoasoani i tamaiti e mafaufau i ni auala e mafai ona latou tausia ai a latou feagaiga o le papatisoga o ni tagata o le Ekalesia (e pei o le auauna atu i isi, valaaulia o isi e aoao atili e uiga ia Iesu, faia tatalo i sauniga, ma isi mea faapena). Faasoa atu pe na faapefea e le faia o nei mea ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le olioli o le avea ma se tagata o le Ekalesia a Keriso.

  • Faaali atu se ata o tagata i le Vai o Mamona (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, nu.76), ma fesili atu i tamaiti e faamatala mai mea latou te vaaia i le ata. Faamatala le tala ia Alema ma ona tagata na papatisoina iina (tagai i le Mosaea 18:1–17; “Mataupu 15:Ua Aoao Atu Alema ma Papatisoina Tagata,” O Tala o le Tusi a Mamona, 43–44, po o le vitio talafeagai i le Potutusi o le Talalelei).

    Iloilo le Mosaea 18:8–9 ma valaaulia tamaiti e fai taga e fesoasoani ai ia latou manatua mea sa naunau tagata e fai o ni tagata o le Ekalesia a Keriso. Faasoa atu se aafiaga na e molimauina i tagata o le Ekalesia o loo auauna atu i nei auala.

Pe a ou faamauina, ou te maua le meaalofa o le Agaga Paia.

Pe a papatisoina ma faamauina i tatou, e folafola mai e le Tama Faalelagi “ina ia [tatou] maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]” [Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77). O lenei meaalofa matagofie mai le Atua ua ta’ua o le meaalofa o le Agaga Paia.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 33:15, ma fai atu i tamaiti e faalogo mo le meaalofa faapitoa e tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou pe a tatou papatiso ma faamauina. Ina ia fesoasoani ia i latou e aoao atili e uiga i le auala o le a fesoasoani ai le meaalofa o le Agaga Paia ia i latou, iloilo faatasi le Ioane 14:26; Kalatia 5:22–23; 2 Nifae 32:5; 3 Nifae 27:20. E mafai foi ona e iloiloina le tusiga “O Le Agaga Paia e …” (O Le Uo, Iuni 2019, 24–25; Liahona, Iuni 2019, U12–U13).

  • A o le’i amataina le vasega, fai atu i matua o se tasi pe sili atu foi o tamaiti e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou ona ua latou maua le meaalofa o le Agaga Paia. E faapefea ona Ia fesoasoani ia i latou? E faapefea ona latou lagonaina Lona siufofoga?

  • Usu faatasi se pese e uiga i le Agaga Paia, e pei o le “O Le Agaga Paia” (Tusipese a Tamaiti, 56). Fesoasoani i tamaiti ia malamalama i mea o loo aoao mai e le pese ia i tatou e uiga i le auala e mafai ai e le Agaga Paia ona fesoasoani ia i tatou.

E tele auala e mafai ona talanoa mai ai le Agaga Paia ia te a’u.

O tamaiti e mafai ona iloaina le siufofoga o le Agaga o le a saunia e maua faaaliga faaletagata lava ia e taiala ai i latou i o latou olaga atoa. Aoao i latou e tele auala e mafai ona talanoa mai ai le Agaga Paia ia i tatou.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Fesoasoani i tamaiti e mafaufau i ni auala eseese e mafai ona tatou talanoa ai i se uo e nofo mamao ese, e pei o le tusia o se tusi, auina atu o se imeli, po o le talanoa i le telefoni. Aoao i latou e mafai ona fetalai mai le Tama Faalelagi ia i tatou e ala mai i le Agaga Paia. Faaaoga le savali a Peresitene Dallin H. Oaks “E Faapefea Ona Fetalai Mai le Tama Faalelagi ia te A’u?” e fesoasoani ai i tamaiti ia malamalama i auala eseese e mafai ona talanoa mai ai le Agaga Paia i o tatou mafaufau ma loto (Uo, Mat. 2020, 2-3; Liahona, Mat. 2020, U2–U3).

  • Faasoa atu se aafiaga i se taimi na fesootai mai ai le Agaga Paia ia te oe, a le o manatu i lou mafaufau po o se lagona i lou loto (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:22–23; 8:2–3; tagai foi Henry B. Eyring, “Tatala Lou Loto i le Agaga Paia;” Friend, Aok. 2019, 2-3; Liahona, Aok. 2019, U2–U3). Molimau atu i tamaiti e mafai e le Agaga Paia ona fesoasoani ia i latou i ni auala faapena.

  • Fesoasoani i tamaiti e mafaufau i taimi atonu na latou lagonaina ai le Agaga—mo se faataitaiga, pe a usuina se pese e uiga i le Faaola po o le faia o se mea agalelei mo isi. Fesoasoani ia latou iloa lagona faaleagaga e aumaia e le Agaga Paia. Aisea e te manatu ai e aumaia ai e le Agaga Paia ia i tatou na lagona? Fesoasoani i tamaiti e mafaufau i mea e tatau ona tatou faia e faalogo ai i le Agaga Paia o fetalai mai ia i tatou. Talanoa e uiga i mea e te faia e lagona manino atili ai le Agaga.

O Le Faamanatuga

Pe a ou tagofia le faamanatuga, ou te manatua le taulaga a le Faaola ma faafou a’u feagaiga.

Na tuuina mai e le Faaola ia i tatou le faamanatuga e fesoasoani tatou te manatua ai Lana taulaga mo i tatou ma faafou ai a tatou feagaiga. Ona o lenei sauniga faalevaiaso, e mafai ai ona faaauau pea ona tatou olioli i faamanuiaga o lo tatou papatisoga i o tatou olaga atoa.

Ina ia aoao atili, tagai Mataio 26:26–30; 3 Nifae 18:1–12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Valaaulia tamaiti e valivali le “Jesus Introduced the Sacrament to the Nephites” i le Scripture Stories Coloring Book: Book of Mormon (2019), 26. Fai atu ia i latou e faasino i mea o loo mafaufau i ai tagata i le ata. Faitau atu i tamaiti vaega o le 3 Nifae 18:1–12 po o le “Mataupu 45: Ua Aoao Mai Iesu Keriso e uiga i le Faamanatuga ma le Tatalo,” Tala o le Tusi a Mamona, 126–27, pe matamata le vitio talafeagai i le ChurchofJesusChrist.org. O a mea e mafai ona tatou faia e mafaufau ai ia Iesu i le taimi o le faamanatuga?

  • Fai i tamaiti e ta’u atu ia te oe nisi o mea e tatau ona latou manatua pea e fai, e pei o le nonoaina o o latou seevae po o le fufuluina o o latou lima ae latou te le’i aai. Aisea e taua ai le manatua o nei mea? Faitau le Moronae 4:3 i tamaiti, ma valaaulia i latou e faalogo mo mea tatou te folafola atu e manatua pea pe a tatou tagofia le faamanatuga. Aisea e taua ai le manatua o Iesu Keriso? Fesoasoani i tamaiti ia malamalama pe faapefea e le falaoa ma le vai o le faamanatuga ona fesoasoani tatou te manatua ai mea na faia e Iesu mo i tatou (tagai Moronae 4:3; 5:2).

  • Tusi i luga o le laupapa “Ou te folafola atu e …” Faitau tatalo o le faamanatuga i tamaiti (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79). Pe a latou faalogo i se folafolaga tatou te faia i le Atua, taofi ma fesoasoani ia i latou e faauma le fuaiupu o i luga o le laupapa faatasi ai ma le folafolaga na latou faalogo i ai. Fesoasoani ia latou malamalama afai tatou te tagofia le faamanatuga, ua tatou faia foi folafolaga lava e tasi na tatou faia i le papatisoga.

  • O le a le uiga o le ave i o tatou lava luga o le suafa o Iesu Keriso? Ina ia fesoasoani i tamaiti e tali lenei fesili, faasoa atu se faataitaiga o se mea tatou te tuuina i ai luga o tatou igoa. Aisea tatou te tuu ai o tatou igoa i luga o nei mea? Aisea o le a finagalo ai Iesu Keriso e tuu Lona suafa i o tatou luga? Mafaufau e faasoa atu le faamalamalamaga lenei mai ia Peresitene Russell M. Nelson: “O le aveina o le suafa o le Faaola i o tatou luga e aofia ai le tautino atu ma le molimau atu i isi—e ala i a tatou amioga ma a tatou upu—o Iesu o le Keriso.” (“O Le Igoa Sa’o o le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2018, 88).

Mana, Pule, ma Ki o le Perisitua

E faamanuia e le Atua Ana fanau e ala i le mana o le perisitua.

O fanau uma a le Atua—tamaitai ma alii, talavou ma matutua—e mauaina le mana o le Atua a o latou tausia feagaiga na latou osia ma Ia. Tatou te osia nei feagaiga pe a tatou mauaina sauniga o le perisitua e pei o le papatisoga (tagai Tusitaulima Aoao: Auauna atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, 3.5Gospel Library). Ina ia aoao atili, tagai Russell M. Nelson, “Oa Faaleagaga,” Liahona, Nov. 2019, 76–79; “Mataupu Faavae o le Perisitua,” mataupu 3 i le Tusitaulima Aoao.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Fesoasoani i tamaiti e matau faamanuiaga latou te maua ona o le perisitua. Ina ia tuuina atu ia i latou ni manatu, e mafai ona e faaali atu le vitio “Blessings of the Priesthood” (Gospel Library).

  • Mafaufau e lisi nei faamanuiaga i luga o le laupapa. Aisea e taua ai nei faamanuiaga ia i tatou? Molimau atu o nei faamanuiaga e oo mai ia i tatou ona o Iesu Keriso ma Lona mana o le perisitua.

  • Tusi ulutala nei i luga o le laupapa; O le mana o le Atua ma le mana ma le pule a le Atua ua tuuina mai i tagata i le lalolagi. Fai atu i tamaiti e tuu ata i lalo o le ulutala muamua lea e fesoasoani tatou te malamalama ai i le ala na faaaoga ai e le Atua Lona mana e faamanuia ai i tatou, e pei o le foafoaina o le lalolagi, taialaina ma taitai i tatou, faaali mai ia i tatou e alofa o Ia ma silafia i tatou, ma faafofoga ma tali mai i a tatou tatalo (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu. 3, 68, 90111). Fai atu ia i latou e tuu ata i lalo o le ulutala lona lua lea e fesoasoani tatou te malamalama ai i le ala e faaaoga ai e alii agavaa i le lalolagi le mana ma le pule a le Atua e faamanuia ai i tatou, e pei o le faamanuiaina o e mamai, papatisoina, faamauina, faatautaia o le faamanatuga, ma le faamauina o aiga (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu. 46, 104, 105, 107120). Faasoa atu pe aisea e te faafetai ai mo le perisitua ma faamanuiaga na te aumaia.

  • O se tasi o auala autu tatou te maua ai faamanuiaga o le mana o le Atua i o tatou olaga e ala lea i sauniga o le perisitua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20). Ina ia fesoasoani i tamaiti e aoao lenei upumoni, e mafai ona e lisiina mau nei i luga o le laupapa: 3 Nifae 11:21–26, 33 (papatisoga); Moronae 2 (faamauga); Moronae 4–5 (faamanatuga). E mafai e tamaiti ona filifili se tasi o nei fuaitau ma faailoa mai le sauniga o loo faamatala mai ai. Valaaulia tamaiti e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou taitoatasi e ala i le mauaina o sauniga o le perisitua.

  • Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o le a latou maua le mana mai le Atua pe a latou papatiso ma tausia a latou feagaiga o le papatisoga. Fesili i tamaiti pe mafai faapefea ona fesoasoani lenei mana ia i latou.

O le galuega a le Atua e taitaia e ki o le perisitua ma faataunuuina e ala i le pule o le perisitua.

O alii agavaa o le Ekalesia e mafai ona faauuina i se tofi i le perisitua. E le gata i lea, soo se taimi lava e vaetofia ai se tagata mo se valaauga pe tofia e fesoasoani i le galuega a le Atua, e mafai ona ia faaaogaina le pule o le perisitua ua faamatuu atu i ai. O le faaaogaina o pule uma o le perisitua i le Ekalesia e taitaia e tagata taitoatasi o e umia ki o le perisitua, e pei o le peresitene o le siteki, epikopo, ma peresitene o korama. O ki o le perisitua o le pule lea e taitai ai le faaaogaina o le perisitua e faia ai le galuega a le Alii.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faitau faatasi ma tamaiti le Mareko 3:14–15, ma faaali atu ia i latou se ata o le mea na tupu o loo faamatalaina iina (e pei o le Tusi Ata o le Talalelei, nu.38). Fesili i tamaiti pe na latou vaai muamua i se tasi ua faauuina i se tofi o le perisitua pe vaetofia mo se valaauga (pe ta’u atu ia i latou e uiga i ni aafiaga na e oo i ai). E faapefea ona tutusa lena mea ma le mea na faia e le Faaola i Ana Aposetolo? Fesoasoani i tamaiti e lisi i luga o le laupapa tofi o le perisitua po o valaauga e mafai ona tuuina atu i tagata o le Ekalesia, e pei o se faiaoga po o se taitai i se faalapotopotoga. I tafatafa o tofi po o valaauga taitasi, e mafai ona e tusia ai po o le a se mea o i ai i se tasi e i ai lena tofi po o le valaauga le pule e fai ai. Ta’u atu i tamaiti le auala na fesoasoani ai le vaetofiaina e se tasi i lalo o le taitaiga a ki o le perisitua ia te oe e auauna atu ai.

  • Valaaulia tamaiti e mafaufau i se mea e te manaomia se ki, e pei o se taavale po o se faitotoa. O le a le mea e tupu pe afai e le o ia te oe le ki? Faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2, ma faasoa atu lau molimau e uiga i le taua o le i ai o ki o le perisitua i luga o le fogaeleele. E mafai foi ona e matamata i le vitio “Where Are the Keys?” (Gospel Library) ma vaavaai mo mea ua aoao mai e Elder Stevenson e uiga i ki o le perisitua.

  • Fesili atu i se tasi o le uarota o loo umia ki e sau i le vasega ma faasoa atu i tamaiti le uiga o le umia o ki o le perisitua. Valaaulia o ia e faamatala mai ona matafaioi. O a vaega o le galuega a le Alii o loo ia taitaia? E faapefea ona fesoasoani le Faaola ia te ia?

O Le Malumalu ma le Fuafuaga o le Fiafia

O le malumalu o le maota o le Alii.

O malumalu o se vaega o le fuafuaga a le Tamā Faalelagi mo Ana fanau. I malumalu, tatou te osia ai feagaiga paia ma Ia, ua faaeeina i le mana o le perisitua, maua faaaliga, faatino sauniga mo o tatou tuaa ua maliliu, ma ua faamauina i o tatou aiga mo le faavavau. Ua mafai ona faia nei mea uma ona o Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola.

E mafai faapefea ona e fesoasoani i tamaiti o loo e aoaoina ia iloa le paia o le maota o le Alii ma saunia i latou lava ina ia agavaa e auai i sauniga o le malumalu? Mafaufau e iloilo punaoa nei: Mataupu Faavae ma Feagaiga 97:15–17; Russell M. Nelson, “Malelega Faaiu,” Liahona, Nov. 2019, 120–22; “Aisea E Fausia Ai e Au Paia o Aso e Gata Ai Malumalu,” temples.ChurchofJesusChrist.org.

Ata
talavou i fafo o se malumalu

O malumalu o se vaega o le fuafuaga a le Tamā Faalelagi mo Ana fanau.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Faaali atu se ata se tasi pe sili atu o malumalu. Fesili i tamaiti pe o le a le mea e avea ai le malumalu o se nofoaga faapitoa. Ta’u i ai o malumalu taitasi e i ai le faamatalaga lenei: “E Paia i le Alii: O Le Maota o le Alii.” Fesili atu i tamaiti po o le a so latou manatu i le uiga o le “E Paia i le Alii”. Aisea e faaigoa ai le malumalu o le maota o le Alii? O le a se mea ua aoaoina ai i tatou e lenei mea e uiga i le malumalu? Afai e i ai se tasi o tamaiti na o atu i se malumalu, e mafai foi ona latou faasoa atu o latou lagona ina ua latou i ai iina. Afai na e alu i le malumalu, faasoa atu pe na faapefea ona e lagonaina le i ai o le Alii iina, ma talanoa pe aisea ua avea ai le malumalu o se nofoaga paia ia te oe.

  • Faitau faatasi leMataupu Faavae ma Feagaiga 97:15–17. Fai atu i tamaiti e vaavaai mo mea ua faamoemoeina e le Alii mai ia i latou o e ulu atu i Lona maota paia. Aisea e manaomia ai ona tatou agavaa e ulu atu i Lona maota? I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, talanoa i tamaiti e uiga i pepa faataga o le malumalu, e aofia ai le auala e maua ai se pepa faataga. E mafai ona e valaaulia se tasi o le au epikopo e faasoa atu ia i latou pe faape’i se faatalanoaga o se pepa faataga o le malumalu ma fesili o loo fesiligia ai.

I le malumalu, tatou te osia ai feagaiga ma le Atua.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “Ua valaaulia i tatou e Iesu Keriso ia ui i le ala o feagaiga e toefoi atu ai i le aiga i o tatou Matua Faalelagi ma faatasi ai ma i latou tatou te alolofa i ai” (“Sau, Mulimuli Mai ia te A’u,” Liahona, Me 2019, 91). Fesoasoani i tamaiti ia malamalama o le ala o feagaiga e aofia ai le papatisoga, faamauga, ma le faaeega paia ma le faamauga i le malumalu.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Fai atu i tamaiti e fesoasoani ia te oe e toe iloilo le feagaiga tatou te osia ma le Atua pe a tatou papatiso ma tatou faafouina pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga (tagaiMosaea 18:10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79). Faaali atu se ata o le malumalu ma faamatala atu o loo i ai i le Tama Faalelagi nisi faamanuiaga e finagalo o Ia e tuuina mai ia i tatou i totonu o le malumalu.

  • Tusi se faitotoa e tau atu i se ala. Fesili i tamaiti pe aisea latou te manatu ai e fesoasoani le i ai o se ala e savavali ai. Faitau faatasi le 2 Nifae 31:17–20, lea e faatusatusa ai e Nifae le feagaiga o le papatisoga i se faitotoa ma valaaulia i tatou e faaauau i luga o le ala pe a uma le papatisoga. E tele isi feagaiga e osia pe a uma le papatisoga, e aofia ai feagaiga e osia i totonu o le malumalu. Faamalamalama atu na ta’ua e Peresitene Nelson lenei ala o le “ala o feagaiga.”

I totonu o le malumalu, e mafai ona tatou papatiso ai ma faamau mo tuaa ua maliliu.

O le talalelei a Iesu Keriso ua mafai ai e fanau uma a le Atua ona toe foi atu e mau faatasi ma Ia, e tusa lava pe latou te oti e aunoa ma le iloaina o le talalelei. I totonu o le malumalu, e mafai ona papatisoina i tatou ma faamauina o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso mo i latou.

Gaoioiga e Mafai Ona Fai

  • Talanoa i se taimi na faia ai e se tagata se mea mo oe lea e le mafai ona e faia mo oe lava. Valaaulia tamaiti e faasoa mai ni aafiaga faapena. Faamalamalama atu a tatou o i le malumalu, e mafai ona tatou maua sauniga paia e pei o le papatisoga mo isi ua maliliu. E faapefea ona avea i tatou faapei o Iesu pe a tatou faia galuega mo e ua maliliu? O le a se mea na faia e Ia mo i tatou e le mafai ona tatou faia mo i tatou lava?

  • Valaaulia se talavou se toatasi pe sili atu ua papatisoina mo o latou tuaa e faasoa mai o latou aafiaga. Fesili ia i latou pe na faape’i le i ai i le malumalu. Uunaia i latou e faasoa mai o latou lagona i le faia o lenei galuega mo o latou tuaa.

  • Tusi se laau i luga o le laupapa, e aofia ai aa ma lala. Fai atu i tamaiti e mafaufau i le avea o se aiga faapei o se laau. Faaigoa ia a’a o Tuaa, faaigoa ia lala o Tupuaga, ma faaigoa le ogalaau o le laau ia Oe. Faitau faatasi le fuaiupu lenei mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18: “Ona o i tatou e aunoa ma i latou [o tatou tuaa] e lē mafai ona faaatoatoaina; pe mafai foi ona faaatoatoaina i latou e aunoa ma i tatou.” Fai fesili e pei o nei: “Aisea tatou te manaomia ai o tatou tuaa? Aisea e manaomia ai i tatou e e tupuga mai ia i tatou? Na faapefea ona fesoasoani o tatou matua, matua matutua, ma isi tuaa ia i tatou?” Valaaulia tamaiti e suesue le vaega o totoe o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 128:18 mo se fasifuaitau o loo faamatala ai le ala e mafai ona tatou fesoasoani ai i o tatou tuaa.

  • Mafaufau e galulue ma matua o tamaiti taitoatasi e sue se igoa o se tuaa mo le tamaitiiti e ave i le malumalu (tagai FamilySearch.org).