Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
25–31 Māʻasi. Mātiu 14–15; Maʻake 6–7; Sione 5–6: ‘ʻOua Te Mou Manavahē’


“25–31 Māʻasi. Mātiu 14–15; Maʻake 6–7; Sione 5–6: ‘ʻOua Te Mou Manavahē’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“25–31 Māʻasi. Mātiu 14–15; Maʻake 6–7; Sione 5–6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
Christ feeding the multitude

Fafanga Kinautolu, tā ʻe Jorge Cocco

25–31 Māʻasi.

Mātiu 14–15; Maʻake 6–7; Sione 5–6

“ʻOua Te Mou Manavahē”

ʻI hoʻo lau ʻa e Mātiu 14–15; Maʻake 6–7; mo e Sione 5–6, fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻoku ʻuhingamālie kiate koé. Mahalo te ke fehuʻi pē kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko e “ʻOku kaunga fēfē kiate au e fakamatala ʻi he ngaahi vahe ko ʻení?” “Ko e hā e ngaahi pōpoaki ʻoku ʻaonga ki heʻeku moʻuí?” pe “Ko e hā ʻoku ou fie vahevahe ki hoku fāmilí pe niʻihi kehé?”

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ko e hā nai e meʻa naʻá ne ueʻi ʻa Pita ke liʻaki hono vaká ʻi he loto Tahi ʻo Kālelí lolotonga e matangi mālohí? Ko e hā e meʻa naʻá ne tākiekina ia ke ne tui kapau naʻe lava ʻe Sīsū ʻo ʻaʻeva ʻi he fukahi vaí, te ne lava foki mo ia ʻo fai pehē? ʻOku ʻikai haʻatau ʻiloʻi pau ki ai, kae mahalo naʻe mahino kia Pita naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ha ngaahi meʻa fakaofo maʻá e kakaí, ka ke fakamālohia foki ʻa e niʻihi hangē ko Pitá ke nau fakahoko mo ha ngaahi meʻa fakaofo. He ko e fakaafe foki ia ʻa Sīsuú ke tau “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au” (Luke 18:22). Naʻe tuʻo taha hono tali ʻe Pita ʻa e fakaafe ko ʻení, pea naʻá ne loto-fiemālie ke ne toe tali ia, neongo kapau naʻe pau ke ne fehangahangai mo e meʻa ngali faingataʻa naʻá ne manavahē ke faí. Mahalo he ʻikai folofola mai ʻa e ʻEikí ke tau manga ki tuʻa mei ha vaka lolotonga ha matangi mālohi pe tānaki ʻetau meʻi meʻakaí ʻi he taimi ʻoku fiekaia ai ha toko laui afe, ka ʻe lava ke Ne folofola mai ke tau tali e ngaahi fakahinohinó neongo kapau ʻoku ʻikai mahino kakato ia kiate kitautolu. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā ʻEne fakaafe mai kiate kitautolú, ʻe hā ngali fakaofo pe fakamanavahē ia he taimi ʻe niʻihi. Ka ʻe lava ke hoko e ngaahi maná kapau te tau hangē ko Pitá ʻo siʻaki ʻetau manavaheé, veiveiuá, mo ʻetau kiʻi mahino siʻisiʻí, kae muimui kiate Ia ʻi he tui.

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Sione 5:17–47

ʻOku fakaʻapaʻapaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻEne Tamaí.

ʻOku totonu ke toputapu ʻa e vā fetuʻutaki ʻa e Tamai Hēvaní mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻOku ʻomi ʻe Sīsū Kalaisi, ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ha sīpinga fakalaumālie ke tau muimui ki ai ʻi hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní. Lau ʻa e Sione 5:17–47, pea fakaʻilongaʻi ʻa e konga kotoa pē ʻoku ʻasi ai ʻa e foʻi lea Tamai. ʻOku fakaʻapaʻapaʻi fēfē ʻe he ʻAló ʻa e Tamaí, pea ʻe lava fēfē ke ke muimui ki Heʻene tā sīpingá? Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he ongo ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ki he ʻAló? ʻE lava fēfē ke hoko hoʻo fakamālohia ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ke fakatupulaki ai hoʻo loto-fiemālie ke fekumi mo talangofua ki Hono finangaló?

Vakai foki, Sione 17; Jeffrey R. Holland, “Ko e Mafimafi ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2003, 70–73.

Mātiu 14:16–21; Maʻake 6:33–44; Sione 6:5–14

ʻE lava ke fakalahi ʻe he Fakamoʻuí ʻeku ngaahi foaki loto-fakatōkilaló ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.

Kuó ke ongoʻi taʻefeʻunga nai ke feau e ngaahi fie maʻu ʻokú ke vakai ki ai ʻi ho ʻātakaí—ʻi ʻapi, ʻi hoʻo ngaahi feohí, pe sosaietí? Pau pē ne ongoʻi taʻefeʻunga ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ʻi he taimi naʻá Ne folofola ange ai ke nau fafanga ʻa e kakai ʻe toko nima afe tupú (vakai, Mātiu 14:21) ʻaki e foʻi mā ʻe nima mo e mataʻi ika ʻe ua naʻe maʻú. ʻI hoʻo lau kau ki he mana naʻe hoko hili iá, fakalaulauloto pe ʻe fakaʻaongaʻi fēfē nai ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi ngāue tokoní ke tāpuekina e niʻihi kehé. Te Ne fakatupulaki fēfē hoʻo ngaahi feingá lolotonga hoʻo fua fatongia ʻi he Siasí? Fakakaukau ki he lea ko ʻeni ʻa Palesiteni James  E. Faust: “ʻOku tokolahi ha kakai taʻeʻiloa ʻoku nau maʻu ʻa e meʻafoaki hangē ko e foʻi mā ʻe nimá mo e mataʻi ika ʻe uá, ʻa ia ʻoku nau fua faivelenga honau ngaahi fatongiá pea ngāue taʻe ha fakaʻilonga pe fakalangilangi, ʻo nau fafanga ai ha toko laui afe” (“Five Loaves and Two Fishes,” Ensign, May 1994, 5).

Mātiu 14:22–33; Maʻake 6:45–52; Sione 6:15–21

ʻOku fakaafeʻi mai ʻe Sīsū Kalaisi ke u siʻaki ʻeku ngaahi manavasiʻí mo e veiveiuá kae fakamālohia ʻa e tui kiate Iá.

Fakakaukauloto ki he feituʻu ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Mātiu 14:22–33; Maʻake 6:45–52; mo e Sione 6:15–21. Fakakaukauloto ki he ongo naʻe maʻu ʻe Pita mo e kau ākonga kehé. Ko e hā ʻokú ke ako kau ki he tuʻunga fakaākongá mei he ngaahi folofola mo e angafai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi vēsí ni? Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi lea mo e tōʻonga ʻa Pitá? (Vakai foki, 1 Nīfai 3:7.) Ko e hā ʻoku fakaafeʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke faí, ʻa ia ʻe ngali tatau ia mo haʻo manga ki tuʻa mei he vaká? Ko e hā ʻoku hā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ke maʻu ai ha lototoʻa ke fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí?

Sione 6:22–71

ʻI heʻeku hoko ko ha ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, kuo pau ke u fiemālie ke tui mo tali ʻa e moʻoní, neongo kapau ʻoku faingataʻa hono fai iá.

Hili e ʻaho naʻe fafanga fakaofo ai ʻe Sīsū ʻa e haʻofanga kakai tokolahí ʻi he feituʻu maomaonganoá, naʻe fekumi ʻEne kau muimuí kiate Ia pea feinga ke toe maʻu ha meʻakai meiate Ia. Ka neongo iá, naʻa nau lotomamahi mo ʻita ʻi Heʻene foaki ange ha fafanga fakalaumālié—ʻa e “mā ko ia ʻo e moʻuí” (Sione 6:48). Naʻe tokolahi e niʻihi naʻa nau pehē ko ha “lea faingataʻa” ʻeni (Sione 6:60).

Kuo ʻi ai nai ha taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe “faingataʻa” ke tali e tokāteline ne akoʻi ʻe he Fakamoʻuí pe ko ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeikí? Fakakaukau ki he ngaahi aʻusia ko iá lolotonga hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻení, tautautefito ki he ngaahi lea ʻa Pitá ʻi he veesi 68–69. Ko e hā ha niʻihi ʻo e “ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:68) ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke kei līʻoa ke muimui ki he Fakamoʻuí?

Vakai foki M. Russell Ballard, “Te Mau ʻAlú Kia Hai?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 90–92.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Mātiu 14:16–21

ʻI hoʻo laukonga kau ki hono fafanga ʻo e toko nima afé, te ke lava ʻo kai ha konga mā mo ha mataʻi ika pea fakakaukauloto pe ʻe fiha nai hono fafanga e kakai ʻe toko nima afé. Ko e hā ha founga kuo fafangaʻi fakalaumālie ai ʻe Kalaisi ho fāmilí? Ko e hā ha founga kuó Ne meʻangāue ʻaki ai koe ke fafanga ʻa e niʻihi kehé?

ʻĪmisi
loaves and fishes

Naʻe fakaofo hono fafanga ʻe Sīsū ha kakai ʻe toko 5,000 ʻaki ha foʻi mā ʻe nima mo e mataʻi ika ʻe ua.

Mātiu 14:22–33

Mahalo ʻe fiefia ho fāmilí ke fakatātaaʻi ʻa e talanoa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā ka ilifia ai ʻa e kau ākongá? Ko e hā naʻe lava ai ʻe Pita ʻo ikunaʻi ʻene manavaheé pea mavahe mei he vaká? Naʻá ne fakahaaʻi fēfē ʻene tuí neongo ʻene mei ngotó? Ko e hā ha founga ʻoku tau faʻa hangē ai ko Pitá he taimi ʻe niʻihi?

Sione 5:1–16

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakatokangaʻi e konga ʻoku hā ai ʻa e foʻi lea “fakamoʻui” ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakamoʻui ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakaí? Ko e fē nai e taimi pea naʻe founga fēfē ʻEne fakamoʻui kitautolú?

Sione 6:28–58

Tufotufa ha meʻi mā ke kai ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e fāmilí, pea aleaʻi e ngaahi lelei ʻoku tau maʻu mei he maá mo e ngaahi meʻatokoni fakatupu moʻui lelei kehé. Hili iá pea mou fekumi fakataha ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, ʻo fekumi ki he ʻuhinga naʻe ui ai ʻe Sīsū Kalaisi Ia ko e “mā ʻo e moʻuí” (Sione 6:35).

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki e Ako Fakatāutahá

Fekumi ki hoʻo ngaahi ʻilo fakalaumālie pē ʻaʻau. ʻI hoʻo ako fakatāutahá mo fakafāmilí, ʻoua ʻe fakangatangata pē hoʻo akó ki he ngaahi potufolofola ʻoku hā atu ʻi he ngaahi lēsoni ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki ʻa e ʻEikí maʻau ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ka ʻoku ʻikai aleaʻi ia heni. Fekumi ki ai ʻi he faʻa lotu.

ʻĪmisi
Jesus lifting Peter out of the water

Fakafepaki ki he Matangí, tā ʻe Liz Lemon Swindle