Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
30 Mati–12 Aperila. Eseta: “E Toetu Mai o Ia … ma le Faamalologa i Ona Apaau”


“30 Mati–12 Aperila. Eseta: ‘E Toetu Mai o Ia … ma le Faamalologa i Ona Apaau,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“30 Mati–12 Aperila. Eseta,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2020

Ata
Keriso toetu ma Ana Aposetolo

Keriso ma Aposetolo, saunia e Del Parson

30 Mati–12 Aperila

Eseta

“E Toetu Mai o Ia … ma le Faamalologa i Ona Apaau”

O le Aso Sa o le Eseta o se avanoa lelei lea mo tagata o lau vasega e faamalolosia ai a latou molimau ia Iesu Keriso ma Lona Toetu—ma faamalolosia ai molimau a le tasi ma le isi. Teuloto le mea lea a o e suesueina tusitusiga paia e tapenapena ai mo lenei lesona. Saili atu mo se taitaiga faaleagaga e uiga i mea o le a pa’i atu i loto o tagata o lau vasega.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Atonu na i ai ni aafiaga anoa a tagata o lau vasega i vaiaso e lua ua tuanai i le faitauina o mea o loo aoao mai e le Tusi a Mamona e uiga i le Toetu ma le Togiola a Iesu Keriso. Tuu atu ia i latou ni nai minute e sue se fuaitau e uunaia ai i latou, ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai mea sa latou mauaina.

Ata
aikona aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

2 Nifae 9:7–15; Alema 11:41–45; 40:21–23

O le toetu o le toetuufaatasia tumau lea o le tino ma le agaga.

  • E mafai ona avea faatusatusaga o se ala lelei e aoao atu ai mataupu faavae o le talalelei. Atonu e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau le 2 Nifae 9:7–15 ma le Alema 11:41–45 ma faailoa mai upu ma fasifuaitau i fuaiupu nei o loo aoao mai ai e uiga i le toetu. O le a le mea e faatusa i ai le oti? O faapefea ona faamatala le toetu? Aisea tatou te manaomia ai se tino toetu? (tagai foi i le MF&&F 93:33–34). E mafai e tagata o le vasega ona talanoaina pe faapefea ona latou faaaogaina nei faatusatusaga e aoao ai se tasi e uiga i le toetu. A o latou fefaasoaai o latou manatu i le vasega, e mafai o na e talanoaina faatasi ma i latou le mafuaaga latou te faatauaina ai nei upumoni e uiga i le Toetu.

  • Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai taimi na latou lagona ai le faafetai mo lo latou malamalama e uiga i le Toetu. E mafai faapefea e lena malamalama ona tosina ai e le aunoa o tatou olaga? E mafai ona e fesoasoani i tagata o lau vasega e tali lenei fesili i le valaaulia o i latou taitoatasi e sailiili i le 2 Nifae 9:7–15; Alema 11:41–45; po o le Alema 40:21–23 ma lisi i luga o le laupapa upumoni latou te maua e uiga i le Toetu. Ona mafai lea ona e tusia i le laupapa fuaiupu nei e lua ma fai i tagata o le vasega e mafaufau loloto mo ni nai minute a o lei faasoaina mai pe faapefea ona latou faamaeaina: Pe ana fai ou te lei iloaina nei mea… ma le Ona ua ou iloa nei mea….

Ata
O Iesu o loo tatalo i le Togalaau o Ketesemane

Ketesemane, saunia e Michael T. Malm

Mosaea 3:5-7; 15:5–9; Alema 7:11--13

Sa tauaveina e Iesu Keriso i Ona lava luga a tatou agasala, tiga, ma vaivaiga.

  • O le mafaufau loloto ma le talanoaina o mafatiaga o le Faaola mo i tatou e mafai ona valaaulia ai le Agaga ma musuia lagona o le alofa ma le lotofaafetai i le Faaola. Ina ia fautuaina lena mafaufau loloto ma talanoaga, e mafai ona e tusia se siata i luga o le laupapa e pei o lea o loo fautuaina mai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ma valaaulia tagata o le vasega e faamaea e faaaoga ai le Mosaea 3:5–7; 15:5–9; ma le Alema 7:11–13 ma o latou lava aafiaga. A faatonuina ai e le Agaga, e mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai o latou lagona e uiga i mea na faia e Iesu Keriso mo i latou.

  • O musika paia e mafai ona valaaulia ai le Agaga ma lagolago ai le aoaoga faavae o loo e aoao atu. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona iloiloina le Mosaea 3:5–7; 15:5–9; ma le Alema 7:11–13 ma sue ma usuina ni viiga latou te lagona e fetaui ma savali i nei fuaiupu (e mafai foi ona e valaauliaina se tasi e usu pe ta ia viiga). O le faasino upu o mau i tua o le tusi o viiga e mafai ona fesoasoani, ma o isi viiga o loo fautuaina ai i “Punaoa Faaopoopo.” Fautuaina tagata o le vasega e faasoa mai fasifuaitau mai viiga ma mau e fesoasoani ia i latou e atili loloto ai lo latou talisapaia o le taulaga a le Faaola.

Enosa 1:1–19; Mosaea 5:1–2; 27:8–28:4; Alema 24:7–19

O le Togiola a Iesu Keriso ua faamamaina ai i tatou ma fesoasoani e faaatoatoaina ai i tatou.

  • O se ala lelei e tasi e aoao ai e uiga i le mana o le Faaola e suia ai o tatou olaga o le suesue lea i faataitaiga o le ala sa Ia suia ai olaga o isi ina ua latou salamo ma o mai ia te Ia. E tele faataitaiga faapena i le Tusi a Mamona. Atonu e mafai ona e tofia tagata taitoatasi o le vasega e faitau e uiga i se tasi o nei faataitaiga, e pei o Enosa (tagai Enosa 1:1–19), nuu o le Tupu o Peniamina (tagai Mosaea 5:1–2), Alema le Itiiti (tagai Mosaea 27:8–28:4), po o Aneti-Nifae-Liae (tagai Alema 24:7–19), pe e mafai foi ona latou mafaufau i isi faataitaiga mai tusitusiga paia. Ona mafai lea e ni nai tagata o le vasega ona aotele mai ia aafiaga sa latou faitau i ai. Atonu o le a fiafia lau vasega e fai le mea lea i le tuuina atu o ni faaataataga e fesoasoani ai i le isi vaega uma o le vasega e mate mai po o ai o lo o latou faamatalaina. E mafai foi ona latou faamatalaina fesili e pei o nei: E faapefea e tagata i nei faataitaiga ona suia? O le a le matafaioi a le Faaola i lo latou suiga? Atonu e mafai e ni nai tagata o le vasega ona talanoa i le ala sa galueaiina ai e le Faaola se “suiga tele … i [o latou] loto” (Mosaea 5:2). Ina ia aoao atili e uiga i le ala e suia ai i tatou e le Faaola—ma le mafuaaga e taua tele ai lena suiga—e mafai ona e faasoa atu i le vasega le talafaatusa na tuuina mai e Peresitene Dallin H. Oaks i le “Punaoa Faaopoopo.”

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le Mosaea 1–3, e mafai ona e valaaulia i latou e mafaufau loloto i se taimi na latou lagonaina ai se naunau e fiafia ina ua uma ona faitauina pe faalogo foi i se savali o le talalelei. Valaaulia i latou e vaavaai mo upumoni e mafai ona latou fiafia ai a o latou faitauina le Mosaea 1–3.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Viiga e uiga i le Togiola a le Faaola.

E mafai ona maua vitio o le Aufaipese a le Tapeneko i le Lotoa o le Malumalu o loo lagiina nisi o nei viiga i luga o le ChurchofJesusChrist.org.

Talafaatusa: E tatau ona tatou sili atu i lo le na o na mama.

Sa faasoa mai e Peresitene Dallin H. Oaks se talafaatusa e faamalamalama ai le ala e saunia ai e le Faaola i tatou e toe foi atu i le afioaga o le Atua:

“Ua tatou mafuli atu e mafaufau i le faaiuga o le salamo ua na o se faamamaaga o i tatou mai agasala, ae o se vaaiga e le i maea lena. … O le tagata e agasala e pei o se laau e faigofie lava ona lolou i le matagi. I aso matagi ma timuga, e matua lolou ai lava i lalo i le eleele le laau, ua oo ai ina eleelea lau o le laau i le palapala, e pei o le agasala. Afai na ona tatou tulimataia le faamamaina o lau o le laau, o le a mafai ona tumau le vaivaiga i le laau lena na ia tuuina atu o ia e lolou ma faapalapala ona lau. E faapena foi la se tagata ua na ona faanoanoa i le palapala i le agasala, o le a toe agasala foi i le isi matagi malosi o le a sosoo mai. O le a faaauau pea ona faigofie ona faia pea lava pea sei vagana ua faamalosia le laau.

“Pe a uma ona uia e se tagata le gasologa lena e iu i le tulaga lea e ta’u e tusitusiga paia o le ‘loto momomo ma le agaga salamo,’ e tele mea e faia e le Faaola i lo le na o le faamama o lena tagata mai agasala. Na te tuuina atu foi ia te ia se malosi fou. E tatau lava ona i ai lena faamalosiga mo i tatou ia iloa ai le faamoemoega o le faamamaaga, o le toe foi atu lea i lo tatou Tama Faalelagi. Ina ia faataga atu i Lona afioaga, e tatau ona tatou sili atu i lo le na ona mama. E tatau foi ona tatou suia mai se tagata vaivai o le sa agasala, i se tagata malosi ua i ai se tulaga maualuga faaleagaga e mau ai i le afioaga o le Atua” (“O Le Togiola ma le Faatuatua,” Liahona, Ape. 2010, 33–34).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ola agavaa mo le taitaiga a le Agaga. A e ola i le talalelei, ua e agavaa mo le mafutaga ma le Agaga, o le faiaoga moni lea. A o e sailia Lana taitaiga, o le a avatu e le Agaga Paia ia te oe mafaufauga ma uunaiga e uiga i le ala e faafetaia’ia ai manaoga o i latou e te faiaoga ai. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 5.)