Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
20--26 Me Mataio 21--23; Mareko 11; Luka 19--20; Ioane 12: ‘Faauta, E Afio Mai Lou Tupu’


“20--26 Me Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12: ‘Faauta, E Afio Mai Lou Tupu’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“20--26 Me. Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12,” Sau, Mulimuli Mai—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
o se tagata i se laau a o latalata atu Iesu

Sakaio i le Laau o le Sukamoro, saunia e James Tissot

20--26 Me

Mataio 21–23; Mareko 11; Luka 19–20; Ioane 12

“Faauta, E Afio Mai Lou Tupu”

A o lei faitauina manatu o i lenei otootoga, faitau le Mataio 21–23; Mareko 11; Luka19–20; ma le Ioane 12. Tusifaamaumau lagona uunai e mafai ona e faasoa i lou aiga po o au vasega i le Lotu.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Sa fia taumafa le Faaola ina ua tuanai le malaga mai Petania i Ierusalema, ma sa i ai se laau o le mati na vaaia ma sa foliga mai o le a maua ai se meaai. Peitai ina ua oo atu Iesu i le laau, sa ia maua ai e leai se fua (tagai Mataio 21:17–20; Mareko 11:12–14, 20). I se isi itu, o le laau o le mati sa pei o taitai faimanatu faalelotu i Ierusalema: o a latou aoaoga gaogao ii ma faaaliga mai fafo o le paia sa leai se faafailelega faaleagaga na maua mai ai. O le au Faresaio ma le au tusiupu sa foliga mai sa tausia le tele o poloaiga ae sa misi ia poloaiga sili e lua: o le alofa atu i le Atua ma le alofa i tuaoi e pei o oe lava (tagai Mataio 22:34–40; 23:23).

I se faatusatusa o le eseesega, e toatele tagata sa amata ona iloa fua lelei o aoaoga a Iesu. Ina ua Ia taunuu atu i Ierusalema, sa latou faafeiloaia o Ia i lala laau sa sala mai laau ma fola ai Lona ala ma olioli ua leva ona tatali a o lea ua oo mai, e pei ona fai mai le valoaga anamua, “E Afio Mai Lou Tupu” (Sakaria 9:9) A o e faitau i lenei vaiaso, mafaufau i fua o aoaoga a le Faaola ma le taulaga togiola i lou olaga ma pe mafai faapefea ona e aumaia (Ioane12:24).

Ata
aikona suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletaga Lava Ia o Tusitusiga Paia

Mataio 23; Luka 19:1–10; 20:45–47

E le faamasino le Alii i foliga vaaia i fafo a o naunauga o le loto.

I ona po o Iesu, e toatele tagata na manatu faapea o telona, po o le au ao lafoga, sa le faamaoni ma sa gaoi mai i tagata. O lea la talu ai o Sakaio, le telona sili, sa mauoa, atonu sa sili atu foi lona masalosalo. Peitai, sa silasila Iesu i le loto o Sakaio. O le a se mea o faaalia mai i le Luka 19:1–10 e uiga i le loto o Sakaio? Atonu e te matauina upu o nei fuaiupu ia o loo faamatala ai le mea sa faia e Sakaio e faaalia ai lona tuuto atu i le Faaola. O a naunauga o lou loto? O le a le mea o e faia e saili ai le Faaola, e pei ona sa faia ai e Sakaio?

O le fegalegaleaiga a le Faaola ma le au tusiupu ma Faresaio ua fatu ai se eseesega malie i lana fegalegaleaiga ma Sakaio. Sa faamalamalama mai e Peresitene Dieter F. Uchtdorf, “Na tulai ae [Iesu] i le toatamai amiotonu i tagata faagutugutulua e pei o le au Tusiupu, Faresaio, ma le au Satukaio—o i latou o e sa taumafai e faafoliga amiotonu ina ia maua ai viiga, mamalu, ma oa o le lalolagi, a o latou pulesauaina tagata sa tatau ona latou faamanuiaina” (“On Being Genuine,” Ensign po o le Liahona, May 2015, 81).

I le Mataio 23, sa faaaoga e le Faaola ni upuvaliata se tele e faamatala ai le talapepelo. Mafaufau e maka pe lisi ia upuvaliata na ma matau mea o loo aoao mai ai e uiga i le pepelo. O a mea ua musuia oe e ese le faiga ona o aoaoga a le Faaola?

Tagai foi Mataupu Faavae 88:62–63; 137:9; Bible Dictionary, “Hypocrite.”

Mataio 21:1–11; Mareko 11:1–11; Luka 19:29–44; Ioane 12:12–16

O Iesu Keriso o lo’u Tupu.

O tala o i le Mataio 21:1–11; Mareko 11:1–11; Luka 19:29–44; ma le Ioane 12:12–16 o loo faamatala mai ai le amataga o le toe vaiaso o le soifuaga o le Faaola, e aofia ai Lana malaga faatupu i Ierusalema. O i latou na faailoaina o Ia o lo latou Tupu sa faaalia lo latou tuuto e ala i le faauuina o Ia (tagai Ioane 12:1–8), ma fola ofu ma lala pama i Lona ala i Ierusalema, ma alalaga e vivii atu ia te ia. Mafaufau pe mafai faapefea e nei punaoa ona tuu i le loloto lou malamalama i mea na tutupu i le amataga o le toe vaiaso o le soifuaga o le Faaola.

E mafai faapefea ona e taliaina le Faaola o lou Alii ma le Tupu?

Tagai foi “The Lord’s Triumphal Entry into Jerusalem” (video, LDS.org).

Mataio 22:34–40

O poloaiga sili e lua o le alofa i le Atua ma alofa i isi e pei o a’u lava.

Afai e i ai se taimi e te lagona ai le lofituina a o e taumafai e mulimuli ia Iesu Keriso, e mafai ona fesoasoani ia te oe upu a le Faaola i le faitulafono o i le Mataio 22 e faafaigofie ai ma taulai atu i le avea ai ma soo. O se tasi lenei o ala e fai ai lenei mea: Fai se lisi o ni poloaiga a le Alii. E faapefea ona fesootai atu mea taitasi o i lau lisi i poloaiga sili e lua? E fesoasoani faapefea ia te oe le taulai atu i poloaiga sili e lua i le tausiga o isi?

Mataio 23:5

O a filateri?

O filateri o pusa e fai i pa’umanu e i ai fasi pa’ulaau e tusia ai fuaitau o mau. E faapipii e Iutaia nei tama’i pusa i pa’umeme’i e fai i pa’umanu ma fusi ai i o latou muaulu po o ogalima o se faiga e manatua ai poloaiga (tagai (tagai Teuteronome 6:6–8). Ona o le faamaualuga, e faaaoga ai e le au Faresaio ni filateri tetele ina ia iloa atu ai e tagata uma le tele o lo latou fiafia i le afioga a le Atua.

Ata
aikona suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

Ao e faitauina ma lou aiga ia mau, e mafai ona fesoasoani le Agaga ia te oe e iloa ai poo a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulima ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Ioane 12:1–8

Na faapefea ona faaalia e Maria lona alofa mo le Faaola? E faapefea ona tatou faaalia lo tatou alolofa mo Ia?

Ata
o le fafine o loo soloia vae o Iesu i lona lauulu

Mulumuluina o Vae o Iesu, saunia e Brian Call

Ioane 12:42--43

E mafai faapefea ona tatou faaalia le faaaloalo i isi a o latou faaalia pe puipuia o latou talitonuga faalelotu? O a ni taunuuga faaleagafesootai e faalotovaivaia ai i tatou i nisi taimi mai le faaalia po o le puipuia o lo tatou talitonuga ia Keriso? Mo faataitaiaga o tagata e le faamatuu atu i uunaiga faaleagafesootai, tagai Tanielu 1:3–20; 3; 6; Ioane 7:45–53; 9:1–38; ma le Mosaea 17:1–4.

Mataio 21:12–17

E faaalia faapefea lo tatou migao ma le faaaloalo mo le malumalu? O a ni mea e mafai ona tatou “lafoaia” mai o tatou olaga ia e taofia ai i tatou mai lo tatou iloaina o le malumalu o se “fale o le tatalo’ (Mataio 21:12–13) ma se fale o le faamalologa faaleagaga? Mafaufau e usu le “I Love to See the Temple,” Children’s Songbook, 95.

Mataio 21:28–32

O a ni lesona mai le faataoto i le tagata e toalua ona atalii e ono fesoasoani i lou aiga? Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaaogaina le tala e talanoaina ai le taua o le usiusitai ma le salamo ma le loto faamaoni Atonu e mafai e lou aiga ona fai se tusi e faatino ai le faataoto ma feauauai ai i le faatinoina o vaega a tagata eseese.

Mataio 22:15–22

O a nisi o “mea e o le Atua” (fuaiupu 21) e tatau ona tatou avatu ia te Ia?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga ata e faagauai i ai tagata o le aiga. “O le Tusi Ata o le Talalelei ma le LDS Media Library i le LDS.org o loo i ai le tele o ata ma vitio e mafai ona fesoasoani [i lou aiga] e vaai faalemafaufau ai i manatu faavae po o mea na tutupu” (Aoao Atu i le Ala a le Alii, 22). Mo se faataitaiga, o le atavali o loo avatu faatasi ma lenei otootoga e mafai ona fesoasoani e faaolaola mai ai le tala i le afio atu o Keriso i Ierusalema.

Ata
O le malaga faatupu a Keriso

Malaga Faatupu, saunia e Walter Rane