Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
12-18 Oketopa. 3 Nifae 20-26: “O Outou o le Fanau o le Feagaiga”


“12-18 Oketopa. 3 Nifae 20-26: “O Outou o le Fanau o le Feagaiga” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“12-18 Oketopa. 3 Nifae 20-26,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua faaali atu Keriso i sa Nifae

Atatusi o Keriso o loo faaali atu i sa Nifae saunia e Andrew Bosle

12-18 Oketopa

3 Nifae 20-26

“O Outou o le Fanau o le Feagaiga”

Tuu atu i le Agaga e taitaia au suesuega o le 3 Nifae 20–26. O le a Ia fesoasoani ia te oe e faailoa mataupu faavae na e mafai ona faapitoa le uiga i tagata o loo e aoaoina.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

A uma ona faitauina faatasi upu a le Faaola i le 3 Nifae 23:1, e mafai ona e fesili atu i tagata o le vasega pe o a mea na latou sailia ao latou faitauina mau i lenei vaiaso. O a mea na latou maua?

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

3 Nifae 20:25–41; 21:9–11, 22–29

I aso e gata ai, o le a faia ai e le Atua se galuega tele ma le ofoofogia.

  • Na fetalai le Faaola i “se galuega tele ma le ofoofogia ” (3 Nifae 21:9) o le a faia e Lona Tama i aso e gata ai. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai i aafiaga na latou aoaoina e uiga i le galuega ao latou suesueina nei mataupu i le fale. O fesili e pei o nei e mafai ona musuia se talanoaga: O le a le mea na tau atu e le Faaola o le a tupu i se aso i le lumanai? (tagai faapitoa i le 3 Nifae 20:30–32, 39–41; 21:22–29). Aisea o le a Ia taua ai nei mea e “tele” ma “ofoofogia”? O a faamaoniga ua tatou vaai ai ua tupu lenei mea? E faapefea ona tatou aafia ai?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia vaai pe faapefea ona fesoasoani le Perofeta o Iosefa Samita e faataunuu le galuega tele ma le ofoofogia a le Alii, e mafai ona e faaali atu se ata o le Perofeta ma valaaulia le vasega e faitau le 3 Nifae 21:9-11, ma vaavaai mo upu ma fuaitau e faamanatu mai ia i latou le soifuaga ma le galuega a Iosefa Samita. Mo se faataitaiga, na faapefea e le Alii ona “tuuina atu ia te ia le mana o le a ia aumai ai [le talalelei] i Nuuese?”(fuaiupu 11). Aisea e taua ai le iloaina faapea o le galuega a Iosefa Samita na valoia e le Faaola? (tagai foi 2 Nifae 3).

  • E mafai foi ona e fesoasoani i tagata o le vasega e vaai ia i latou lava i totonu o le galuega tele na valoia i nei mataupu e ala i le faitau faatasi o le 3 Nifae 20:25-27. Afai e manaomia, e mafai ona e faasino atu faapea afai tatou te osia feagaiga ma le Alii, ua avea i tatou ma fanau a Aperaamo. E faapefea e i tatou o ni fanau a Aperaamo ona manuia ai “aiga uma o le lalolagi”? (fuaiupu 25). E mafai e tagata o le vasega ona mafaufau loloto i lenei fesili ao latou faitau le fuaitau a Peresitene Russell M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo” ma faasoa mai o latou manatu.

3 Nifae 23; 26:1–12

E finagalo le Faaola ia tatou suesue i tusitusiga paia.

  • O a mea ua faaali mai e galuega a le Faaola i sa Nifae e uiga i Ona lagona e uiga i tusitusiga paia? Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua, e mafai ona e fai atu i le afa o i latou e faitau le 3 Nifae 23 ae o le isi afa e faitau le 3 Nifae 26: 1-12; ona mafai lea ona latou faasoa atu i le tasi ma le isi mea na latou maua. E mafai foi ona latou faasoa mai manatu e uiga i le ala e faaali atu ai i le Alii e taua tusitusiga paia ia i tatou. Mo se faataitaiga, o le a le eseesega i le va o le sailiiliina o tusitusiga paia, ma le na o le faitauina? (tagai 3 Nifae 23:1).

3 Nifae 24:1–6

O le Alii e pei o se afi a le tunu auro.

  • E mafai e mea faitino ona faaleleia la outou talanoaga o le 3 Nifae 24:1-6. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaali atu se tupe siliva po o se fasimoli ao faitau e tagata o le vasega fuaiupu e sue ai pe faapefea e nei mea ona fesootai i le Faaola ma Lana misiona. E mafai foi ona e faasoa i le vasega le faamatalaga o le faamamaina o le siliva ma le fasimoli a le ta ofu i le “Punaoa Faaopoopo.” E mafai foi ona e faaalia le vitio “The Refiner’s Fire” (ChurchofJesusChrist.org). E faapefea ona pei le Alii o se afi a le tunu auro, ma e pei o le moli a le ta ofu? (fuaiupu 2). O le a se mea o aoao mai e nei faataitaiga ia i tatou pe faapefea ona faamamaina i tatou e le Faaola?

3 Nifae 24:7–18

E alofa mutimutivale le Atua ia i latou e toe foi atu ia te Ia.

  • E mafai ona e faasino atu faapea o aoaoga e uiga i le sefuluai i le 3 Nifae 24:8-12 o se tali i le fesili i le fuaiupu 7: “E faapefea ona matou foi atu [i le Alii]?” O le a le sootaga i le va o le “[toe foi] atu i [le Alii]” ma le totogi o le sefuluai? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai faamanuiaga sa latou maua o loo lisiina i fuaiupu 10–12 ao latou totogiina le sefuluai. E faapefea ona fesoasoani nei upumoni i se tasi o loo tauivi ma le totogiina o le sefuluai?

  • O le a le uiga o loo faamatalaina i le 3 Nifae 24:13-15 e masani ona maua i le lalolagi i aso nei? Uunai tagata o le vasega e faasoa mai mea o le a latou fai atu i se tasi e lagona faapea o le olaga e sili atu le faigofie ma lelei mo i latou o e e le tausia poloaiga. E tusa ai ma le 3 Nifae 24, e faapefea e le Alii ona faamanuia i latou o e auauna atu ia te Ia? Atonu e mafai ona e uunaia i latou e sue faataitaiga i le 3 Nifae 22. (Tagai foi Mosaea 2:41; Alema 41:10.)

3 Nifae 25:5–6

E tatau ona liliu atu o tatou loto i o tatou tuaa.

  • Ina ia faaalia le manatu o le liliu atu o o tatou loto i o tatou tuaa, e mafai ona e valaaulia se tagata o le vasega e faasaga ese mai le vasega ma faamatala i tagata o le vasega mai le mafaufau (po o fea o loo latou nonofo ai, ofu o loo latou ofuina, ma isi foi). Ona mafai lea ona ia faliu i luma o le vasega ma toe taumafai. O le a le mea e mafai e lenei faataitaiga ona aoao i tatou e uiga i le liliu atu o o tatou loto i o tatou tuaa e ala i galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga? A uma ona faitau le 3 Nifae 25:5-6, atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea e o latou loto ona liliu atu i o latou tuaa. E mafai foi ona e valaaulia se faufautua a le uarota o talafaasolopito o aiga ma le malumalu e faailoa mai ia i latou nisi o meafaigaluega o talafaasolopito o aiga. E faapefea ona fesootai lenei galuega i le faapotopotoina o Isaraelu ua faamatalaina e Peresitene Russell M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo”?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

I le 3 Nifae 274 Nifae tatou te faitau ai e uiga i “tagata e [sili atu ona fiafia] i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua” (4 Nifae 1:16). Fautua i le vasega faapea o le faitauina o nei mataupu e mafai ona fesoasoani ia i tatou e aoao pe faapefea ona maua le fiafia mo i tatou lava ma o tatou aiga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

E mafai ona avea oe ma se vaega o se mea maoae.

Na faamatala mai e Peresitene Russell M. Nelson:

“O nei aso e moni lava o aso e gata ai, ma ua faanatinati e le Alii Lana galuega e faapotopoto Isaraelu. O lena faapotopotoina o le mea aupito sili lea ona taua o loo tupu i le lalolagi i le taimi nei. E leai se isi mea e faatusalia i lona maoae, e leai se isi mea e faatusalia i le taua, e leai se isi mea e faatusalia i le malualii. Ma afai e te filifili e, pe afai e te manao ai, e mafai ona avea oe o se vaega taua o lena mea. E mafai ona avea oe o se vaega tele o se mea tele, se mea maoae, se mea e malualii!

“Pe a tatou talanoa i le faapotopotoina ua na ona tatou fai atu lava o lenei upumoni faalefaavae: o tagata uma o fanau a lo tatou Tama Faalelagi, i itu uma o le veli, e tatau ona faalogo i le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. …

“… Mafaufau i ai! Mai i tagata uma ua ola ai i le paneta o le lalolagi, o i tatou o tagata ua auai i lenei mea maoae faaiu, o le faapotopotoina. Se mea ina a ofoofogia! …

O lenei faapotopotoina e tatau ona avea o mea uma ia te oe. O le misiona lenei na auina mai ai oe i le lalolagi” (“Hope of Israel” [worldwide devotional for youth, June 3, 2018], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org).

Faamamaina ma faapaiaina.

O le siliva a maua e fefiloi ma isi minerale i faaputuga o oa. I aso anamua, o se faamama siliva o le a aveesea le siliva e ala i le tuuina o le oa i se afi ua faaaasaina i se aasa e sili ona maualuga. O le a faia e lenei mea (minerale le mama pe le manaomia) e opeopea i luga o le oa ua liu suavai. E salu ese e le faamama le lapisi, ma tuua ai le siliva mama, lea e mafai ona iloaina i lona iila tulagaese.

O se taofu o se tasi e faamamaina ma faapapaeina lavalava. E goto le ofu i le vai ua fefiloi ma le “fasimoli a le taofu,” lea na mamanuina e aveesea le suauu ma le palapala. Ao sokaina le ofu, e sasa e le taofu pe soli e aveese ai palapala. (Tagai “Refiner’s Fire and Fuller’s Soap,” New Era, June 2016, 6–7.)

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Aoao tagata, ae le o lesona. “O le ala e te taulimaina ai tagata e tutusa le taua ma mea e te aoaoina ai i latou. O nisi taimi o lo tatou popole i le tuuina atu o se lesona e mafai ona taofia i tatou mai le faailoa atu o lo tatou alolofa mo i latou tatou te aoaoina. Afai e tupu lenei mea ia te oe, toe mafaufau pe mafai faapefea ona e taulai atu i mea e silisili ona taua ” (Aoao Atu i le Ala a le Alii, 6).