Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
9–15 Mati. Iakopo 1–4: “Ia Faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Iesu Keriso”


“9–15 Mati. “1–4 Iakopo: “Ia Tatou Faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Iesu Keriso,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“9–15 Mati. Iakopo 1–4,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
fafine o loo tootuli i aao o Iesu

Faamagalo Atu, saunia e Greg K. Olsen

9–15 Mati

Iakopo 1–4

Ia Faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Iesu Keriso

A e faamaumauina ia lagona faaleagaga, ua e faaali atu e te manao i le Agaga Paia e aoao atu oe. A o e faitauina le Iakopo 1–4, mafaufau e tusi i lalo ou lava malamalamaaga.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Na manatu sa Nifae o Nifae o lo latou “puipuiga tele” (Iakopo 1:10). Sa ia puipuia i latou mai osofaiga mai o latou fili, ma sa ia lapataia i latou i mea matautia faaleagaga O lea la ua alu, ma ua pa’u atu nei le galuega o le taitaia faaleagaga o sa Nifae ia Iakopo, o le na faapaiaina e Nifae e avea ma ositaulaga ma aoao o le nuu (tagai Iakopo 1:18). E ala i musumusuga, sa iloa ai e Iakopo e manaomia e lona nuu ona aoao atu ma le “tuusa’o,” aua ua latou “amata ona galulue i le agasala” (Iakopo 2:7, 5). O nei agasala e tele lava ina pei o mea o loo tauivi ma tagata i nei ona po: o le fiafia i ‘oa ma le ola le mama faalefeusuaiga. Ae a o lagonaina e Iakopo e tatau ona ia ta’usalaina lenei amioleaga, sa tiga lona loto mo e ua aafia ai fua, o e ua “tuia i manu’a loloto” o latou loto (Iakopo 2:35). Sa molimau atu Iakopo e faapea o le faamaloloina o vaega uma—o le tagata agasala ma le ua manua faaleagaga—e sau mai le Faaola o Iesu Keriso. O le savali a Iakopo, e faapei o le savali a Nifae na muamua atu ia te ia, o se valaau ina “ia faalelei ma le [Atua] e ala i le togiola a Keriso” (8).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Iakopo 1:6–8, 15–19; 2:1–11

E finagalo le Alii ia te au e faalautele lo’u valaauga.

Ia Iakopo, o le aoao atu o le afioga a le Atua sa sili atu nai lo le na o se tofiga mai lona uso—sa o se “feau mai le Alii,” o lea sa ia galue ai ma le filiga e “faalautele [lona] tofi” (Iakopo 1:17, 19). Na aoao mai e Perersitene Gordon B. Hinckley e faapea tatou te faalauteleina o tatou valaauga “a o tatou auauna atu ma le faatuatua ma le molimau, a o tatou sii ae ma faamalolosia ma atiina ae le talitonuga maumaututu o le amiotonu ia i latou tatou te pa’i atu i o latou olaga” (“Faalautele Lou Valaauga,” Ensign, Iulai 1989, 47). Mafaufau i au lava “[feau] mai le Alii” a o e faitauina le Iakopo 1:6–8, 15–19 ma le 2:1–11. Aisea na auauna atu ai Iakopo ma le matua faamaoni aiai? O le a se mea o musuia oe e lenei faataitaiga e fai e faalautele ai ou valaauga i le Ekalesia ma ou tiutetauave i le fale?

Tagai foi “Rise to Your Call” (video, ChurchofJesusChrist.org).

Iakopo 2:23–3:12

E fiafia le Alii i le le gaoia po o le ola mama.

E i ai taunuuga o le agasala mo tagata taitoatasi ma mo sosaiete. I le talanoa mai e uiga i le agasala feusuai, sa lapataia ai e Iakopo ituaiga uma o taunuuga. Pe a e faitauina le Iakopo 2:31–35 ma le 3:10, vaavaai mo auala sa aafia ai sa Nifae o se nuu ma o ni tagata taitoatasi ona o le ola le mama. O faapefea ona tutusa nei auala ma taunuuga o le ola le mama o e vaai i ai i le lalolagi i aso nei? O le a se mea e te maua i upu a Iakopo e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao atu se e te alofa i ai e uiga i le taua o le ola mama? Na faapefea ona faamanuiaina oe i au taumafaiga ina ia mama?

Matau sa talanoaina foi e Iakopo le faiga sa i ai o le sili atu i le tasi le ava. O le a se mea ua e maua i le Iakopo 2:23–30 ua fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i le pogai na poloaiina ai e le Alii, i ni tulaga faatuaoia, Lona nuu e fai ni autaunonofo? O a lagona o le Alii e uiga ia i latou o e e faia e aunoa ma Lana faatagaga?

Iakopo 4

E mafai ona ou faalelei ma le Atua e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Na aioi atu Iakopo i lona nuu ina “ia faalelei ma le [Atua] e ala i le togiola a Keriso” (Iakopo 4:11). O le a so latou manatu o le a le uiga o lena mea? Mata e fesoasoani le sue o le upu faalelei i se lomifefiloi? Atonu e mafai ona e maua upu po o fasifuaitau i lenei mataupu o loo ta’u mai ai ia te oe pe mafai faapefea ona e sau ia Keriso ina ia mafai ai ona oulua faalelei ma le Atua. Mo se faataitaiga, sa aoao mai e Iakopo faapea o le tulafono a Mose na tuuina mai e faasino atu ai tagata ia Iesu Keriso (tagai Iakopo 4:5). O le a le mea ua aumaia e le Atua e faasino atu ai oe ia Keriso? O faapefea ona e faaaogaina nei mea e faalatalata atili atu ai i le Atua?

Tagai foi 2 Nifae 10:24.

Iakopo 4:8–18

E mafai ona ou aloese mai le tauaso faaleagaga e ala i le taulai atu i le Faaola.

A o saili Iakopo e faaliliu atoatoa atu lona nuu i le Alii, sa ia lapataia i latou ia aua nei tauaso faaleagaga ma aua nei tuulafoaia “upu manino” o le talalelei (tagai Iakopo 4:13–14). Sa lapatai mai Elder Quentin L. Cook i faafitauli foi faapena i o tatou aso: “O aso nei ua i ai i nisi le uiga lea e ‘vaai i tua atu o le faailoga’ nai lo le faatumauina o se molimau o mataupu faavae o le talalelei. E tatou te faia lenei mea pe a tatou suia upu moni o le talalelei i filosofia a tagata, avea ma se tagata faatautee i ni aoaoga o le talalelei, … po o le siitia a’e o tulafono nai lo mataupu faavae. O le tineia o nei amioga e fesoasoani lea ia i tatou e aloese ai mai le tauaso i mataupu faalelotu ma le tautevateva lea na faamatalaina e Iakopo” (“Vaavaai i ona tala atu o le Faailoga,” Ensign, Mat. 2003, 22).

E tusa ai ma Iakopo 4:8–18, o le a se mea e mafai ona tatou faia e taulai atu ai i le Faaola ma aloese mai le tauaso faaleagaga?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Iakopo 1:6–8, 15–19; 2:1–11; 4:18

O a upu ma fasifuaitau i nei fuaiupu o loo faaalia ai le alofa na lagonaina e Iakopo mo i latou sa ia taitaia? O le a se mea ua faia e o tatou taitai o le Ekalesia e fesoasoani ai ia te i tatou e lagonaina lo latou “naunau ma le popole mo le manuia o [o tatou] agaga”? (Iakopo 2:3). Atonu e mafai e tagata o le aiga ona faasoa atu ni auala e mafai ai ona tatou lagolagoina o tatou taitai o le Ekalesia. E mafai ona outou fuafuaina se mea o se aiga mo taitai o le Ekalesia i le lotoifale, e pei o le tusi atu o ni faaupuga e faafetai atu ai ia te i latou mo la latou auaunaga po o le manatuaina foi o i latou ma o latou aiga i tatalo.

Iakopo 2:8

E faapefea ona fesoasoani le afioga a le Atua e faamalolo ai “le agaga ua manu’alia”?

Iakopo 2:12–21

O a mea o loo aoao mai e nei fuaiupu pe faapefea ona tatou tilotilo atu i ‘oa o le lalolagi? O le a se mea o tatou faia e aapa atu ai i isi o e manaomia la tatou fesoasoani?

Iakopo 3:1–2

O le a le uiga o le “loto mama” ma le “tepa taulai atu i le Atua ma le mausali o le mafaufau”?

Iakopo 4:4–11

O se tasi auala e fesoasoani ai ia malamalama lou aiga i le uiga o le “le maluelue” i lo latou faatuatua o le sue o se laau tele e latalata ane ma fai i tagata o le aiga e lulu ia lala taitasi. Ona tuu lea latou te luluina le ogalaau. Aisea e faigata atu ai ona lulu le ogalaau? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai aoaoga a Iakopo e uiga i le ala e atinae ai le faatuatua e “le maluelue”?

Ata
laau tele i se paka

E faapei o le ogalaau o se laau, e mafai foi ona “le maluelue” lo tatou faatuatua ia Keriso.

Mo nisi manatu mo le aoaoina o fanau, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Faalogo i le Agaga. A o e suesue, mataitu ou mafaufauga ma lagona (tagai MFF 8:2–3), tusa lava pe foliga mai e le faia i mea o loo e faitauina. O na lagona uunai atonu o mea tonu lava na e finagalo le Atua ia e iloa ma faia.

Ata
O Iakopo o loo tusitusi i luga o papatusi auro

O Le A Ou Auina Atu a Latou Upu (Iakopo le Faiaoga), saunia e Elspeth Caitlin Young