Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
20–26 Mē. Mātiu 21–23; Maʻake 11; Luke 19–20; Sione 12: ‘Vakai, ʻOku Haʻu Ho Tuʻí’


“20–26 Mē. Mātiu 21–23; Maʻake 11; Luke 19–20; Sione 12: ‘Vakai, ʻOku Haʻu Ho Tuʻí’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“20–26 Mē. Mātiu 21–23; Maʻake 11; Luke 19–20; Sione 12,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2019

ʻĪmisi
man in a tree as Jesus approaches

Sākeasi ʻi he Funga Sukaminó, tā ʻe James Tissot

20–26 Mē.

Mātiu 21–23; Maʻake 11; Luke 19–20; Sione 12

“Vakai, ʻOku Haʻu Ho Tuʻí”

Kimuʻa peá ke lau ʻa e ngaahi fakakaukau ʻi he lēsoni ko ʻení, lau ʻa e Mātiu 21–23; Maʻake 11; Luke 19–20; mo e Sione 12. Hiki e ngaahi fakakaukau te ke lava ʻo vahevahe mo ho fāmilí pe kalasi faka-Siasí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe hālofia ʻa e Fakamoʻuí hili ʻEne fononga mei Pētani ki Selusalemá, pea naʻe hangē mai ʻa e fuʻu ʻakau ko e fikí ko ha meʻa ʻe maʻu mei ai ha meʻatokoní. Ka ʻi he ofi atu ʻa Sīsū ki he fuʻu ʻakaú, naʻá ne vakai naʻe ʻikai fua ia (vakai, Mātiu 21:17–20; Maʻake 11:12–14, 20). Naʻe hangē ʻa e fuʻu fikí ko e kau taki fakalotu mālualoi ʻi Selusalemá: naʻe ʻikai ha tupulaki fakalaumālie ʻi heʻenau ngaahi akonaki taʻeʻuhingá mo e māʻoniʻoni fakangalingalí. Naʻe hā ʻo hangē naʻe tauhi ʻe he kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻa e ngaahi fekaú, ka naʻe ʻikai ke nau tauhi ʻa e ongo fekau mahuʻinga tahá: ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé (vakai, Mātiu 22:34–40; 23:23).

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe kamata ke fakatokangaʻi ʻe he kakai tokolahi ʻa e lelei ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. ʻI he taimi naʻá Ne tūʻuta ai ʻi Selusalemá, naʻa nau talitali lelei Ia mo fola ha ʻū lauʻi ʻakau ʻi Hono halá, pea naʻa nau fiefia ʻi he faifai pea fakahoko ʻa e kikite ʻi he kuonga muʻá naʻe pehē, “ʻOku haʻu ho Tuʻí” (Sakalaia 9:9). ʻI hoʻo laukonga ʻi he uike ní, fakakaukau ki he ngaahi fua ʻo e akonaki ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakalelei ʻi hoʻo moʻuí mo e founga te ke lava ai ʻo fakatupu “mei ai ʻa e fua lahí” (Sione 12:24).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

Mātiu 23; Luke 19:1–10; 20:45–47

ʻOku ʻikai fakamaauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fōtunga ʻoku hā ki tuʻá, ka ko e ngaahi holi ʻo e lotó.

ʻI he kuonga ʻo Sīsuú, naʻe mahalo ʻe he niʻihi tokolahi naʻe taʻefaitotonu mo kaihaʻa ʻa e kau tānaki tukuhaú mei he kakaí. Ko ia, koeʻuhí naʻe hoko ʻa Sakeasi ko e tangata tānaki tukuhau pulé pea koloaʻia, naʻe lahi ange ʻa e mahalo kovi kiate iá. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ʻa e loto ʻo Sakeasí. Ko e hā ʻoku fakahā mai ʻi he Luke 19:1–10 kau ki he loto ʻo Sakeasí? Te ke lava ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi lea ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sakeasi ke fakahaaʻi ʻene līʻoa ki he Fakamoʻuí. Ko e hā ʻa e ngaahi holi ʻo ho lotó? Ko e hā ʻokú ke fai ke fekumi ki he Fakamoʻuí, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sakeasí?

ʻOku fakatupu ʻe he fengāueʻaki ʻa e Fakamoʻuí mo e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ha fakafehoanaki mālie ki heʻene feohi mo Sakeasí. Hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf, “Naʻe valokiʻi māʻoniʻoni [ʻe Sīsū] e kau tangata tohí, kau Fālesí mo e kau Sātusi mālualoí—ʻa kinautolu ne feinga ke ʻasi ngali māʻoniʻoni ke maʻu e fakamālō, tākiekina, mo e koloa ʻo e māmaní, lolotonga ʻenau fakamamahiʻi e kakai naʻe totonu ke nau tāpuekiná” (“Ko e Fakamātoato Moʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 81).

ʻI he Mātiu 23, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fakamoʻuí ha ngaahi lea fakatātā ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e mālualoí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi pe hiki e ngaahi lea fakatātā ko ʻení pea fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo e mālualoí. Ko e hā ʻoku ueʻi koe ke ke faí koeʻuhí ko e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí?

Vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:62–63; 137:9.

Mātiu 21:1–11; Maʻake 11:1–11; Luke 19:29–44; Sione 12:12–16

Ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Tuʻí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi talanoa ʻi he Mātiu 21:1–11; Maʻake 11:1–11; Luke 19:29–44; mo e Sione 12:12–16 ʻa e kamataʻanga ʻo e uike fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí, ʻo kau ai ʻene hū langilangiʻia ki Selusalemá. Naʻe fakahaaʻi ʻe he niʻihi ne nau ʻiloʻi Ia ko honau Tuʻí ʻenau līʻoá, ʻaki ʻenau tākai ʻaki Ia ʻa e loló (vakai, Sione 12:1–8), mo fola ʻa e valá mo e ʻū lauʻi ʻakaú ʻi Hono hala ki Selusalemá pea kalanga fakahikihikiʻi Ia. Fakakaukau ki he founga ʻe malava ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻo fakamālohia ange hoʻo mahino ki he ngaahi meʻa naʻe kamata ʻi he uike fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa e Fakamoʻuí.

ʻE founga fēfē haʻo maʻu ʻa e Fakamoʻuí ko ho ʻEiki mo e Tuʻí?

Vakai foki, “Ko e Hū Langilangiʻia ʻa e ʻEikí ki Selusalemá” (vitiō, LDS.org).

Mātiu 22:34–40

Ko e ongo fekau lalahi ʻe uá ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē pē ko aú.

Ka faifai angé ʻokú ke ongoʻi lōmekina lolotonga hoʻo feinga ke muimui kia Sīsū Kalaisí, ʻe ala tokoni ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí ki he loeá ʻi he Mātiu 22 ke ke fakasiʻisiʻi mo fakatefito hoʻo tokanga ki ho tuʻunga fakaākongá. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ki hono fai ʻení: Lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻOku fehokotaki fēfē ʻa e meʻa kotoa ʻi hoʻo lisí mo e ongo fekau lalahi ʻe uá? ʻE tokoni fēfē hoʻo tokanga ki he ongo fekau lalahi ʻe uá ke ke tauhi ai e ngaahi fekau kehé?

Mātiu 23:5

Ko e hā ʻa e failaketeli?

Ko e failaketelí ko ha ʻū puha leta naʻe ʻi ai ha ngaahi kiliʻi manu naʻe hiki ha ngaahi potufolofola ai. Naʻe fakapipiki ʻe he kau Siú ʻa e fanga kiʻi puha iiki ko ʻení ki ha leta pea tui ia honau ʻulú pe nimá ko ha founga ke manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fekaú (vakai, Teutalōnome 6:6–8). Koeʻuhí ko ʻenau loto-hīkisiá, naʻe tui ʻe he kau Fālesí ʻa e ngaahi fuʻu failaketeli lalahi koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻenau ʻofa ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fokotuʻu fakakaukau ʻeni:

Sione 12:1–8

Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe Mele ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí? ʻOku tau fakahaaʻi fēfē ʻetau ʻofa kiate Iá?

ʻĪmisi
woman wiping Jesus’s feet with her hair

Ko Hono Fufulu e Toʻukupu Kelekele ʻo Sīsuú, tā ʻe Brian Call

Sione 12:42–43

ʻE founga fēfē haʻatau fakahaaʻi ʻetau fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau fakahaaʻi pe taukapoʻi ʻenau tui fakalotú? Ko e hā ha ngaahi nunuʻa fakasōsiale ʻokú ne faʻa taʻofi kitautolu mei heʻetau fakahaaʻi pe taukapoʻi ʻetau tui kia Kalaisí? Ki ha ngaahi fakatātā ʻo ha niʻihi naʻe ʻikai ke nau tukulolo ki he tākiekina fakasōsialé, vakai ki he, Taniela 1:3–20; 3; 6; Sione 7:45–53; 9:1–38; mo Mōsaia 17:1–4.

Mātiu 21:12–17

ʻOku tau fakahaaʻi fēfē ʻetau ʻapasia mo e fakaʻapaʻapa ki he temipalé? Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo “kapusi kituʻa” mei heʻetau moʻuí ʻokú ne taʻofi kitautolu mei heʻetau aʻusia e temipalé ko ha “fale ʻo e lotú” (Mātiu 21:12–13) mo ha feituʻu ki he fakaakeake fakalaumālié? Fakakaukau ke hivaʻi ʻa e “Fie Siofia Ha Temipale,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99.

Mātiu 21:28–32

Ko e hā ha ngaahi lesoni mei he talanoa fakatātā ki he tangata mo hono ongo foha ʻe toko uá ʻe ala tokoni ki ho fāmilí? Hangē ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e talanoá ke aleaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e talangofuá mo e fakatomala moʻoní. Mahalo naʻa lava ho fāmilí ke nau faʻu ha talanoa ke fakatulamaʻi ʻa e talanoa fakatātaá pea taufetongi ʻi hono fakatātaaʻi e kau faivá.

Mātiu 22:15–22

Ko e hā ha niʻihi ʻo e “ngaahi meʻa ʻo e ʻOtuá” (veesi 21) ʻoku totonu ke tau foaki kiate Iá?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono ako’i ‘o e fānaú, vakai ki he lesoni ʻo e uike ko ‘eni ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakatātaá ke fakakau mai ai e kau mēmipa ʻo e fāmilí. “ʻOku ʻi he Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí pea mo e LDS Media Library ʻi he LDS.org ha ngaahi ʻīmisi mo ha ngaahi vitiō ʻe ala tokoni ke sioloto ai [ho fāmilí] ki he fakakaukaú pe meʻa ne hokó” (Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 22). Hangē ko ʻení, ʻe ala tokoni e ngaahi tā-valivali ʻoku ʻoatu fakataha mo e lēsoni ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻa e talanoa ʻo e hū ʻa Kalaisi ki Selusalemá.

ʻĪmisi
Christ’s triumphal entry

Hū Langilangiʻiá, tā ʻe Walter Rane