Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
28 Setema–11 Oketopa. 3 Nifae 17-19: “Faauta, Ua Atoatoa Lo’u Olioli”


“28 Setema–11 Oketopa. 3 Nifae 17-19: “Faauta, Ua Atoatoa Lo’u Olioli” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“28 Setema–11 Oketopa. 3 Nifae 17-19,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua faaali atu Iesu i sa Nifae

Na Pupula Atu le Malamalama o Ona Fofoga ia i Latou, saunia e Gary L. Kapp

28 Setema–11 Oketopa.

3 Nifae 17-19

“Faauta, Ua Atoatoa Lo’u Olioli”

O lau tapenaga o se faiaoga e tatau ona amata i lau lava suesuega faaletagata o mau. O le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e mafai ona fesoasoani i lau suesuega, ma o le otootoga lenei e mafai ona avatu ai ia te oe manatu e fesoasoani ia e saunia.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

I le 3 Nifae 17:1–3, na valaaulia e le Faaola tagata ia toe foi i o latou aiga ma “saunia o [latou] mafaufau” ae lei toe foi mai ma toe aoaoina. E mafai ona e fesili i au tamaiti aoga pe na faapefea ona latou saunia mo le talanoaga i le aso ma po o a mea na latou mafaufau loloto i ai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

3 Nifae 17; 18:24–25, 28–32

O le Faaola o lo tatou faataitaiga sili o le auaunaga.

  • Tatou te maua uma avanoa e auauna atu ai i isi, ma e mafai ona tatou sili atu ona lelei i le faia o lea mea. O le tasi ala e aoao ai mai le faataitaiga a le Faaola o le auaunaga o le na o le faitau lava o le 3 Nifae 17 o se vasega ma valaaulia tagata o le vasega e fai mai se tala i soo se taimi latou te maua ai se mea e aoaoina i latou e uiga i le auaunaga. O a mea ua tatou aoaoina e uiga i le uiga o le Faaola na avea ai o Ia o se faataitaiga sili o le auaunaga? O a upumoni ua tatou aoao e uiga i le auaunaga mai le faataitaiga a le Faaola? E mafai foi ona e vaavaai mo manatu faaopoopo i le 3 Nifae 18:24–25 ma le 28–32. Ona mafai lea ona talanoaina e tagata o le vasega ni mea faapitoa latou te lagonaina le musuia e fai e mulimuli ai i le faataitaiga a le Faaola i le auaunaga.

    Ata
    Ua faamanuia e Iesu tamaiti sa Nifae

    Faauta ia Outou Fanau Laiti, saunia e Gary L. Kapp

3 Nifae 17:13–22; 18:15–25; 19:6–9, 15–36

Sa aoaoina i tatou e le Faaola i le ala e tatalo ai.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao mai le tele o faataitaiga ma aoaoga e uiga i le tatalo i le 3 Nifae 17-19, e mafai ona e tusi i le laupapa O ai? E faapefea? O anafea? ma le Aisea? ma valaaulia le vasega e vaavaai mo tali i nei fesili ao latou fesootai i le tatalo i nei fuaiupu: 3 Nifae 17:13–22; 18:15–25; ma le 19:6–9, 15–36. O a isi manatu ua maua e tagata o le vasega ao latou faitauina nei fuaiupu? E mafai ona faaopoopo atu le saunoaga mai ia Elder Richard G. Scott i le “Punaoa Faaopoopo” i le talanoaga. E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai pe faapefea ona latou faia tatalo patino ma tatalo faaleaiga ia sili atu le aoga (tagai 3 Nifae 18:18–21).

  • O le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga o loo fautuaina ai fesili e mafaufau loloto i ai e uiga i le tatalo ao faitauina nei fuaiupu. E mafai ona e fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni o latou manatu e uiga i nei fesili. Pe mafai foi ona e valaaulia ni nai tagata o le vasega e o mai saunia i le vasega e faasoa mai se fuaitau na latou aoaoina e uiga i le tatalo mai le 3 Nifae 17–19. O a mea na musuia i latou e fai e faalelei atili ai a latou tatalo?

  • Na aoao mai Iesu pe aisea e tatau ai ona tatou tatalo pea (tagai 3 Nifae 18:15–18). E mafai ona fesoasoani se lesona faitino i lau vasega e malamalama ai i mea na Ia aoao atu. Mo se faataitaiga, atonu e te manao e faatumu se koneteina i ni vai e suitulaga i faatosinaga a Satani. Momono se pepa solo (e suitulaga ia i tatou) ia mau i totonu o le pito i lalo o se ipu (e suitulaga i le tatalo pea). Faasaga le ipu i lalo, ma tulei sao atu i lalo i totonu o le koneteina vai. E tatau ona mago pea le pepa solo i lalo o le ipu, e tusa lava pe o siomia e le vai. O le a le mea ua tatou aoaoina mai le lesona faitino ma le 3 Nifae 18:15-18 e uiga i le tatalo? (tagai foi MFF 10:5). O le a le uiga o le “tatalo e le aunoa”? E mafai faapefea ona fesoasoani le tatalo ia i tatou e tetee atu ai i faatosinaga a Satani? Mafaufau e tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e tusi ai i lalo ni mea latou te lagona ua uunaia i latou ia faia e faalelei ai a latou tatalo.

3 Nifae 18:1–12

E mafai ona faatumuina i tatou faaleagaga ao tatou aai ma feinu i le faamanatuga.

  • Ina ia amata se talanoaga e uiga i aoaoga a le Faaola i le faamanatuga i le 3 Nifae 18, e mafai ona e vaevae lau vasega i ni vaega ma tuu atu i vaega taitasi se tasi o mau nei e faitau ma talanoaina: Mataio 26:26–28; 3 Nifae 18:1–12;ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:75–79; 27:1–4. A uma ona faitau le latou fuaitau atofaina, e mafai ona mafaufau vaega taitasi i se fesili pe lua foi e uiga i le faamanatuga e mafai ona taliina i fuaiupu latou te faitauina ma tusi a latou tali i le laupapa. Ona mafai lea e le isi vaega o le vasega ona suesue mau mo tali i fesili. E mafai foi e tagata o le vasega ona talanoaina le ala e mafai ai ona latou maua se aafiaga e sili atu le taua pe a aai ma feinu i le faamanatuga.

  • O le a le uiga o le “faatumuina” ao tatou aai ma feinu i le faamanatuga? (tagai 3 Nifae 18:4–5, 9; 20:9). Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e talanoaina lenei fesili i ni paga ao latou faitau le 3 Nifae 18:1-12 faatasi. E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i le taimi mulimuli na latou lagona ai ua “faatumuina” faaleagaga pe a aai ma feinu i le faamanatuga. Atonu e mafai ona latou talanoaina mea e mafai ona puipuia ai pe tosina ese ai i tatou mai le “faatumuina” e ala i le faamanatuga ma faasoa mai ni manatu e uiga i le ala e manumalo ai i na papupuni.

3 Nifae 19:9-15, 20-22

Soo o Iesu Keriso o loo sailia le meaalofa o le Agaga Paia.

  • Mafaufau e fai i tagata o le vasega e mafaufau i se mea latou te matuai manaomia lava. O le a se mea latou te naunau e fai ia maua ai? E mafai ona taitai atu lenei mea i se talanoaga e uiga i mea na “sili ona mananao ai,” soo e toasefululua e pei ona faamatalaina i le 3 Nifae19:9–15 ma le 20–22. Aisea atonu na matuai taua ai lenei mea ia i latou? Aisea e taua ai ia i tatou? E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea ona tatou saili atu ma le filiga le mafutaga a le Agaga Paia?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

 Na fetalai le Alii, “Ua silisili lava upu a Isaia”: (3 Nifae 23:1). Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau le 3 Nifae 20-26, e mafai ona e fai atu ia i latou i nei mataupu, na faamatalaina e Iesu nisi o upu “silisili” a Isaia. Valaaulia tagata o le vasega e manatunatu loloto pe aisea ua silisili ai upu a Isaia. Fautuaina i latou e o mai saunia i le isi aso Sa e faasoa mai mea ua latou aoaoina.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le taua o le tatalo.

Na molimau mai Elder Richard G. Scott i le taua o le tatalo:

“Tatou te tatalo i lo tatou Tama Faalelagi i le suafa paia o Lona Alo Pele, o Iesu Keriso. “E aupito sili ona anoa le tatalo pe a tatou taumafai e ola mama ma usiusitai, faatasi ai ma faamoemoega tauaogaina, ma o loo tatou naunautai e faia mea ua Ia poloai mai ai. O le tatalo faamaulalo, ma le faatuatua e aumai ai le taitaiga ma le filemu.

“Aua e te popole i le leaga o le faaleoina o lagona. Tau lava o le talanoa atu i lou Tama agaalofa, ma malamalama. O oe o Lona atalii faapelepele o le e alofa atoatoa i ai o Ia ma finagalo e fesoasoani i ai. Ao e tatalo, ia iloa o loo latalata mai lava le Tama Faalelagi ma o loo faafofoga mai o Ia.

“O se ki i le faaleleia o tatalo o le aoao lea e fai atu ni fesili sao. Mafaufau e sui mai le fesili atu mo mea e te manao i ai i le sailia ma le faamaoni o mea e finagalo ai o Ia mo oe. Ona, ao e aoao i Lona finagalo, tatalo ia taitai atu oe ia maua le malosi e faataunuu ai.

“A i ai se taimi ua e lagona ai le taumamao mai lo tatou Tama, atonu e tele lava mafuaaga. Po o le a lava le mafuaaga, ao e faaauau ona aioi atu mo le fesoasoani, o le a Ia taiala oe e fai mea na o le a toefuatai ai lou mautinoa o loo latalata mai o Ia. Tatalo pea e tusa lava pe ua leai sou manao e tatalo. O nisi taimi, e pei lava o se tamaitiiti, atonu e te faia se mea sese ma lagonaina ua le mafai ona e alu atu i lou Tama ma se faafitauli. O le taimi tonu lava lena e sili ai ona e manaomia le tatalo. Aua lava nei e lagona faapea ua matuai e le agavaa lava e tatalo.

“Ou te leiloa pe mafai ona tatou malamalama moni i le mana maoae o le tatalo seiloga tatou te feagai ma se faafitauli tuga ma faafuaseia, ma iloa ai e leai so tatou mana e foia ai. Ona tatou liliu atu loa lea i lo tatou Tama ma le iloaina ma le lotomaualalo o lo tatou matua faalagolago lava ia te Ia. E fesoasoani le sailia o se nofoaga paganoa ina ia mafai ai ona faaleo atu o tatou lagona i le umi lava ma i le malosi e manaomia” (“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,”,” Ensign po o le Liahona Me 2007, 8).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tauivi mo le alofa faaKeriso. Afai e i ai se tagata o lau vasega e manaomia ia faaaumea, mafaufau pe faapefea ona e fesoasoani ia te ia ia lagona o ia o se vaega o le vasega. Mo se faataitaiga, e mafai ona e valaaulia se tasi o le vasega e nofo i tafatafa o lenei tagata ma faauo ia te ia.