Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
3--9 Iuni Ioane 13--17; ‘Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa’


“3--9 Iuni Ioane 13--17: ‘Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“3--9 Iuni Ioane 13--17,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
Tausamaaga Mulimuli

Ia Fai ma Faamanatuga ia te Au, saunia e Walter Rane

3--9 Iuni

Ioane 13-17

“Ia Tumau Pea Outou i Lo’u Alofa”

A o e faitauina le aoaoga a le Faaola i le Ioane 13--17, o le a fesoasoani ia te oe le Agaga Paia e faailoa mai savali mo oe. Tusifaamaumau lagona uunai e te maua.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

O aso nei ua tatou faaigoaina ai o le “Tausamaaga Mulimuli,” ae tatou te le iloa pe na iloa atoatoa e soo o Iesu, ina ua latou potopoto mo le tausamaaga faaletausaga o le Paseka, o la latou toe tausamiga lea ma lo latou Matai a o lei maliu o Ia. Peitai, na “silafia e Iesu ua oo mai ona po” (Ioane 13:1). E le o toe mamao ona feagai lea o Ia ma mafatiaga i Ketesemane, o le faalataina ma le faafitiga a Ana uo mamae, ma le oti mataga i luga o le satauro. Ae ui i nei mea uma sa faafolifoli mai Ona luma, e lei taulai atu lava Iesu ia te Ia lava ae o le auauna atu i Ona soo. Sa Ia mulumuluina ma le lotomaualalo o latou vae. Sa ia aoao atu i latou e uiga i le alofa. Ma sa ia faamautinoa atu ia te i latou, i le lagona e tasi, o le a Ia le tuua lava i latou ma le tatau foi ona latou tuua o Ia. Sa maua e soo i lena taimi le mafanafana i Ana folafolaga: “Ou te le tuua lava outou o matuaoti” (Ioane 14:18). “Afai tou te tausia a’u poloaiga, ona tumau lea o outou i lo’u alofa” (Ioane 15:10).

Ata
aikona suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Ioane 13-15

Ou te faaalia lo’u alofa mo Iesu Keriso i le tausia o Ana poloaiga ia alofa.

Ua uma ona aoao mai Iesu o poloaiga sili e lua e taulimaina i le alofa (tagai Mataio 22:34–40). I le tausisia ai o lenei faamamafa, o le alofa o se autu aupito taua o Ana toe faatonuga i Ana Aposetolo. A o e faitauina le Ioane 13–15, e mafai ona e makaina faaaogaaga taitasi o le upu alofa.

Atonu e te matauina le upu poloaiga o ta’u faafia faatasi ma le upu alofa i nei mataupu. O le a se ma e mafai ona e aoao e uiga i le sootaga o le alofa ma poloaiga mai aoaoga a le Faaola? O a isi upu ua e maua o ta’u soo faatasi ma le upu alofa i nei mataupu? E faavae i mea ua e aoaoina, mafaufau e tusi se aotelega puupuu o aoaoga a le Faaola e uiga i le alofa.

Tagai foi D. Todd Christofferson, “Abide in My Love,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 48–51.

Ioane 14–16

E fesoasoani le Agaga Paia ia te au e faataunuu lo’u faamoemoega o se soo o Iesu Keriso.

Sa silafia e Iesu Keriso e le o toe mamao ona tuua lea o Ona soo, ma sa Ia silafia o le a manaomia e i latou le lagolago faaleagaga i le taimi lava e alu ese ai o Ia. Ina ia fesoasoani ia latou malamalama pe faapefea ona latou mauaina lenei lagolago, sa Ia aoao atu ia te i latou e uiga i le Agaga Paia. O le a le mea ua e aoao e uiga i matafaioi a le Agaga Paia mai afioga a le Faaola i fuaiupu nei?

Aisea na manaomia ai e le au soo lenei ituaiga o fesoasoani mai le Agaga Paia? Na faapefea e le Agaga Paia ona faataunuu nei matafaioi i lou olaga? A o e faaauau ona suesue i le Feagaiga Fou, vaavaai mo auala na faamanuiaina ai e le Agaga Paia soo o Iesu. Mata o le a ese faapefea lou olaga pe a fai e te valaaulia le Agaga Paia e tosina atili oe?

Tagai foi Mosaea 3:19; 5:1–3; 3 Nifae 27:20; Moronae 8:25–26; 10:5; Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:12–14; Mose 6:61; “Holy Ghost,” Gospel Topics, topics.lds.org.

Ioane 5:1–8

A o ou tumau ia Keriso, o le a ou aumaia fua lelei.

O le a le uiga o le “tumau ia [Keriso]”? (Ioane 15:4). O a “fua” e faaalia ai o loo e pipii i le vine, lea e faatusa ia Iesu Keriso?

Ioane 17

Ua puluvagaina e Iesu Keriso Ona soo.

O afioga a Iesu o loo tusifaamaumau i le Ioane 17 ua lauiloa o le Tatalo o le Faatoga. I le tatalo lea, sa tatalo atu ai Iesu mo Ana Aposetolo ma “i latou foi o le a talitonu ia te [Ia] e ala ia latou upu” (Ioane 17:20). O lona uiga sa tatalo o Ia mo oe O le a le mea na talosagaina e Iesu mai Lona Tama mo oe ma isi tagata talitonu uma?

O lea tatalo o loo aoao mai ai foi upumoni maoae faavavau. O a upumoni ua e maua a o e faitauina?

Ioane 17:11, 21–23

E faapefea ona tasi Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi?

I Lana tatalo i le Ioane 17, na faamamafaina ai e Iesu Lona tasi ma le Tama, ae e le faapea ai o Ia ma Lona Tama o le tagata e tasi. Ina ua tatalo le Faaola ia tasi Ona soo “e faapei”--pe i le ala e tasi---ua tasi ai o Ia ma Lona Tama (Ioane 17:22), e lei ole atu o Ia ia avea le au soo ma tagata e tasi. Ae, sa Ia naunau mo i latou ia olioli i le lotogatasi sa i ai o Ia ma le Tama---e tasi atoatoa i le faamoemoe, loto, ma le mafaufau.

Ata
aikona suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o faitauina ma lou aiga ia mau, e mafai ona fesoasoani le Agaga e te iloa ai poo a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulima ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Ioane 13:1–17

O le a se mea ua aoao mai e lo tatou aiga mai le faataitaiga a le Faaola i nei fuaiupu? O a ni auala e mafai ai ona tatou mulimuli i Ana faataitaiga?

Ioane 13:34–35; 15:9–14

A o talanoaina ia aoaoga a le Faaola e uiga i le alofa, mafaufau foi i nei upu mai ia Peresitene Thomas S. Monson: I le lalolagi i ona po nei, e leai se isi mea o loo sili ona manaomia ai lena faavae papa o le alofa nai lo le aiga. Ma e leai se nofoaga e tatau ona maua ai e le lalolagi se faataitaiga sili ona lelei o lena faavae nai lo o totonu o aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o e ua avea le alofa ma fatu o o latou olaga faaleaiga. … O le alofa o le fatu lea o le talalelei, o le uiga aupito tamalii o le tagata soifua” (“As I Have Loved You,” Ensign po o le Liahona, Feb. 2017, 4–5).

E mafai ona olioli tagata o lou aiga e tusi ata pe tusitusi i ni fatu pepa se mea latou te alolofa ai o le tasi ma le isi. E mafai ona latou tuuina nei fatu faataamilo i le fale e fai ma faamanatu e faaalia ai le alofa o le tasi ile isi.

Ioane 15:1–8

E malie foi le faitau o nei fuaiupu i fafo i talaane o se vine, se laau, po o se isi laau toto. E fesoasoani faapefea lenei gaoioiga i tagata o lou aiga e malamalama atili ai i aoaoga a le Faaola?

Ata
fua o le vine

Na aoao mai Iesu, “O au o le vine, a o la outou” (Ioane 15:5).

Ioane 15:17–27; 16:1–7

Aisea e te manatu ai sa lapataia e Iesu Keriso Ona soo e uiga i sauaga? O faapefea ona sauaina soo o Keriso i aso nei? E mafai faapefea e fautuaga a le Faaola i nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou i le feagai ai ma sauaga?

Ioane 16:33

Na faapefea ona faatoilalo e Keriso le lalolagi? Ua faapefea e Lana Togiola ona aumaia ia i tatou le filemu ma le fiafia? (tagai foi MFF 68:6).

Ioane 17:21–23

E mafai faapefea e lo tatou aiga ona tasi atili e faapei ona tasi o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi? Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou tasi? (tagai foi MFF 38:27).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaaoga lipine faalogologo A o e aoao atu lou aiga i mau, mafaufau e faalogologo i lipine o tusitusiga paia, o loo maua i le LDS.org po o le Gospel Library app. O le faalogologo i le Ioane 13–17 e mafai ona faapitoa le mamana aua o loo i ai i nei mataupu le anoanoai o afioga a le Faaola.

Ata
Keriso o loo mulumuluina vae o le Au Soo

Matai Auauna, saunia e Del Parson