Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
3–9 Fepuari. 2 Nifae 1–5: “[Na] Matou Ola e Tusa ma le Ala o le Fiafia”


“3–9 Fepuari. 2 Nifae 1–5: ‘[Na] Matou Ola e Tusa ma le Ala o le Fiafia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“3–9 Fepuari. 2 Nifae 1–5: Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
Atamu ma Eva ua tuua le Faatoaga o Etena

Atamu ma Eva, saunia e Douglas Fryer

3–9 Fepuari

2 Nifae 1–5 

“[Na] Matou Ola e Tusa ma le Ala o le Fiafia”

E mafai e tusitusiga paia ona tatala le faitotoa i faaaliga patino. A o e faitauina le 2 Nifae 1–5, e mafai ona e mauaina ai e i ai se mea fitoitonu e finagalo le Alii e aoao atu ia te oe.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Afai ua e iloa o le a uma lou ola, o a ni savali mulimuli e te manao e faasoa atu ia i latou e sili ona e alofa i ai? Ina ua lagona e le perofeta o Liae ua lata ona uma lona soifua, sa ia faapotopoto faatasi lana fanau mo le taimi mulimuli e vavalo atu i ai ma faasoa atu upumoni o le talalelei sa ia teufatuina i le nuu sa pele ia te ia. Sa ia aoao atu le saolotoga, usiusitai, o le Pau o Atamu ma Eva, togiola e ala ia Iesu Keriso, ma le olioli. Sa lei taliaina e ana fanau uma lana molimau faaiu, ae o i latou na taliaina—faatasi ai ma le faitau miliona o e ua faitauina i aso nei—na mauaina i lana molimau ia mataupu faavae o le nonofo “e tusa ma le ala o le fiafia” (2 Nifae 5:27).

Ata
aikona o suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

2 Nifae 2

Ua ou saoloto e filifili le ola e faavavau.

Na saunoa Elder D. Todd Christofferson: “Ua faamoemoe le Atua ia galulue Ana fanau e tusa ai ma le faitalia tatau na Ia tuu atu ia i latou. … O Lana fuafuaga ma Lona finagalo ina ia tatou maua le matafaioi autu o le faia o faaiuga o tala faatino i o tatou lava olaga” (“Saoloto e Faavavau, e Galue mo i Latou Lava,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014,16). I ana aoaoga e uiga i le faitalia, sa faailoa mai ai e Liae tulaga e tatau ai ia e mafai ai lo tatou faitalia ma mafai ai e i tatou ona taunuu i lo tatou gafatia faalelagi, e aofia ai mea nei:

  1. O se iloa o le lelei ma le leaga (2 Nifae 2:5)

  2. O se tulafono ua tuuina mai i tagata (2 Nifae 2:5)

  3. Faafeagai, filifiliga faatosina (2 Nifae 2:11)

  4. Mana e faatino ai (2 Nifae 2:16)

A o e faitauina le 2 Nifae 2, o le a se mea ua e aoao mai e uiga i nei tulaga taitasi o le faitalia ma lo latou sootaga i le tasi ma le isi? O le a se mea o le a tupu i lo tatou faitalia pe afai e misi se tasi pe sili atu foi o nei tulaga? O le a se isi mea ua e aoaoina e uiga i le faitalia mai upu a Liae?

2 Nifae 2:22–29

O le Pau ma le Togiola a Iesu Keriso o ni vaega e tatau ai o le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

E toatele tagata ua vaai atu i le Pau o Atamu ma Eva o se mala matautia. Peitai, o aoaoga a Liae e uiga i le Pau ua faailoa mai ai le pogai ua avea ai o se vaega e tatau ai o le fuafuaga a le Tama mo lo tatou alualu i luma e faavavau. A o e faitauina nei fuaiupu, vaavaai pe aisea na manaomia ai ona tupu le Pau ina ia mafai ai e i tatou—o fanau a le Tama Faalelagi—ona alualu i luma. Na faapefea e le taulaga togiola a le Faaola ona laveaiina i tatou mai le Pau?

Tagai foi Mose 5:9–12; 6:51–62; “Pau o Atamu ma Eva,” Autu o le Talalelei, topics.ChurchofJesusChrist.org.

2 Nifae 3:6–24

Sa muai faauuina Iosefa Samita e toefuatai mai le talalelei.

O le vaega mulimuli o le 2 Nifae 3 o loo i ai se valoaga na tuuina mai e Iosefa o Aikupito e uiga i se tagatavaai i le lumanai o lē o le a igoa i lona igoa (tagai fuaiupu 14–15)—Iosefa Samita. E tele foi ni faamatalaga ua i ai e uiga i le misiona a Iosefa Samita. O a ni faamatalaga na fai mai e fuaiupu 6–24 e faapea o le a fai e Iosefa Samita, o se “tagatavaai filifilia,” e faamanuia ai le nuu o le Atua? Ua faapefea ona “aoga tele” ia te oe galuega a Iosefa Samita?

O se vaega taua e tasi o le misiona a Iosefa Samita o le aumaia lea o tusitusiga a fanau a Iosefa, ia o loo i ai i le Tusi a Mamona. O a ni mea ua aoaoina mai lenei mataupu e uiga i le taua o le Tusi a Mamona?

Tagai foi Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:24–38 (i le faaopoopoga o le Tusi Paia).

Ata
o le perofeta o Iosefa Samita

Perofeta a le Alii, saunia e David Lindsley

2 Nifae 4:15–35

E mafai ona ou liliu atu i le Atua i o’u vaivaiga.

E lei leva talu ona maliu le tamā o Nifae. O le tiutetauave mo le taitaia o lona aiga ua i luga nei o ia. Sa ia lagona le siomia o ia e faaosoosoga ma sa faalotovaivaia o ia ona o ana agasala. E tusa lava pe ese ou tulaga mai i tulaga o Nifae, e mafai lava ona e fesootai i nisi o ona mafaufauga ma lagona o loo tusia i le 2 Nifae 4:15–35. O le a se mea na fesoasoani ia Nifae i ona mafatiaga? E mafai faapefea e le tali a Nifae i ona luitau ona fesoasoani ia te oe e faafetaia’ia ou tauiviga?

2 Nifae 5

E maua le fiafia i le ola ai i le talalelei.

E faapefea ona e faamatalaina le fiafia? Na tusia e Nifae e faapea, sa nonofo lona nuu “e tusa ma le ala o le fiafia” (2 Nifae 5:27). Atonu e te vaavaai mo filifiliga na faia e Nifae ma lona nuu na oo atu ai i le fiafia—auala sa latou felagolagoma’i ai o le tasi ma le isi ma o latou aiga, o mea sa latou faatauaina i lo latou nuu, ma isi mea. O le a se mea ua e aoaoina e mafai ona fesoasoani ia te oe e atinae ai se olaga o le fiafia, e pei ona sa i ai le nuu o Nifae?

2 Nifae 5:20–21

O le a le fetuu na oo mai i luga o sa Lamana?

I vaitaimi o Nifae, o le fetuu a sa Lamana o le, sa “vavae ese lava i latou mai luma [o le Alii] … ona o lo latou amioletonu” (2 Nifae 5:20-21). O le uiga o lenei mea, sa aveese mai le Agaga o le Alii mai o latou olaga. Ina ua mulimuli ane talia e sa Lamana le talalelei a Iesu Keriso, “sa le toe mulimuli ia i latou le fetuu a le Atua” (Alema 23:18).

O loo ta’u mai foi e le Tusi a Mamona e faapea, na oo mai i luga o sa Lamana se pa’u uliuli ina ua o ese mai sa Nifae mai ia i latou. O le natura ma foliga o lenei faailoga e le’o malamalama atoatoa i ai. O le taimi muamua, o le faailoga sa iloagofie ai sa Lamana mai ia sa Nifae. Mulimuli ane, ina ua tau fai oo uma sa Nifae ma sa Lamana i ni periota o le amioleaga ma le amiotonu, sa faapea ona le tāua ai le faailoga o se faailoa o le tutu o sa Lamana i luma o le Atua.

Ua faamaonia mai e perofeta i o tatou aso, o le pa’u uliuli e le o se faailoga o le le fiafia po o le fetuu faalelagi. E talia e le Ekalesia aoaoga a Nifae e faapea, “e lē teena e [le Alii] se tasi e sau ia te ia, e uliuli pe paʼepaʼe, e pologa pe saoloto, o tane ma fafine” (2 Nifae 26:33). Na folafola mai e Peresitene Russell M. Nelson: “Ua faamamafaina mai ai e le Alii Lana aoaoga faavae taua o le avanoa tutusa mo Lana fanau. … O eseesega i aganuu, gagana, itupa, ituaiga, ma tagatanuu e galoma atu i le le faatauaina a o ulufale atu tagata faamaoni i le ala o le feagaiga ma o mai i lo tatou Togiola pele” (“Tuleiga a Peresitene Nelson i le Faamanatuga o le Perisitua i le Lalolagi Atoa” [1 Iuni, 2018], newsroom.ChurchofJesusChrist.org).

Tagai foi “Till We All Come in the Unity of the Faith” (vitio, ChurchofJesusChrist.org).

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

2 Nifae 1:13–25

O a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia i tatou e uiga i moomooga aupito sili o se matua amiotonu mo lana fanau?

2 Nifae 3:6

Faitau faatasi le “Seer” i le Bible Dictionary. Na faapefea ona avea Iosefa Samita ma se tagatavaai? Aisea tatou te faafetai ai mo le galuega na ausiaina e Iosefa Samita? (tagai 2 Nifae 3:6–24).

2 Nifae 4:20–25

A o outou faitauina faatasi le 2 Nifae 4:20–25 taofi i le faaiuga o fuaiupu taitasi, ma valaaulia tagata o le aiga e faasoa mai se taimi na latou oo ai pe lagonaina mea o loo faamatala mai e Nifae. O le a se mea ua faia e le Atua mo lo tatou aiga?

2 Nifae 5

O a ni auala o loo ola ai lou aiga “e tusa ma le ala o le fiafia”? A o faitauina e lou aiga le 2 Nifae 5, e mafai ona outou talanoaina mea sa faatauaina e sa Nifae: aiga (fuaiupu 6), o poloaiga (fuaiupu 10), o tusitusiga paia (fuaiupu 12), aoa’oga (fuaiupu 15), malumalu (fuaiupu 16), galue (fuaiupu 17), ma valaauga i le Ekalesia (fuaiupu 26). O se auala e tasi e fai ai lenei mea, o le sue mai o mea faitino e faatusa i nisi o nei mea ma talanoa e uiga i auala tatou te faaali atu ai o i tatou foi, e faapei o sa Nifae, e faatauaina foi nei lava mea.

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ia mataala. Afai e te mataituina mea o loo tutupu i olaga o lau fanau, o le a e maua avanoa silisili e aoao atu ai. O faamatalaga e fai e lau fanau po o fesili latou te fesili ai e mafai foi ona avea ma avanoa e aoao atu ai. (Tagai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola,16.)

Ata
O le aiga o Liae o loo tootutuli i luga o le matafaga

Ua Taunuu Liae ma Lona Nuu i le Lalolagi Fou, saunia e Clark Kelley Price