Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
19–25 Oketopa. 3 Nifae 27–4 Nifae: “E Le Mafai Ona I Ai o Ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia”


“19–25 Oketopa. 3 Nifae 27–4 Nifae: ‘E Le Mafai Ona I Ai o Ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“19–25 Oketopa. 3 Nifae 27–4 Nifae,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
Iesu o loo tatalo ma sa Nifae

Tatalo a Keriso, saunia e Derek Hegsted

19–25 Oketopa

3 Nifae 274 Nifae

“E Le Mafai Ona I Ai o Ni Tagata e Sili Atu Ona Fiafia”

Na poloaiina e le Alii Ona soo e tusitusi aafiaga na latou maua (tagai 3 Nifae 27:23–24). A o e suesue, tusi i lalo ni aafiaga faaleagaga e te maua.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O aoaoga a Iesu Keriso, e le na o ni filosofia mananaia e mafaufau loloto i ai. E matua tele atu nai lo le na—ua faamoemoeina ia suia ai o tatou olaga. Ua tuuina mai e le tusi o le 4 Nifae se faataitaiga matagofie lava o lenei mea, o loo faaali mai ai le mae’ae’a e mafai ai e le talalelei a le Faaola ona suia se nuu. I le mavae ai o le auaunaga puupuu a Iesu, sa faapea ona faamutaina loa fefinauaiga na loa ona faia i le va o sa Nifae ma sa Lamana. O malo e lua ia sa lauiloa i le feaina’i ma le faamaualuluga, sa faapea ona “tasi i latou, o le fanau a Keriso” (4 Nifae 1:17), ma sa amata ona latou “tuutele mea uma i totonu ia te i latou” (4 Nifae 1:3). O le “alofa o le Atua sa mau i loto o tagata,” ma “e le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua” (4 Nifae 1:15–16). O le ala lea na suia ai e aoaoga a le Faaola ia sa Nifae ma sa Lamana. O faapefea ona latou suia oe?

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

3 Nifae 27:1–12

O le Ekalesia a Iesu Keriso ua faaigoaina i Lona suafa.

A o amata faatulaga e soo o le Faaola Lana Ekalesia i le laueleele, sa aliae se fesili e faapea, i nisi, atonu e foliga o se manatu faatauvaa—o le a le igoa e tatau ona igoa ai le Ekalesia? (tagai 3 Nifae 27:1–3). O le a se mea e te aoaoina e uiga i le taua o lenei igoa mai le tali a le Faaola 3 Nifae 27:4–12? I le 1838 na faaali mai ai e le Alii le igoa o Lana Ekalesia i aso nei (tagai MFF 115:4). Mafaufau loloto i upu taitasi o lena igoa. E faapefea ona fesoasoani nei upu ia tatou iloa ai o ai i tatou, o mea tatou te talitonu i ai, ma pe faapefea ona tatou amio a’i?

Tagai foi Russell. M. Nelson, “O Le Igoa Sa’o o le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2018, 87–80; M. Russell Ballard, “O Le Taua o se Igoa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 79–82.

3 Nifae 28:1–11

Pe a mama o’u manao, e avea au o se soo e sili atu le faamaoni.

O le a sau tala pe afai e fesili atu le Faaola ia te oe, e pei ona Ia fesili ai i Ona soo, “O le a se mea tou te mananao i ai mai ia te au?” (3 Nifae 28:1). Mafaufau i lenei mea ao e faitau e uiga i le aafiaga a soo o le Faaola i le 3 Nifae 28:1-11. O le a se mea ua e aoaoina e uiga i manaoga o loto o le au soo mai a latou tali i Lana fesili? Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks: “Ina ia ausia lo tatou taunuuga e faavavau o le a tatou mananao ma galulue mo uiga lelei e manaomia e avea ai ma se tagata e faavavau. … O le a tatou mananao ia avea e pei o [Iesu Keriso]” (“Desire,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 44–45). O le a se mea e mafai ona e faia ina ia faateleina ai le amiotonu o manaoga o lou loto? Mo nisi faamatalaga e uiga i le “suiga e faia i … tino” o soo e toatolu, tagai 3 Nifae 28:37 ma le “Translated Beings,” Guide to the Scriptures, scriptures.ChurchofJesusChrist.org.)

4 Nifae 1:1–18

O le liua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei e taitai atu ai i le lotogatasi ma le fiafia.

Mata e mafai ona e vaaifaalemafaufau pe na faapeī le ola ai i tausaga na sosoo ane ai ma le asiasiga a le Faaola? Na faapefea ona tausisia e tagata lenei filemu faalelagi mo se taimi umi—na toeitiiti lava 200? A o e suesue i le 4 Nifae 1:1–18, mafaufau e fai pe maitau ia filifiliga na faia e tagata ina ia maua ai lenei olaga faamanuiaina.

Mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i lou aiga, uarota po o le alalafaga ia ola i le lotogatasi ma le fiafia faateleina, e pei ona sa faia e tagata i le 4 Nifae . O a ni aoaoga a Iesu Keriso e mafai ona e ola atoatoa ai ina ia mafai ona ausia lenei sini? O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai i isi ia malamalama ma ola i nei aoaoga?

4 Nifae 1:19–49

O le amioleaga e taitai atu ai i le fevaevaea’i ma le faanoanoa.

O le mea e faanoanoa ai, sa iu lava ina taapeape le nuu o Siona lea na faamatalaina i le 4 Nifae (tagai foi Mose 7:18) . A o e faitau i le 4 Nifae 1:19–49, vaavaai mo uiga faaalia ma amioga ia na mafua ai ona taapeape lenei nuu. Pe o e vaaia ni faailoga o nei uiga faaaliga po o amioga ia te oe lava?

Tagai foi “Mataupu 18: Ia Faaeteete i le Faamaualuga”, Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson (2014), 257–69.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

3 Nifae 27:13–21

O nei fuaiupu e mafai ona fesoasoani i tagata o le aiga ia malamalama lelei i le uiga o le fetalaiga a le Faaola ina ua Ia fetalai faasino i “la’u talalelei.” A uma ona faitau ma talanoaina nei fuaiupu, e mafai ona e fai atu i tagata taitoatasi o le aiga e aotele i se fuaiupu se tasi po o le a le talalelei.

3 Nifae 27:23–26

O a mai lo tatou tusifaamaumauina o mea ua tatou “vaaia ma faalogoina”—taitoatasi pe o se aiga? Aisea e taua ai le tausia o se faamaumauga o mea faaleagaga?

3 Nifae 27:30–31

Ina ia fesoasoani i tagata o le aiga ia malamalama i le olioli na faamatalaina e le Faaola i nei fuaiupu, e mafai ona outou faia se taaloga lea e lalafi ai nisi o le aiga ae taumafai se tasi o le aiga e su’e i latou. O lenei mea e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i le pogai e taua ai ona maua tagata uma o le aiga ina ia “leai so latou [e] se.” E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tagata o le tatou aiga ia tumau le malolosi i le talalelei po o le toe foi mai pe afai ua latou o ese?

3 Nifae 28:17–18, 36–40

O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a Mamona ina ua le malamalama o ia i mea uma e uiga i le suiga lea na tupu i soo sa Nifae e toatolu? O a ni mea e mafai ona tatou faia pe a tatou le malamalama i mea uma e uiga i se mataupu faavae o le talalelei? Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf: “E popole le Atua ia te oe. O le a Ia faafofoga atu ma o le a Ia tali atu i au fesili patino. O tali i au tatalo o le a oo mai i Lana lava ala ma i Lana lava taimi, ma o le mea lea, e manaomia ai ona e aoao e faalogo i Lona siufofoga” (“Mauaina o se Molimau o le Malamalama ma le Upumoni,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 21).

4 Nifae 1:15

Ina ia tuuitiitia finauga i lou aiga, atonu e mafai e tagata o le aiga ona seti se sini ina ia faateleina le alofa i le tasi ma le isi i lenei vaiaso. A uma loa le vaiaso, toe iloilo faatasi a outou taumafaiga ma talanoa pe o aafia faapefea lou aiga i le faaali atu o le alofa faateleina.

Mo nisi manatu mo le aoaoina o tamaiti, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Saili faaaliga i aso uma. O faaaliga e tele ina oo mai i “lea fuaitau i luga o lea fuaitau” (2 Nifae 28:30). A o e mafaufau loloto i fuaiupu o loo e suesueina, e mafai ona oo atu manatu ma uunaiga ia te oe i le aluga o le aso. Aua le mafaufau i suesuega o le talalelei o se mea e te “faaavanoaina le taimi e fai ai” ae o se mea o loo e faia i taimi uma (tagai Teaching in the Savior’s Way,12).

Ata
Iesu o loo talanoa ma soo sa Nifae e Toatolu

Keriso ma Au Soo Sa Nifae e Toatolu, saunia e Gary L. Kapp