Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
28 Oketopa–1 Novema. Mamona 1–6: “Ma Ou Te Moomoo Maumau Pe A Na Mafai Ona Ou Faatauanauina Outou Uma … [e] Salamo”


26 Oketopa–1 Novema. Mamona 1–6: ‘Ma Ou Te Momoo Maumau Pe A Na Mafai Ona Ou Faatauanauina Outou Uma … [e] Salamo,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

26 Oketopa–1 Novema. Mamona 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
O Mamona o loo tusitusi i luga o papatusi auro

O Mamona o loo Otootoina ia Papatusi, saunia e Tom Lovell

26 Oketopa–1 Novema

Mamona 1–6

Mamona “Ma Ou Te Moomoo Maumau Pe A Na Mafai Ona Ou Faatauanauina Outou Uma … [e] Salamo”

A oe faitauina le Mamona 1-6, mafaufau i mea e te aoaoina mai le faataitaiga a Mamona. Tusifaamaumau mea e te lagona le musuia e fai.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

E le’i faamaumauina e Mamona le “tala atoa” o le “vaaiga matautia” o le amioleaga ma le faamasaa toto sa ia vaaia ia sa Nifae (Mamona 2:18; 5:8). Ae o mea sa ia faamaumauina i le Mamona 1–6 ua lava lea e faamanatu mai ai ia i tatou le ala na oo ai ina amioleaga tagata sa amiolelei muamua. I le totonugalemu o lea amioleaga tele, e leai se tasi e mafai ona tuuaia Mamona i le lelava faapea foi ma le lotovaivai. Ae i mea uma na ia vaaia ma oo i ai, sa le’i aveesea ai lona lagonaina o le alofa mutimutivale tele o le Atua ma lona tautinoga o le salamo o le ala lea e maua ai. Ma e ui lava ina sa teena e ona lava tagata ia valaaulia augani a Mamona e salamo, sa ia iloa na i ai sana aofia toatele atu e faatauanauina, Sa ia tautino mai, “Faauta, ou te tusi atu i tuluiga uma o le fogaeleele.” I nisi faaupuga, sa ia tusi mai ia te oe (tagai Mamona 3:17–20). Ma o lana savali ia te oe, i le aso, e tutusa lava ma le savali lea na semanu e faasaoina ai sa Nifae i o latou aso: “Talitonu i le talalelei a Iesu Keriso. … Salamo ma sauni e tutu i luma o le nofoa-faamasino o Keriso” (Mamona 3:21–22).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mamona 1

E mafai ona ou ola amiotonu e ui lava i le amioleaga o siomia ai a’u.

E amata atu i le mataupu muamua o le Mamona, o le a e matauina ai ni eseesega iloga i le va o Mamona ma tagata na siomia o ia. A o e faitau i le Mamona 1, mafaufau e faatusatusa ia uiga ma manao o Mamona i uiga ma manaoga o lona nuu. Ia matau ia taunuuga na oo mai ia te ia ma i latou (o le a e maua se faataitaiga se tasi i fuaiupu 14–15). O le a se mea ua e aoaoina ua musuia ai oe e ola amiotonu i se lalolagi amioleaga?

A o e faitau i le Mamona 2–6, faaauau ona vaavaai mo le ala na faaalia ai e Mamona lona faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ui lava i le faatosinaga leaga sa siomia ai o ia.

Ata
O sa Nifae ma sa Lamana o loo fetaua’i.

Taua, saunia e Jorge Cocco

Mamona 2:10–15

O le tiga e tusa i le Atua e taitai atu i le suia moni ma tumau.

Ina ua vaai Mamona i le faanoanoa o lona nuu, sa faamoemoe o ia o le a latou salamo. Peitai “o lo latou faanoanoa sa le tupu mai i le salamo” (Mamona 2:13)—sa le o le ituaiga faanoanoa e tusa i le atua lea e taitai atu ai i le suia moni (tagai 2 Korinito 7:8–11). Nai lo o lena, sa lagona e sa Nifae le faanoanoa faalelalolagi (tagai Mamona 2:10–11). Ina ia malamalama i le eseesega i le va o le faanoanoa e tusa i le atua ma le faanoanoa faalelalolagi, mafaufau e fai se siata e mafai ona e faamaumauina ai mea e te aoaoina mai le Mamona 2:10–15 e uiga i nei ituaiga o faanoanoa. E mafai ona faapea foliga o lau lisi:

faanoanoa e tusa i le Atua

faanoanoa faalelalolagi

faanoanoa e tusa i le Atua

O mai ia Iesu (fuaiupu 14)

faanoanoa faalelalolagi

Upuleaga i le Atua (fuaiupu 14)

faanoanoa e tusa i le Atua

faanoanoa faalelalolagi

faanoanoa e tusa i le Atua

faanoanoa faalelalolagi

A o e tomanatu i mea e te aoaoina, mafaufau i auala e mafai ona faatosinaina ai au taumafaiga e faatoilalo agasala ma avea atili ai e pei o le Tama Faalelagi ma le Faaola.

Tagai foi Dieter F. Uchtdorf, “E Mafai ona E Faia Nei Lava!Ensign po o le Liahona, Nov. 2013, 55–57).

Mamona 3:3, 9

E tatau ona ou faailoaina e le aunoa le aao o le Atua i lo’u olaga.

Sa faamaumauina e Mamona se vaivaiga sa ia vaaia ia sa Nifae: latou te le’i faailoaina auala na faamanuiaina ai i latou e le Alii. Sa uunaia i tatou e Peresitene Henry B. Eyring “e su’e ni auala e faailoa ma manatua ai le agalelei o le Atua. … Tatalo ma mafaufau loloto, fai fesili: “Pe na auina mai e le Atua se savali mo na o au lava? Pe sa ou vaaia Lona aao i lo’u olaga po o olaga o la’u fanau? … Ou te molimau atu e alofa o Ia ia i tatou ma faamanuia i tatou, e sili atu nai lo o mea e le’i iloa e le toatele o i tatou” (“E Ia Manatua, Ia Manatua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 67, 69).

A o e faitau i le Mamona 3:3, 9, atonu e te mafaufau loloto i auala o loo e faailoaina ai faatosinaga a le Atua i lou olaga. O a faamanuiaga e oo mai pe a e faailoa atu Ana faatosinaga? O a taunuuga o le le faailoaina o Ia? (tagai Mamona 2:26).

Mamona 5:8–24; 6:16–22

O loo tu Iesu Keriso ma aao faaloaloa e talia a’u.

Sa teena e sa Nifae aoaoga a Mamona, ae sa i ai lona faamoemoe o ana faamaumauga o le a faatosinaina oe. A o e faitau i le Mamona 5:8–24 ma le 6:16–22, o le a se mea e te aoaoina e uiga i taunuuga o le agasala? O le a se mea e te aoaoina mai i nei fuaitau e uiga i lagona o le Tama Faalelagi ma Iesu ia te oe, e tusa lava pe a e agasala? Na faapefea ona e lagonaina le aapa mai o Iesu Keriso ia te oe ma aao faaloaloa? O le a se mea ua musuia oe e fai o se taunuuga [o lena mea]?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Mamona 1:2

O le a le uiga o le “vave ona e matau”? E mafai ona e maua malamalamaaga loloto i le tusiga a Elder David A. Bednar “Quick to Observe” (Ensign, Dec. 2006, 30–36). Na faapefea ona avea le meaalofa o le vave ona matau o se faamanuiaga ia Mamona? E mafai faapefea ona avea o se faamanuiaga ia i tatou?

Mamona 1:1–6, 15; 2:1–2

O malamalama tamaiti o lou aiga e mafai ona latou atinaeina ni uiga faaleagaga maoae ma le mana e tusa lava pe o latou laiti? E mafai ona fesoasoani le faataitaiga a Mamona ia i latou. Mafaufau e fai se faagasologa o le taimi o le olaga o Mamona a o laitiiti ma talavou, e faaaoga ai tausaga ma mea na tutupu o loo i totonu o le Mamona 1:1–6, 15 ma le 2:1–2. A o e talanoaina uiga ma aafiaga o Mamona, ia faailoa atu uiga o i ai i lau fanau e musuia ai oe ma isi e siomia i latou.

Mamona 2:18–19

O a upu na faaaoga e Mamona e faamatala ai le lalolagi sa ia ola ai? E faapefea ona ia tausisia le faamoemoe e ui lava i le amioleaga na siomia ai o ia? E mafai faapefea e lou aiga ona faia foi faapea?

Mamona 3:12

O a ni lagona o Mamona e uiga i tagata na siomia o ia, e ui lava ina sa amioleaga i latou? O a ni mea e mafai ona tatou fai e atiinae ai le ituaiga alofa sa ia te ia?

Mamona 5:2

Aisea e ono faatuai ai ona tatou valaau atu i le Tama Faalelagi pe a tatou tauivi [ma ni luitau]? O le a se mea e mafai ona tatou faia e faalagolago atili ai i le Tama Faalelagi?

Mamona 5:16–18

Ina ia fesoasoani i lou aiga e vaai faalemafaufau i le uiga o le “fetulinai solo i latou e pei o aputi o saito i luma o le matagi” (fuaiupu 16), saesae se fasipepa i ni vaega ninii ma tuu atu i tagata o le aiga e feula solo. Faamalamalama atu ia i latou o le aputi saito lea e toulu ese mai se fatu, ma e mama lava e lelea solo ai. E faapefea ona faapei le “aunoa ma Keriso ma le Atua i le lalolagi” (fuaiupu 16) o se aputi saito i le matagi?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o tamaiti, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Aoao atu aoaoga faavae manino ma faigofie. O le talalelei e matagofie i lona faigofie (tagai MFF 133:57). Nai lo o le taumafai e faafiafia lou aiga i lesona e manaomia ai ni tapenapenaga e tele, ia mautinoa o mea e te aoaoina atu ua faaogatotonu i aoaoga faavae mama ma faigofie.

Ata
O Mamona o loo autilo atu i le malaetau o sa Nifae ma sa Lamana

O Le Tusi Ofoofogia a Mamona, saunia e Joseph Brickey