Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 Sānuali. Luke 2; Mātiu 2: Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia


“14–20 Sānuali. Luke 2; Mātiu 2: Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“14–20 Sānuali. Luke 2; Mātiu 2,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Wise Men traveling on camels

Ke Tau Hū Kiate Ia, tā ʻe Dana Mario Wood

14–20 Sānuali.

Luke 2; Mātiu 2

Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia

Kamata ʻaki hano lau ʻa e Luke 2 mo e Mātiu 2, pea tokanga ki he ngaahi ʻilo fakalaumālie te ke maʻú. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga mo ʻaonga taha ʻi he ngaahi vahe ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe mahino pē talu mei he ʻaho naʻe ʻaloʻi mai ai ʻa Sīsuú naʻe makehe Ia mei he fānau angamahení. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he fetuʻu foʻou ʻi he ngaahi langí pe ko e pōpoaki fakafiefia ʻa e ʻāngeló naʻe hoko ai ʻa Sīsū ʻo makehe Heʻene kei valevalé. Ka naʻe kau atu foki ki ai ʻa e moʻoni ko ia, ko ha faʻahinga kehekehe ʻo e kakai faivelengá—mei he ngaahi fonua, taukei, mo e puipuituʻa kehekehe—naʻa nau ongoʻi ʻi he taimi pē ko iá hono ueʻi kinautolu ke nau ʻaʻahi kiate Iá. Naʻa mo e kimuʻa peá Ne folofola ke “haʻu, ʻo muimui ʻiate aú,” naʻa nau haʻu kinautolu (Luke 18:22). Ko hono moʻoní naʻe ʻikai haʻu ʻa e tokotaha kotoa pē kiate Ia—naʻe tokolahi ha kakai naʻe ʻikai ke nau tokanga kiate Ia, pea naʻe ʻi ai mo ha pule meheka naʻá ne feinga ke fakapoongi Ia. Ka naʻe maʻu ʻiate Ia ʻe he niʻihi ne nau fekumi angatonu ʻi he loto-fakatōkilalo, haohaoa, mo moʻui mateakí, ʻa e meʻa ne nau fekumi ki aí. ʻOku ueʻi fakalaumālie kitautolu heʻenau mateakí, he ko e “ongoongo lelei ʻo e fiefia lahi” naʻe ʻomi ki he kau tauhisipí naʻe moʻó e “kakai fulipē,” pea naʻe ʻaloʻi ʻi he ʻaho ko iá ʻa e “Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí” kiate kitautolu hono kotoa (vakai, Luke 2:10–11).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Luke 2:1–7

Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha tūkunga masiva.

Neongo naʻe maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e nāunau tatau mo e ʻOtua ko e Tamaí “ʻi he teʻeki ngaohi ʻa māmaní” (Sione 17:50), ka naʻá Ne finangalo ke ʻaloʻi mai Ia ʻi ha tūkunga masiva pea nofo fakataha mo kitautolu ʻi he māmaní. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi hoʻo lau ʻa e Luke 2:1–7 fekauʻaki mo e tūkunga masiva ne ʻaloʻi mai ai Iá? Feinga ke ke ʻiloʻi ha fakaikiiki pe fakakaukau ʻi he talanoa ko ʻení naʻe teʻeki ke ke fakatokangaʻi kimuʻa. Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he Fakamoʻuí mei he ngaahi tūkunga ʻo Hono ʻaloʻí? ʻOku liliu fēfē ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení hoʻo ongoʻi kau kiate Iá?

Vakai foki ki he vitiō, “The Nativity” (LDS.org).

Luke 2:8–38; Mātiu 2:1–12

Naʻe tokolahi ha kau fakamoʻoni ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí.

Ne fakaʻilongaʻi e ʻaloʻi mo e kei valevale ʻa Kalaisí, ʻe ha kau fakamoʻoni mo ha kakai lotu mei he ngaahi tapa kehekehe ʻo e moʻuí—ʻa e kau tauhisipi angavaivai naʻa nau ʻaʻahi ki he fale tauhiʻanga ʻo e fanga manú, ʻa e Kau Tangata Poto koloaʻia ne nau ʻomi ha ngaahi meʻaʻofa ki Hono ʻapí, ʻa e uitou naʻe ngāue ʻi he temipalé, mo e ākonga faivelenga naʻe hanganaki fiefia ki he hāʻele mai ʻa e Mīsaiá. ʻI hoʻo lau e ngaahi talanoa kau kiate kinautolú, ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ngaahi founga ke moihū mo fakamoʻoniʻi ai ʻa Kalaisí?

Fakamoʻoni ʻo Kalaisí

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoní?

Fakamoʻoni ʻo Kalaisí

Kau Tauhisipí (Luke 2:8–20)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoní?

Fakamoʻoni ʻo Kalaisí

Simione (Luke 2:25–35)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoní?

Fakamoʻoni ʻo Kalaisí

ʻAna (Luke 2:36–38)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoní?

Fakamoʻoni ʻo Kalaisí

Kau Tangata Potó (Mātiu 2:1–12)

Ko e hā ʻoku ou ako fekauʻaki mo e moihuú mo e fakamoʻoní?

Vakai foki, 1 Nīfai 11:13–23; 3 Nīfai 1:5–21; “ʻIloʻi ʻe he Kau Tauhisipí Hono ʻAloʻi ʻo Kalaisí” mo e “ʻOatu e Tamasiʻi ko Kalaisí ki he Temipalé” (ngaahi vitiō, LDS.org).

Mātiu 2:13–23

ʻE lava ke maʻu ʻe he mātuʻá ha fakahā ke maluʻi honau ngaahi fāmilí.

Ne ʻikai mei lava ʻe Siosefa ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke ne faí—ʻa ia ko hono maluʻi ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei tamasiʻí—taʻekau ai ha tokoni fakalangi. Hangē ko e kau tangata potó, naʻá ne maʻu ha fakahā naʻe fakatokanga kiate Ia kau ki ha fakatuʻutāmaki. ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Siosefá, fakakaukau ki he ngaahi fakatuʻutāmaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻoku aʻusia ʻe he ngaahi fāmilí he ʻaho ní. Fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia naʻá ke ongoʻi ai e tataki ʻa e ʻOtuá ʻi hono maluʻi koe mo ho fāmilí pe niʻihi ʻokú ke ʻofa aí. Fakakaukau ke vahevahe ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení mo e niʻihi kehé. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke maʻu ai ha faʻahinga fakahinohino pehē ʻi he kahaʻú?

Te ke ala lava foki ʻo fakakaukau ke mamataʻi ʻa e foʻi vitiō, “The First Christmas Spirit” (LDS.org) ki ha fakatātā ʻo e meʻa naʻe mei ongoʻi ʻe Siosefa ʻi heʻene fehangahangai mo e fatongia ʻo hono tokangaʻi e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Luke 2:40–52

Naʻe aʻu ki Heʻene kei ʻeiki siʻí, naʻe tāfataha pē ʻa Sīsū ke fai e finangalo ʻEne Tamaí.

ʻI Heʻene kei ʻeiki siʻí, naʻe akoʻi ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ongoongoleleí ʻi he mālohi, pea naʻe ofo ʻa e kau akonaki ʻi he temipalé ʻi Heʻene “potó mo ʻEne tali ʻa e fehuʻí” (Luke 2:47). Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí? ʻOku feinga fēfē ʻa e toʻu tupu ʻokú ke ʻiloʻí, ke “fai ʻa e ngāue ʻa [ʻenau] Tamaí”? (Luke 2:49). Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he toʻu tupú mo e fānaú ke ke maʻu ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí? Ko e hā ha toe meʻa ʻokú ke ako mei he tā sīpinga ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí ʻi he Luke 2:40–52 mo e Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Mātiu 3:24–26 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá)?

ʻĪmisi
Jesus as a boy with teachers in the temple

“ʻIkai te mo ʻilo ʻoku ʻaʻaku ke fai ʻa e ngāue ʻa ʻeku Tamaí?” (Luke 2:49).

Ko e hā ʻa e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá?

Koeʻuhí naʻe lahi e ngaahi moʻoni “mahinongofua mo mahuʻinga” naʻe mole mei he Tohi Tapú ʻi ha laui senituli (1 Nīfai 13:28; vakai foki, Mōsese 1:41), naʻe fekau ʻe he ʻOtuá kia Siosefa Sāmita ke ne liliu ʻa e Tohi Tapú ʻo fakafou ʻi ha ueʻi fakalaumālie, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Liliu ʻe Siosefa Sāmitá. Ko e konga lahi ʻo e liliu naʻe fai ʻe he Palōfitá ʻoku fakakau ia ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e pulusinga ʻa e Siasí ki he ngaahi folofolá. ʻOku kau foki ʻi he pulusinga ʻa e Siasí ki he Tohi Tapu ʻa Kingi Sēmisí, ha ngaahi futinouti ki he ngaahi liliu ʻa e Palōfitá. ʻE lava ke maʻu ʻa e liliu ʻe Siosefa Sāmita ki he Mātiu 24, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e Siosefa Sāmita—Mātiu, ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Vakai ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻe Siosefa Sāmita” ki ha toe ngaahi fakamatala.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Luke 2

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fili ha taha ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Luke 2, ʻo lau ha ngaahi veesi fekauʻaki mo e feohi ʻa e tokotaha ko iá mo e Fakamoʻuí, pea vahevahe ha meʻa ne nau ako naʻe fakatupulaki ai ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Hivaʻi fakataha ʻa e “ʻŪpē ʻa Melé” pe “Ko e Hiva ʻAloʻí,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 28–29, 32–33. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ongo hiva ko ʻení fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí?

Luke 2:49

Ko e hā e “ngāue ʻa [e] Tamaí”? (vakai, Mōsese 1:39). Ko e hā ʻoku tau ako kau ki he ngāué mei he talanoa ko ʻení pea mo e ngaahi meʻa kehe naʻe fakahoko mo akoʻi ʻe Sīsū ʻi he kotoa ʻo ʻEne moʻuí? Fakakaukau ke ke hiki ha ngaahi founga ʻe lava ke kau ai ho fāmilí ʻi he ngāue ʻa e Tamaí pea faʻo ia ki ha foʻi siā. ʻI he taimi ʻe fekumi ai ho fāmilí ki ha ngaahi founga ke nau fakahoko ai e ngāue ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he lolotonga e uiké, ʻe lava ke nau fili ha ngaahi fakakaukau mei he foʻi siaá. Palani ha taimi ke mou fevahevaheʻaki ai hoʻomou ngaahi aʻusiá.

Luke 2:52

Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he Luke 2:52 kau ki he founga naʻe tupulaki ai ʻa Sīsū ʻi Heʻene moʻuí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke “tupulaki ʻa e potó” ʻi he kau mēmipa ʻo e fāmilí pea “ʻofeina [kinautolu] ʻe he ʻOtuá mo e tangatá”?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tokoni ki he ako folofolá Ke maʻu ha toe ʻilo lahi ange ʻi hoʻo ako e folofolá, fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tokoni hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, mo e ngaahi tokoni kehé hangē ko e LDS.org mo e Tohi Lēsoni ʻo e Fuakava Foʻoú Maʻá e Tokotaha Akó (Church Educational System manual, 2014).

ʻĪmisi
Mary, Joseph, and the infant Jesus

Naʻe hāʻele mai ki māmani ʻa e Fakamoʻui ʻo e Māmaní ʻi ha tūkunga masiva.