Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
20–26 Iulai. Alema 36-38: “Tepa atu i le Atua ma e Ola Ai”


“20–26 Iulai. Alema 36-38: “Tepa atu i le Atua ma e Ola Ai” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“20–26 Iulai. Alema 36–38,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
tamaloa o loo tatalo

Ata na tusia e Joshua Dennis

20-26 Iulai

Alema 36-38

“Tepa atu i le Atua ma e Ola Ai.”

Ao e saunia e aoao atu, manatua o tagata o le vasega atonu na oo i ni aafiaga taua i le Alema 36-38. O le a se mea e mafai ona e faia e atinae ai i luga o na aafiaga?

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O le tasi ala e uunaia ai tagata o le vasega e faasoa mai mea o loo latou aoaoina i tusitusiga paia o le vaevae lea o le vasega ini vaega se tolu ma tofi i vaega taitasi se mataupu mai le Alema 36-38. Valaaulia vaega taitasi e sue ma faasoa mai se fuaiupu musuia mai le latou mataupu.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Alema 36

E mafai ona tatou fanauina i la le Atua ao tatou lotomaualalo ma salamo.

  • O nisi tagata o lau vasega e ono mafaufau pe aisea latou te lei maua ai se aafiaga o le liua maoae e pei o Alema. Atonu e fesoasoani ia i latou pe a e faasoa atu le mea na aoao mai e Elder David A. Bednar: “Mo le toatele o i tatou, o le liuaina o se faagasologa e faifai pea, ae le o se mea e tupu i se taimi e tasi e mafua mai i se aafiaga mamana pe ofoofogia foi” (“Liua i le Alii,” Ensign po o Liahona, Nov. 2012, 107–8). E ui o nisi o mea e uiga i le aafiaga o le liua o Alema e le tupu soo, o lona aafiaga ua aoao mai ai ni mataupu faavae na tatou manaomia ona faaaoga i lo tatou lava liua faifaipea. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e suesue le Alema 36 e sue ai nei mataupu faavae ma lisi i le laupapa. O le a se isi mea na fesoasoani ia i tatou ia sili atu ona liua i le talalelei a Iesu Keriso?

  • Na faaaoga e Alema le fuaitau “fanauina i la le Atua” e faamatala ai lona liua. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i lenei mataupu, e mafai ona e valaaulia i latou e faitau fuaiupu nei taitoatasi pe ini paga, ma vaavaai mo le uiga o le fanauina i la le Atua: 1 Ioane 4:7; Mosaea 5:7; 27:25–26; ma Alema 5:14; 22:15. Fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni mea sa latou aoaoina. Ona mafai lea ona latou suesue le Alema 36, ma vaavaai mo tali i lenei fesili: O a lagona o tagata ma faatinoga pe a latou fanauina i la le Atua? Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto pe faapefea ona latou fanauina i la le Atua, e mafai ona e faasoa atu le fuaitau mai ia Peresitene Ezra Taft Benson i le “Punaoa Faaopoopo.”

Alema 37

Na faasaoina tusitusiga paia “mo se faamoemoega poto.”

  • Atonu o le suesueina o upu a Alema e pei ona ia tuuina atu tusifaamaumau paia i lona atalii o Helamana e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona le mana o tusitusiga paia i o latou olaga. Uunaia i latou e iloilo le Alema 37 e sue ai savali na tuuina atu e Alema ia Helamana e uiga i tusitusiga paia (tagai faapitoa lava i fuaiupu 1-19 ma 43-47). E faapefea ona tatou faaali atu e paia tusitusiga paia ia i tatou? E faapefea ona mafai ona tatou aoao atu i latou e pele ia i tatou ia “tausi le paia o nei mea uma”? (Alema 37:2). E faapefea e tusitusiga paia ona “faailoa atu ai le mana [o le Atua]” ia i tatou? (Alema 37:14).

  • O le tasi ala e aoao ai e uiga i faamanuiaga o le i ai o tusitusiga paia o le suesue lea o mea na fai mai ai Alema i le Alema 37 e uiga i faamaumauga paia ma isi mea na ia tuuina atu ia Helamana. E mafai ona e lisi i le laupapa mea paia: papatusi a Nifae ma papatusi apamemea (Alema 37:2–20), o papatusi e luasefulu-fa a Eteru ma faamatalaupu (Alema 37:21–37), ma le Liahona (Alema 37:38–47). E mafai e tagata o le vasega ona faitau i nei fuaiupu e aoao ai e uiga i mea na aoao atu e Alema e uiga i nei mea taitasi. O a ni auala e mafai ai e tusitusiga paia ona faateleina lo tatou manatua? (tagai Alema 37:8). O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i upu a Alema e uiga i faamanuiaga o le i ai o tusitusiga paia i o tatou olaga i aso nei?

    Ata
    fafine o loo faitau tusitusiga paia

    Ua aoao mai tusitusiga paia i auala tatou te mulimuli ai i le Atua.

Alema 37:6-7, 41-42

“O mea laiti ma faatauvaa e faataunuuina ai mea tetele.”

  • Ina ia aoao e uiga i le taua o “mea laiti ma faatauvaa” i le galuega a le Atua, na tuuina mai ai e Alema ni faataitaiga se lua: (tagai Alema 37:6–7, 41–42; tagai foi 1 Nifae 17:41). A uma ona iloiloina nei faataitaiga, atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni faataitaiga mai o latou lava olaga o mea laiti ma faatauvaa i le galuega a le Atua. Atonu e te manao e faafesootai se tagata o le vasega se toatasi pe toalua ao lei faia le vasega ma fai atu ia i laua e aumai se mea faitino i le vasega e laitiiti ae na aumaia ni mea tetele i o laua olaga. E mafai ona e faasoa atu le saunoaga a Peresitene Dallin H. Oaks i le “Punaoa Faaopoopo.” Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faapatino lenei mataupu faavae, e mafai ona e fai atu fesili e pei o nei: Aisea tatou te le faia ai mea laiti ma faatauvaa i nisi taimi? E mafai faapefea ona tatou uunaia i tatou lava ma o tatou aiga ia faatoilalo lenei masani?

Alema 37:38–47

E mafai e afioga a Keriso ona taiala i tatou mai i lea aso i lea aso.

  • O le faatusatusaina o le afioga a le Atua i le Liahona e mafai ona uunaia ai tagata o le vasega ia sili atu le filiga ma le faia pea o le faitauina o tusitusiga paia. Ina ia taialaina se talanoaga e uiga i lea manatu, e mafai ona e fai i tagata o le vasega e faitau le Alema 37:38–47 i ni paga, ma vaavaai mo mea e tutusa ai le Liahona ma le afioga a le Atua. Atonu e mafai ona e luiina i latou e sue se mea e tutusa ai i fuaiupu taitasi. Ona mafai lea ona e tusia numera o fuaiupu taitasi i le laupapa ma fai i le vasega e tusi mea e tutusa ai na latou maua i talaane o numera. O le a se mea o fautua mai e lenei faatusatusaga e uiga i le auala e tatau ona tatou faia ai le suesueina o tusitusiga paia?

Alema 38

E mafai e le faasoaina atu o a tatou molimau ia Iesu Keriso ona faamalosia i latou tatou te alolofa i ai.

  • O upu a Alema i lona atalii o Sepulona ua tuuina mai ai se faataitaiga lelei o le ala e faamalosia ai ma uunaia ai i latou tatou te alolofa i ai i le ola ai i le talalelei. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faitau lenei mataupu ma faailoa mai pe na faapefea ona faamalosia ai e Alema ia Sepulona. O le Alema 38 e puupuu—e mafai foi ona e filifili e faitau o se vasega. Ona fai atu lea i tagata o le vasega e faasoa mai fuaitau na latou maua e taua pe na tuuina atu ia i latou ni manatu mo le faamalosia o tagata o o latou lava aiga ma uo.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Pe na mafaufau ea muamua tagata o le vasega pe faapefea ona fautuaina se e pele na faia se mea sese ogaoga? Faamatala atu o le a latou maua ni manatu e fesoasoani i le Alema 39–42.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le liua e pei o se toe fanauina.

Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson:“Pe a tatou oo i lenei liua tele, lea e faatoa aumaia e ala mai i le faatuatua ia Iesu Keriso ma e ala mai i le galuega a le Agaga i o tatou luga, e pei lava ua avea i tatou ma se tagata fou. O lea la, o le suiga e pei o se toe fanauina. E fia afe outou ua oo i lenei suiga. Ua outou tuua olaga o le agasala, o nisi taimi o agasala loloto ma matuia, ma e ala mai i le faaaogaina o le toto o Keriso i o tatou olaga, ua avea ma e mama. Ua leai se toe manao ia outou toe foi i o outou ala tuai. O oe i le mea moni lava o se tagata fou. O le uiga moni lava lea o se suiga o le loto“ (O Se Suiga Tele o le Loto,” Ensign, Oke. 1989, 4).

O mea laiti ma faatauvaa.

Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks:

Sa faamanatu mai ia te a’u le mana o mea laiti ma faatauvaa i le gasologa o taimi, o se mea sa ou vaai i ai i se savaliga i le taeao. … O le auala savali sima malosi ma mafiafia [sa] ta’eta’ei. Pe o se taunuuga lenei o nisi o mea tetele ma mamana? E leai, o lea ta’eta’ei na afua i se tama’i tuputupu ae lemu o se tasi o a’a sosolo mai le laau i talaane. …

“E faapena foi le aafiaga mamana i le gasologa o taimi o mea laiti ma faatauvaa ua aoao ai i tatou i tusitusiga paia ma perofeta soifua. Mafaufau i le suesueina o tusitusiga paia ua aoaoina i tatou e tuu i totonu o o tatou olaga i aso taitasi. Pe mafaufau foi i tatalo faaletagata lava ia ma tatalo tootutuli faaleaiga o ni faiga masani mo le Au Paia faamaoni o Aso e Gata Ai. … E ui o nei faiga taitasi atonu e laiti ma faatauvaa, ae a mavae le taimi e taunuu i le siitia mamana ma le tuputupu a’e faaleagaga. E tupu lenei mea aua o mea laiti ma faatauvaa nei e valaaulia ai le mafutaga a le Agaga Paia, o le Molimau o Le e faamalamalamaina i tatou ma taiala i tatou i le upumoni” (“O Mea Laiti ma le Faatauvaa,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 90).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Valaaulia tagata aoao e aoao le tasi ma le isi. Pe a tuuina atu e tagata o le vasega molimau pe faasoa ni manatu, e mafai ona latou aapa atu pe uunaia se isi tagata o le vasega i se ala atonu e le mafai ona e faia. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,30.)