Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
7–13 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1: ‘Ke Hoko Mai Kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá’


“7–13 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1: ‘Ke Hoko Mai Kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“7–13 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Mary and Elisabeth

7–13 Sānuali.

Mātiu 1; Luke 1

“Ke Hoko Mai Kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá”

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he Mātiu 1 mo e Luke 1, hiki ʻa e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Ko e hā ha ngaahi moʻoni fakatokāteline ʻokú ke maʻu hake? Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻe mahuʻinga taha kiate koe mo ho fāmilí? ʻE lava ke tokoni atu e ngaahi fakakaukau ʻi he lēsoni ko ʻení ke ke ʻiloʻi ai ha toe ngaahi fakakaukau kehe.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻI he fakakaukau ʻa e māmaní, he ʻikai malava ia. He ʻikai malava ke tuʻituʻia ha tāupoʻou. Kae pehē foki ki ha fefine paʻa kuo fuʻu matuʻotuʻa ke fanafanau. Ka naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá ki he ʻaloʻi ʻo Hono ʻAló mo Sione Papitaisó, ko ia naʻe fakatou hoko ʻa Mele mo ʻIlisapeti ko e ongo faʻē, neongo e ngaahi tālafili ʻa e māmaní. ʻE tokoni hono manatua ʻena ngaahi aʻusia fakaofó ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha meʻa ʻoku ngali faingataʻa. Te tau lava nai ʻo ikunaʻi hotau ngaahi vaivaí? Te tau lava nai ke tākiekina e loto ʻo ha mēmipa māmālohi ʻi he fāmilí? Ne mei malava pē ke lea mai a Kepaleli kiate kitautolu ʻi heʻene fakamanatu kia Melé ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (Luke 1:37). Pea ʻe lava ke hoko e tali ʻa Melé ko ʻetau talí ia: “Ke hoko mai kiate au ʻo hangē ko hoʻo leá” (Luke 1:38).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Ko e Kosipeli ʻa Mātiu mo Luké

Ko hai ʻa Mātiu mo Luke?

Ko Mātiú ko ha tangata Siu naʻe hoko ko ha tangata tānaki tukuhau, naʻe ui ia ʻe Sīsū ke ne hoko ko ha taha ʻo ʻEne kau ʻAposetoló (vakai, Mātiu 10:3; vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Tangata Tānaki Tukuhau”). Naʻe tohi ʻe Mātiu ʻene Kosipelí ʻo meimei fakatefito pē ki he kāinga Siú; ko ia ai, naʻá ne fili ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e Mīsaiá, ʻa ia naʻe fakakakato ʻi he moʻui mo e ngāue ʻa Sīsuú.

Ko Luké ko ha toketā senitaile (ʻikai ko ha Siu) naʻe fononga fakataha mo e ʻAposetolo ko Paulá. Naʻá ne hiki ʻene Kosipelí hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí, ʻo meimei fakatefito ki ha kakai mavahe mei he kau Siú. Naʻá ne fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko e Fakamoʻui ki he kau Senitailé mo e kau Siú. Naʻá ne hiki ha fakamatala ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó mei ha niʻihi naʻa nau mātātonu ʻi he moʻui ʻa e Fakamoʻuí, pea naʻá ne fakakau ai ha ngaahi talanoa kehe ʻo kau ai e kakai fefiné ʻi hono fakahoa atu ki he ngaahi Kosipeli kehé.

Vakai foki ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Kosipelí,” “Mātiu,” “Luke.”

Mātiu 1:18–25; Luke 1:28–35

Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha faʻē fakamatelie mo ha Tamai taʻe faʻa-maté?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Russell M. Nelson ʻo pehē, naʻe fie maʻu ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí “ha feilaulau fakafoʻituitui ʻa ha sino taʻe faʻa-mate ʻoku ʻikai moʻulaloa ki he maté. Ka kuo pau ke Ne pekia pea toe fokotuʻu hake Hono sinó. Ko e Fakamoʻuí toko taha pē te ne lava ʻo ikunaʻi ʻení. Naʻá Ne maʻu mei Heʻene faʻeé ʻa e mālohi ke pekiá. Naʻá Ne maʻu mei Heʻene Tamaí ʻa e mālohi ke ikunaʻi e maté” (“Constancy amid Change,” Ensign, Nov. 1993, 34).

Luke 1:5–25, 57–80

‘Oku hoko mai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana.

Koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga, naʻe pau ai e taimi ʻa e ʻOtuá, ke toki hoko mai ʻa e tāpuaki naʻe holi ki ai ʻa ʻIlisapeti mo Sakalia ke na maʻu ha tamá, ʻi ha taimi kimui ange naʻe ʻikai ke na ʻamanaki ki ai. Kapau ʻokú ke fiu tatali ki ha tāpuaki ke hoko mai, pe kapau ʻoku hangē ʻoku ʻikai ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki hoʻo ngaahi lotú, ʻe lava ke hoko ʻa e talanoa kia ʻIlisapeti mo Sakaliá ko ha fakamanatu kuo teʻeki ke ke ngalo ʻiate Ia. ʻOku ʻi ai Haʻane palani maʻau, pea ʻokú Ne tauhi maʻu pē ʻEne ngaahi talaʻofá ki Hono Kāingalotu angatonú. Hangē ko ia ne talaʻofa ʻe ʻEletā Jeffrey R. Holland, “ʻE ʻi ai e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe toki hoko mai, ko e niʻihi ʻe hoko tōmui, pea ko e niʻihi ʻe toki hoko ʻi langi; ka ko kinautolu te nau tali lelei ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe hoko mai ia” (“An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nov. 1999, 38). Naʻe founga fēfē ʻa e kei tui faivelenga ʻa Sakalia mo ʻIlisapetí? (vakai, Luke 1:5–25, 57–80). ʻOkú ke faʻa tatali nai ki ha tāpuaki? Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku finangalo ʻe he ʻEikí meiate koe lolotonga hoʻo tatalí?

Ko e hā ha toe pōpoaki kehe ʻa e ʻEikí maʻau ʻi he talanoa ko ʻení?

ʻĪmisi
Elisabeth and Zacharias with baby John

Hili ʻena tatali faivelengá, naʻe tāpuekina ʻa ʻIlisapeti mo Sakalia ʻaki ha foha.

Mātiu 1:18–25; Luke 1:26–38

ʻOku tukulolo loto-fiemālie ʻa e kakai ʻoku tui faivelengá ki he finangalo ʻa e ʻOtuá.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hangē ko Melé ʻo ʻiloʻi ko e palani ʻa e ʻOtuá ki heʻetau moʻuí, ʻoku kehe ia mei he meʻa ne tau palani ki aí. Ko e hā ʻokú ke ako meia Mele fekauʻaki mo ʻene tali e finangalo ʻa e ʻOtuá? Hiki ʻi he tēpile ko ʻení ʻa e fepōtalanoaʻaki ʻa Mele mo e ʻāngeló (vakai, Luke 1:26–38), fakataha mo ha ngaahi pōpoaki ʻokú ke ʻiloʻi ʻi heʻena talanoá:

Ngaahi lea ʻa e ʻāngeló kia Melé

Pōpoaki maʻakú

Ngaahi lea ʻa e ʻāngeló kia Melé

“ʻOku ʻiate koe ʻa e ʻEikí” (veesi 28).

Pōpoaki maʻakú

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hoku tūkungá mo hoku faingataʻaʻiá.

Ngaahi lea ʻa e ʻāngeló kia Melé

Pōpoaki maʻakú

Ngaahi lea ʻa e ʻāngeló kia Melé

Pōpoaki maʻakú

Ngaahi tali ʻa Melé

Pōpoaki maʻakú

Ngaahi tali ʻa Melé

“ʻE fēfē ai ʻa e meʻá ni?” (veesi 34).

Pōpoaki maʻakú

ʻOku sai pē ke u ʻeke ha ngaahi fehuʻi ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino ai kiate aú.

Ngaahi tali ʻa Melé

Pōpoaki maʻakú

Ngaahi tali ʻa Melé

Pōpoaki maʻakú

ʻI hoʻo lau fekauʻaki mo e tā sīpinga angatonu ʻa Siosefa ʻi he Mātiu 1:18–25, ko e hā ʻokú ke ako ʻo fekauʻaki mo hono tali e finangalo ʻa e ʻOtuá? Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he ngaahi aʻusia ʻa Sakalia mo ʻIlisapetí? (vakai, Luke 1).

Vakai foki, Mōsaia 3:19; Luke 22:42; Hilamani 10:4–5; Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kepaleli.”

Luke 1:46–55

Ko e fakamoʻoni ʻa Mele ki he misiona ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku tomuʻa fakahā ʻe he lea ʻa Mele ʻi he Luke 1:46–55, ha ngaahi konga ʻo e misiona ʻa e Fakamoʻuí. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi lea ʻa Melé ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha toe ʻilo makehe ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻi hono fakafehoanaki e ngaahi veesi ko ʻení ki he ngaahi lea ʻa ʻAna ʻi he 1 Samuela 2:1–10 mo e Ngaahi Monūʻia ʻa Sīsuú ʻi he Mātiu 5:4–12? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he Laumālié ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení?

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 1:1–17

ʻI he taimi te ke lau ai mo ho fāmilí ʻa e tohi hohoko ʻo Sīsuú, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ʻoku hohoko Hono hako fakaʻeiʻeikí ʻia Siosefa ʻo aʻu ki he Tuʻi ko Tēvitá. Naʻe mahuʻinga ʻa e hako ko ʻení he naʻe ʻosi kikiteʻi ʻe ʻaloʻi mai ʻa e Mīsaiá ʻi he hako ʻo Tēvitá (vakai, Selemaia 23:5–6). ʻE lava ke hoko ʻeni ko ha faingamālie lelei ke mou aleaʻi ai homou hisitōlia fakafāmilí pea vahevahe ha ngaahi talanoa kau ki hoʻo ngaahi kuí. ʻOku tāpuekina fēfē ho fāmilí ʻi hoʻo ʻilo ki ho hisitōlia fakafāmilí?

Mātiu 1:20; Luke 1:13, 30

Ko e hā nai e meʻa naʻe ilifia ai ʻa e kakai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā e meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻetau ongoʻi ilifiá? Ko e hā nai ha founga ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá ke “ʻoua [te tau] manavaheé”?

Luke 1:37

Te ke lava mo ho fāmilí ʻo fakatupulaki ha tui “ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá,” ʻaki haʻamou fekumi fakataha ʻi he Luke 1 ki he ngaahi meʻa ngali faingataʻa naʻe fai ʻe he ʻOtuá. Ko e hā ha ngaahi talanoa kehe te nau lava ʻo vahevahe—mei he folofolá pe mei heʻenau moʻuí—ʻa ia naʻe fai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi meʻa ne ngali faingataʻa? ʻE ala tokoni e fekumi ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí ke nau maʻu ai ha ngaahi fakakaukau.

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e folofolá ʻi heʻetau moʻuí. Hili hano lau ha potufolofola, fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakatatau ia ki heʻenau moʻuí (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21). Hangē ko ʻení, te tau fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa ne tau ako kau ki hono tali e uiuiʻi ʻa e ʻEikí mei he tōʻonga ʻa e niʻihi ʻi he Mātiu 1 mo e Luke 1?

ʻĪmisi
Gabriel appearing to Mary

ʻOkú ke Monūʻia ʻi he Fefine Fulipē, tā ʻe Walter Rane