Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
6–12 Iulai. Alema 30–31: “O le Mana o le Afioga a le Atua”


“6–12 Iulai. Alema 30–31: “O le Mana o le Afioga a le Atua” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“6–12 Iulai. Alema 30--31,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Alema o loo aoaoina Kori’oa

Ua Faailoa Mai i Mea Uma e i Ai le Atua (Alema ma Korioa), saunia e Walter Rane

6–12 Iulai

Alema 30–31

“O le Mana o le Afioga a le Atua”

Pe a uma ona faitauina le Alema 30-31 ma sailia musumusuga mo lou lava olaga, faalogo mo uunaiga e uiga i savali o le a faamanuiaina ai tagata o lau vasega.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Afai e te lagonaina o tagata o le vasega e faigata ona faasoa mai, e mafai ona e tuuina atu ia i latou ni nai minute e iloilo ai le Alema 30-31 poo soo se tusiga lava na latou faia i a latou suesuega i le fale i lenei vaiaso. Ona mafai lea ona latou faasoa i se paga po o le vasega se savali mamana se tasi na latou maua.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Alema 30:6–31

E taumafai le tiapolo e faasese i tatou i aoaoga faavae sese.

  • Ao e mafaufau i manaoga o lau vasega, pe o le a fesoasoani ia i latou le malamalama i le eseesega i le va o upumoni o le talalelei ma aoaoga sese a Satani pe a e faaaogaina se lesona faitino? Afai o lea, e mafai ona e faaali ia i latou ni mea faafoliga, e pei o tupe meataalo po o meaai meataalo, faatasi ma tupe moi po o meaai moi. E mafai faapefea ona tatou tau atu ia i latou o mea faafoliga e le moi? Ona mafai lea e le vasega ona faailoa mai aoaoga sese a Korioa i le Alema 30:6–31. O le a le mea e ono taufaasese e uiga i nei aoaoga? O a mea e ofo mai e upumoni o le talalelei ia i tatou e le mafai e aoaoga sese a Satani ona ofo mai? Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na fesoasoani ia Alema e iloa ai le eseesega i le va o aoaoga faavae moni ma aoaoga faavae sese (tagai Alema 30:32-54). O a isi auala na maua e tagata o le vasega na fesoasoani?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao pe faapefea ona puipui i latou lava mai aafiaga o aoaoga faavae sese, e mafai ona e iloilo le faamatalaga o se aneti-Keriso i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga. O fea fuaiupu i le Alema 30:6-31 e faaalia ai le fetaui lelei o Korioa i lenei faamatalaga? O fea o ana aoaoga e tutusa ma aoaoga sese o o tatou aso? (tagai Alema 30:12–18, 23–28). E mafai faapefea ona tatou aloese mai le faaseseina e nei aoaoga?

Alema 30:39–46

E molimau mea uma i le Atua.

  • Ona o loo tatou nonofo i se lalolagi e tutusa ma le lalolagi o Alema, lea e aoao ai e nisi tagata faapea e leai se Atua, o le molimau a Alema i le Alema 30:39-44 e mafai ona fesoasoani i tagata o lau vasega. E mafai ona e valaaulia i latou e faitau fuaiupu nei ona lisi lea i le laupapa upumoni ma faaamaoniga ua tuuina mai e Alema ua molimau ai e i ai se Atua. O a isi molimau ua tatou maua e faapea o loo soifua le Atua? E avea o se vaega o le talanoaga, mafaufau e faasoa atu le faamatalaga a Peresitene M. Russel Ballard i le “Punaoa Faaopoopo.” E mafai foi ona e valaaulia se tasi e sau saunia e usu se viiga e uiga i le silisiliese o le Atua, e pei o le “Ua Sili Oe” (Viiga, nu.46), pe mafai foi ona outou usuina faatasi le viiga.

  • Ao talanoa Alema ma Korioa, na ia iloa ai o Korioa na “tuu ese le Agaga o le Atua ina ia le maua e ia se nofoaga i totonu ia te [ia]” (Alema 30:42). Mafaufau e fai i tagata o le vasega e sailiili i le Alema 30:39-46, e sue ai isi mau fesootai i le Agaga Paia. O le a le matafaioi o loo fai e le Agaga Paia i le molimau mai ia i tatou i le moni o le Atua ma Iesu Keriso? E faapefea ona tatou fesoasoani ia i latou e i ai masalosaloga po o fesili e saili le upumoni e ala i le Agaga Paia?

    Ata
    Korioa o loo talanoa ma Alema

    Korioa o Loo Faafesagai ma Alema, saunia e Robert T. Barrett

Alema 31

E i ai i le afioga a le Atua le mana e taitai ai tagata i le amiotonu.

  • O i ai ni tagata o lau vasega e mafai ona faasoa mai se aafiaga ina ua fesoasoani ia i latou po o se isi latou te iloa “le mana o le afioga a le Atua” (Alema 31:5) e faia ni suiga i lo latou olaga? Atonu e te manao e faafesootai muamua ni tagata o le vasega ina ia mafai ona latou saunia e faasoa mai ni o latou aafiaga. Fautuaina i latou e faasoa mai fuaiupu mai le Alema 31 o loo faatatau i o latou aafiaga. Atonu e mafai e isi tagata o le vasega ona faasoa mai se “uiga mamana tele atu i luga o [latou] mafaufau” (Alema 31:5). E mafai ona aoga mo tagata le faitau mai isi tusitusiga paia na e molimau e uiga i le mana o le afioga a le Atua (tagai “Punaoa Faaopoopo” mo ni nai faataitaiga).

  • Ao suesue lau vasega i le Alema 31 i lenei vaiaso, atonu e uunaia i latou e le faataitaiga a Alema o le tatalo mo sa Sorama. Mafaufau e fesili atu ia i latou po o a mea na latou aoao mai lenei mataupu e uiga i le aapa atu i tagata o aiga po o uo ua tuua le ala o le talalelei po o tauivi ma lo latou faatuatua. E mafai foi ona e fai atu ia i latou e suesue faatasi le Alema 31 ma lisi i le laupapa mea na latou iloa e uiga ia Alema na fesoasoani ia te ia e laveaiina ai sa Sorama. E mafai faapefea ona tatou faaaoga atili le afioga a le Atua i a tatou taumafaiga e laveai isi? (Mo nisi manatu, e mafai ona e faasoa atu le upusii a Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo.”)

  • O a ni mea e maua e tagata o le vasega i le Alema 31:30-38 e mafai ona fesoasoani ia i latou e faanoanoa mo agasala a isi e pei ona faia e Alema?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Fesili i tagata o le vasega po o a aoaoga ma mataupu faavae e mafai ona latou aoao atu e faasagatau i aoaoga sese na iloa e Alema i totonu o sa Sorama. Tau atu ia i latou ao latou faitau i le Alema 32-35 o le a latou iloa ai le ala na faaaoga ai e Alema le afioga a le Atua e fesoasoani ai i sa Sorama ia vaai i le manaomia ona suia.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mau e uiga i le mana o le afioga a le Atua.

Ua molimau mai mea uma o loo i ai se Atua.

Na aoao mai Peresitene M. Russel Ballard faapea o “faailoga e faavavau” na tuuina atu e Alema i le i ai o le Atua “ua faaauau pea ona molimau mai ia i tatou i aso nei” (tagai Alema 30:44):

“O tagata o le vateatea na vaai i le lalolagi mai le vateatea na taua le ofoofogia o le matagofie o le lalolagi ma le ola o lona foliga mai. Na tusia e le Senitoa o le Iunaite Setete o Jake Garn lona aafiaga i le vateatea: “E le mafai ona ou faamatalaina le matagofie o le lalolagi. O se aafiaga e maofa ai, ofoofogia, ma faaleagaga le vaaia o le lalolagi mai le vateatea ao malaga i le luasefulu-lima taimi e vave ai i le masau o le leo. E mafai foi ona ou vaai atu i totonu o le uliuli o le taamilosaga o le vateatea ma vaaia le piliona o fetu ma aniva o fetu e faitau miliona tausaga le mamao ese. E matuai tele lava le lalolagi e faigata ai ona malamalama i ai. Ae na ou malamalama i le aao o le Atua i mea uma. Na ou lagonaina lona i ai iina i le taimi atoa o lou fitu aso i le vateatea. Ou te iloa na foafoa e le Atua lenei laueleele ma le lalolagi.… Ou te iloa o loo soifua le Atua ma o le Foafoa o i tatou uma lava’ (letter to M. Russell Ballard, 3 March 1988)” (“God’s Love for His Children,” Ensign, May 1988, 58).

Fafagaina o isi i le afioga a le Atua.

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland:

“Pe o tatou fafagaina moni ea a tatou talavou ma o tatou tagata fou i se ala o le a lagolagoina ai i latou pe a oo mai faigata o le olaga? Pe o tatou tuuina atu ia i latou se ituaiga o teori Emoemo—ae leai se uiga faaleagaga? … I se taimi o le taumalulu maatiati i ni nai tausaga talu ai, na iloa ai e Peresitene Boyd K. Packer o se vaega tele o manu o le tia na mamate i le fiaaai ao tutumu o latou manava i vaomago. I se taumafaiga faamaoni e fesoasoani, na sapalai ai e kamupani mea na foliga mai e fesoasoani ae na manaomia le mea moni e fesoasoani. E faanoanoa ai, na latou fafagaina manu o tia ae latou te lei faafaileleina i latou. …

“O Satani e mautinoa lava e le atamai i ana aoaoga; aisea e tatau ai ona tatou atamamai? Pe o tatou faatonuina a tatou fanau i le fale pe o tutu i luma o se aofia i le lotu, ia aua lava nei tatou faafaigataina ona malamalama i lo tatou faatuatua. … Tuu atu lauga e faavae i tusitusiga paia. Aoao atu le aoaoga faavae faaalia” (“O Se Faiaoga e Sau Mai le Atua,” Liahona, Me 1998, 26 -27).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fesoasoani i tagata aoao ia maua upumoni mo i latou lava. O se tasi o au matafaioi o se faiaoga, o le taialaina lea o au tagata aoao ia iloa upumoni i tusitusiga paia. O le a sili atu ona latou malamalama ma olioli i mataupu faavae pe afai latou te maua nei mataupu faavae mo i latou lava nai lo le faigofie lava ona faalogo i se faiaoga o talanoa i ai.