Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
13--19 Me Mataio 19--20; Mareko 10; Luka 18; ‘Se a Se Mea o Toe Ou Te Lei Faia?’


“13--19 Me Mataio 19--20; Mareko 10; Luka 18; ‘Se a Se Mea o Toe Ou Te Lei Faia?’“ Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“13--19 Me Mataio 19--20; Mareko 10; Luka 18,” Sau, Mulimuli Mai---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
o le aufaigaluega i se tovine

13--19 Me

Mataio 19–20; Mareko 10; Luka 18

“Se A se Mea o Toe Ou Te Lei Faia?”

Faitau ma manatunatu loloto i le Mataio 19–20; Mareko 10; ma le Luka 18, ma mataitu ia uunaiga e te maua. Matau na uunaiga, ma fuafua pe o le a faapefea ona e faatinoina.

Tusifaamaumau Ou Uunaiga

Afai na e te maua le avanoa e fesili ai se fesili i le Faaola, mata o le a lena fesili? Ina ua feiloai atu se taulealea mauoa i le Faaola mo se uluai taimi, sa ia fesili, “O le a se mea lelei ou te faia ina ia ou maua ai le ola e faavaau?” (Mataio 19:16). O le tali a le Faaola sa faaalia ai le talisapaia o mea lelei ua uma ona faia e le taulealea ma le fautuaga alofa e faia isi mea. Pe a tatou manatunatu loloto i le mafai ona maua o le ola e faavavau, atonu e faapena foi ona tatou taumanatunatu pe i ai nisi mea e tatau ona tatou faia. A tatou fesili, i la tatou lava ala, “Se a se mea ou te lei faia?” (Mataio 19:20), e mafai e le Alii ona tuu mai tali ia te i tatou e patino e pei o Lana tali i le taulealea mauoa. Po o le a lava le mea e poloai mai le Alii tatou te faia, o le faatino o Lana tali o le a moomia e le aunoa ai lo tatou faalagolago atili ia te Ia nai lo lo tatou lava amiotonu (tagai Luka 18:9–14) ma e tatou te “maua le malo o le Atua i le pei o se tamaitiiti” (Luka 18:17; tagai foi 3 Nifae 9:22).

Ata
aikona suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataio 19:1–9; Mareko 10:1–12

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua.

O lea felafolafoaiga i le va o le Faaola ma le au Faresaio o se tasi o nai taimi na tusifaamaumauina lea na aoao patino atu ai le Faaola e uiga i le faaipoipoga. A uma ona faitauina le Mataio 19:1–9 ma le Mareko 10:1–12, fai se lisi o faamatalaga e te lagona e aotele ai manatu o le Faaola e uiga i le faaipoipoga. Ona suesue lea o le “Marriage” in Gospel Topics, topics.lds.org, ma faaopoopo nisi faamatalaga i lau lisi pe a e mauaina. O fesoasoani faapefea lou malamalama i le fuafuaga a le Tama i le faaolataga e te malamalama ai pe aisea ua faauuina ai e le Atua le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai?

Ata
ulugalii matutua i luma ole malumalu

Faaipoipoga e faavavau o se vaega o le fuafuaga a le Atua.

Atonu e te iloa ni tagata e le ioe pe tetee foi i tulaga faatonuina a le Alii e faatatau i le faaipoipoga. Mo se ata e fesoasoani ai i le ala e faia ai se talatalanoaga lelei ma i latou, tagai i le vitio When Beliefs Are Questioned” (LDS.org).

Mataio 19:3–9; Mareko 10:2–12

Pe na aoao mai e Iesu faapea e le talia lava le tatala o faaipoipoga pe le tatau foi ona toe faaipoipo tagata ua tatala faaipoipoga?

I se saunoaga e uiga i le tatala o faaipoipoga, na aoao mai ai Elder Dallin H. Oaks e faapea ua faamoemoe le Tama Faalelagi mo sootaga faalefaaipoipoga ia faavavau. Peitai, ua malamalama foi le Atua e faapea “ona o le “maaa o [o tatou] loto” (Mataio 19:8), e aofia ai filifiliga le lelei ma le manatu faapito o se tasi po o le ulugalii uma foi, ona tatau ai lea o le tete’a.

Sa faamalamalama e Elder Oaks e faapea o le Alii e “faatagaina tagata ua tatala faaipoioga ona toe faaipoipo e aunoa ma se pisia i le ola le mama o loo faapatino mai i le tulafono maualuga. Sei vagana ua faia e se tagata ua tatala le faaipoipoga se solitulafono matuia, ae e mafai e ia ona agavaa mo se pepa faataga o le malumalu i lalo o tulaga faatonuina lava e tasi lea e faatatau i isi foi tagata o le ekalesia” (“Divorce,” Ensign po o le Liahona, May 2007, 70).

Tagai foi “Divorce,” Gospel Topics, topics.lds.org.

Mataio 19:16–22; Mareko 10:17–22; Luka 18:18–23

Afai ou te ole atu i le Alii, o le a Ia aoaoina a’u i mea ou te manaomia ona fai e mautofi ai i le ola e faavavau.

O le tala i le taulealea mauoa e mafai ona maua ai se mapusaga e oo lava i le soo faamaoni i le olaga atoa. A o e faitauina le Maeko 10: 17--22, o a faamaoniga e te maua i le faamaoni ma le lotonaunau o le taulealea?

Faapei o le taulealea mauoa, tatou te le mama uma lava ma e le atoatoa, o lea o le avea ai ma soo e tatau ona tatou fesili, ‘Se a se mea ou te lei faia?”---ma e tatau lava ona tatou fesili ai i o tatou olaga atoa. Matau o le tali na tuu atu ona o le alofa mai Le e silasila ia i tatou i o tatou tagata moni o i ai (tagai Mareko 10:21). O le a se mea e mafai ona e fai e saunia ai e fesili i le Alii pe se a se mea e te lei faia---ma ia talia Lana tali?

Tagai foi Larry R. Lawrence, “Se A se Mea o Toe Ou Te Lei Faia?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 33–35; S. Mark Palmer, “Then Jesus Beholding Him Loved Him,” Ensign po o le Liahona, May 2017, 114–16.

Mataio 20:1–16

E mafai e tagata uma lava ona maua faamanuiga o le ola e faavavau, tusa lava pe o le a le taimi latou te talia ai le talalelei.

Pe mafai ona e fesootai i le aafiaga o se tasi o le aufaigaluega i le tovine? O a lesona ua e maua mo oe lava i lenei fuaitau? O le savali a Elder Jeffrey R. Holland “The Laborers in the Vineyard” (Ensign po o le Liahona, May 2012, 31–33) e ono fesoasoani ia te oe e vaai ai i ni auala fou e faaaoga ai lenei faataoto. O a ni uunaiga faaopoopo ua avatu e le Agaga ia te oe?

Ata
aikona suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina mau faatasi ma lou aiga, e mafai ona fesoasoani le Agaga ia te oe e te iloa ai po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulima ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Mataio 19:1–9; Mareko 10:1–12

Pe mata e manuia lou aiga mai le talanoaina o aoaoga a le Atua e uiga i faaipoipoga ma le aiga? Afai o lea, e mafai ona e faitauina le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 129). E faapefea ona fesoasoani aoaoga o i le folafolaga e faamanino le fenumiai ma le sese o savali a le lalolagi e tusa ai ma faaipoipoga ma aiga?

Mareko 10:23–27

O le a le eseesega o le i ai o oa ma le faaalagolago i oa? (tagai Mareko 10:23–24). A o e faitauina le fuaiupu 27, atonu e te manao e taua le Faaliliuga a Iosefa Samita: “O tagata e faalagolago i oa, e le mafai; ae le faapea e le mafai e tagata o e faalagolago i le Atua ma tuua mea uma ona o a’u, aua o ia tagata o mea uma nei e mafai” (i le Mareko 10:27, vaefaamatalaga a).

Mataio 20:1–16

Ina ia faapupula ia mataupu faavae o i le Mataio 20:1--16, e mafai ona e faatulagaina se tauvaga faigofie, e pei o se tautuuga puupuu, ma folafola atu o le e mua o le a maua se taui. A uma ona faamaea e tagata uma le tauvaga, ia avatu i tagata uma se taui, ia amata o le tagata na mulimuli uma ma faaiu ai i le tagata na muamua uma. O le a se mea o aoao mai i lea mea e uiga i le e maua ia faamanuiaga o le ola e faavavau i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Mataio 20:25–27; Mareko 10:42–45

O le a le uiga o le fasifuaitau “o se fia muamua foi ia te outou, ia fai o ia ma a outou tautua”? (Mataio 20:27) Na faapefea ona faataitai mai e Iesu Keriso lea mataupu faavae? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i Lana faataitaiga i o tatou aiga, o la tatou uarota po ole paranesi, ma o tatou pitonuu?

Luka 18:1–14

O le a se mea ua tatou aoao e uiga i le tatalo mai faataoto e lua i nei fuaiupu?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava Ia

Sue se taimi e lelei mo oe. E tele taimi e sili ona faigofie ona aoao pe a mafai ona e suesue i tusitusiga paia e aunoa ma le faalavelaveina. Sue se taimi e lelei mo oe, ma fai le measili e te mafaia e suesue ai pea i lena lava taimi i aso taitasi.

Ata
O Keriso ma le taulealea mauoa

Keriso ma le Taulealea Mauoa, saunia e Heinrich Hofmann