Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
26 Oketopa–1 Novema. Mamona 1–6: “Maumau Pe a Na Mafai Ona Ou Faatauanauina Outou Uma … ia Salamo”


“26 Oketopa–1 Novema. Mamona 1–6: “Maumau Pe a Na Mafai Ona Ou FaatauanauinaOutou Uma ia Salamo” Sau, Mulimuli Mai ia te Au Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“26 Oketopa–1 Novema. Mamona 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Mamona o loo tusitusi i luga o papatusi auro

O Mamona o loo Otootoina ia Papatusi, saunia e Tom Lovell

26 Oketopa–1 Novema

Mamona 1–6

“Maumau Pe a Na Mafai Ona Ou Faatauanauina Outou Uma … ia Salamo”

A o e faitauina le Mamona 1-6, vaavaai mo upumoni e mafai ona fesoasoani i tagata o lau vasega ia tumau le faatuatua i taimi o le amioleaga, e pei ona faia e Mamona.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O nisi taimi e mumusu ai tagata e faasoa mai o latou manatu ona e lei lava le taimi e faatulaga ai o latou manatu. Ina ia fesoasoani ia i latou i lenei mea, tuu atu ni nai minute e tusi ai i lalo manatu latou te maua mai le suesueina o le Mamona 1-6 i le fale; ona fai lea ia i latou e faasoa mai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mamona 1–6

E mafai ona tatou ola amiotonu e ui lava i le amioleaga o loo siomia ai i tatou.

  • O le toatele o lau vasega e mafai ona malamalama i le aafiaga a Mamona i le tauivi e ola amiotonu i se lalolagi amioleaga. Atonu e mafai ona latou faasoa mai mea na latou aoao mai le faataitaiga a Mamona. Ina ia fesoasoani e faia lenei talanoaga, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e sue fuaiupu o loo faailoa ai uiga o Mamona ma faia se lisi o nei uiga i le laupapa (tagai mo se faataitaiga, Mamona 1:2–3, 15–16; 2:1, 23–24; 3:1–3, 12, 17–22). Na faapefea ona fesoasoani nei uiga ia Mamona e tumau ai i le malosi faaleagaga? E mafai faapefea ona latou fesoasoani ia i tatou ia avea atili e pei o Mamona?

    Ata
    Sa Nifae ma sa Lamana o loo fetauai le tasi ma le isi

    Taua, saunia e Jorge Cocco

  • Na seasea tusi sao mai Mamona i tagata o o tatou aso. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i ana upu ia i tatou i le Mamona 3:17–22 ma le 5:10–24? Tuu atu i tagata taitasi o le vasega se fasi pepa o loo i ai le fuaitau “Fautuaga a Mamona ia i Tatou” ua tusia i luga, ma uunaia i latou e sue fuaitau i nei fuaiupu e faatatau i o tatou aso. E faapefea ona tatou faaaogaina le fautuaga a Mamona ia fesoasoani ia i tatou ia tumau ai le malosi faaleagaga i le lalolagi i aso nei?

  • Afai e te faiaoga i le autalavou, e mafai ona e faaaogaina le faataitaiga a Mamona e fesoasoani ia i latou ia malamalama ai e mafai ona avea i latou ma ni taitai amiotonu ao talavou i latou. Afai e te faiaoga i tagata matutua, e mafai ona e faaaogaina lana faataitaiga e uunai ai se talanoaga e uiga i avanoa e fesoasoani ai i le autalavou ia avea ma ni taitai lelei. Ina ia amata le talanoaga, e mafai ona e fai atu i ni tagata o le vasega e iloilo le Mamona 1 ao isi e iloilo le Mamona 2, ma matauina avanoa na tuuina atu ia Mamona e taitai ai i le taimi o lona talavou. O a ni uiga na i ai ia te ia na avea ai o ia ma se taitai sili? E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni faataitaiga sa latou vaaia o faatosinaga mamana o tamaiti ma talavou amiotonu. E mafai foi ona latou talanoaina avanoa latou te—po o tagata talavou latou te iloa—e tatau ona avea ai ma taitai i uiga e pei ona i ai ia Mamona.

Mamona 2:10–15

O le salamo e manaomia ai se loto momomo ma se agaga salamo.

  • Ina ia aoao e uiga i le eseesega i le va o le faanoanoa lena e taitai atu i le salamo ma le faanoanoa e le taitai atu i ai, mafaufau e faitau le Mamona 2:10-15 faatasi ma talanoaina fesili e pei o nei: O le a le matafaioi a le “faanoanoa” i le salamo? O le a le eseesega o le “faanoanoa i le salamo” ma le “faanoanoa o tagata tausalaina”? O a uiga ma amioga e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia maua ai se “loto momomo ma se agaga salamo”?

Mamona 3:12

E mafai ona tatou alolofa i isi, e tusa lava pe tatou te le malilie ia latou filifiliga.

  • E pei o Mamona, e toatele tagata o lau vasega e vavalalata i tagata e le tutusa o latou talitonuga. E mafai faapefea ona e faaaogaina le aafiaga a Mamona e aoao ai tagata o le vasega e uiga i le alofa i isi e ui lava i o latou eseesega? Mafaufau e faitau le Mamona 3:12 faatasi ma talanoaina ni taimi na faaalia ai e Mamona le alofa mo i latou na teena lana savali ma tetee ma le iloa i le Atua (tagai, mo se faataitaiga, Mamona 1:16-17; 2:12). O a aafiaga e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai i o latou lava olaga o le alofa ia i latou e le tutusa o latou talitonuga po o tulaga faatauaina? O le saunoaga mai ia Elder Dallin H. Oaks i le “Punaoa Faaopoopo” ua tuuina mai se fautuaga faaopoopo.

Mamona 6:17

O Iesu Keriso ma aao mafola e talia i tatou.

  • Mo i latou atonu ua leai se faamoemoe e mafai ona faamagaloina i latou mo a latou agasala, o le faamatalaga a Mamona i le Faaola o loo tu mai “ma aao o loo faaloaloa mai e tali outou” e mafai ona maua ai se faamautinoaga. Mafaufau e faitau le Mamona 6:17 faatasi ma faaali atu se ata o Iesu Keriso ma aao o loo faaloaloa (e pei o Tusiata o le Talalelei, nu. 66). O le a le aoaoga a lenei fuaiupu e uiga i le naunau o le Faaola e fesoasoani ia i tatou? E mafai foi ona e mafaufau e usu se viiga faatasi o loo aoao mai ai se savali faapena, e pei o le “O Mai ia Iesu” (Viiga, nu. 65). E mafai foi ona e faasoa atu le aafiaga a Peresitene Russell M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo” ma fai i tagata o le vasega e talanoaina pe faapefea ona tatou mafai ona fesoasoani i isi ia iloa o le salamo e mafai ona faia.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

E mafai ona e fai atu i tagata o le vasega e mafaufau e uiga i se mea o le a latou tusia i se tusi i tagata i le lumanai. I le Mamona 7-9 tatou te faitau ai i mea na tusia e Mamona ma Moronae, i seneturi ua mavae, i tagata i o tatou aso.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le alofa i isi e ese talitonuga.

Na faamatalaina e Peresitene Dallin H. Oaks:

“E tatau ona tatou mulimuli uma i aoaoga o le talalelei e alolofa i o tatou tuaoi ma aloese mai finauga. O soo o Keriso e tatau ona avea ma faataitaiga o le amio lelei. E tatau ona tatou alolofa atu i tagata uma, avea ma tagata e faalogo lelei, ma faaalia le popole mo o latou talitonuga faamaoni. E ui lava atonu tatou te le ioe i nisi manatu, ae e le tatau ona tatou le fiafia. O o tatou tulaga ma talanoaga e uiga i ni autu feteenai e le tatau ona tupu ai ni finauga. E tatau ona tatou atamamai i le faamalamalamaina ma le tuliloaina o o tatou tulaga ma le faatosinaina mai o isi tagata. O le faia o lea mea, tatou te talosaga ai ia le tiga isi ona o o tatou talitonuga faamaoni faalelotu ma le faatinoga saoloto o la tatou tapuaiga. Matou te uunaia i tatou uma ia faatino le Tulafono Faaauro a le Faaola: ’O mea uma foi tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou ia faapea lava ona outou faia ia te i latou’ (Mataio 7:12).

“Pe a faasagatau mai le lalolagi i o tatou tulaga, e tatau ona tatou taliaina ni taunuuga le lelei ma le faaaloalo, ma faatino pea le amiosolia i o tatou fili” (“Ola Faatasi ma Alolofa i Isi e Eseese o Tatou Talitonuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 27).

O le salamo e mafai.

Sa faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson le aafiaga lenei:

“I le tausaga talu ai ao ma tietie atu ma Elder David S. Baxter i se konafesi a le siteki, na ma malolo i se faleaiga. Mulimuli ane ao ma toefoi atu i le ma taavale, na sau se fafine ma valaau mai ia i maua. … Na ia fesili mai pe o maua o ni toeaina i le Ekalesia. Sa ma fai atu ioe. Toetoe lava a le taofiofia, Sa ia faamatala mai le tala o lona olaga faigata, ma le mamafa i le agasala. O lenei, ua nao le 28 tausaga, ua matuai faanoanoa lava o ia. Na ia lagonaina le le aoga, ma le leai o se mea e toe ola ai. Ao ia tautala, na amata ona aliali mai le matagofie o lona agaga. Na augani mai ma loimata, na ia fesili ai pe i ai se faamoemoe mo ia, soo se auala e sola ese mai ai i lona tulaga o le leai o se faamoemoe.

“‘Ioe,’ na ma tali atu ai, ‘o loo i ai se faamoemoe. O le faamoemoe e fesootai atu i le salamo. E mafai ona e sui. E mafai ona e “[sau] ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia” [Moronae 10:32]. Na ma uunaia o ia e aua le faatuai [tagai Alema 13:27; 34:33]. Na ia masusu ma le lotomaualalo ma faafetai mai ia i maua ma le faamaoni.

“Ao faaauau le ma malaga ma Elder Baxter, na ma mafaufau loloto i lena aafiaga. Na ma manatua le tali na tuuina atu i se agaga ua leai se faamoemoe e Arona, lea na faapea atu, “afai e te salamo i au agasala uma,ma ifo i lalo i luma o le Atua, mavalaau atu i lona suafa i le faatuatua, ona e maua lea o le faamoemoe ua e naunau i ai.’’ [Alema 22:16]. …

“… I le fafine e 28 tausaga-le-matua o loo noatia i le agasala, ma ia i tatou taitoatasi, ou te folafola atu o le faamanuiaga matagofie o le salamo e mafai ona tupu. E oo mai e ala mai i le liua atoatoa i le Alii ma Lana galuega paia.”

Ma le isi, na matauina e Peresitene Nelson: “Tatou te manatua tagata agasala i lalo o le tausiga a o latou taitai popole, o Mamona, lea na tusia, ‘Sa leai sou faamoemoe, aua sa ou iloa faamasinoga a le Alii o le a oo mai iluga ia te i latou; ona sa le salamo ia latou amioletonu, ae sa latou tau mo o latou ola e aunoa ma le valaau atu i le Atua lena o le na faia i latou.’ (Mamona 5:2)” (“Salamo ma le Liua,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 102, 104).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

O le tuputupu ae faaleagaga e tupu i le aiga. O tagata o lau vasega e faaalu le 165 itula i vaiaso taitasi i fafo atu o le lotu. I lena taimi, e i ai lava o latou aafiaga faaleagaga e aoaoina i latou e uiga i le talalelei. O le faia o fesili e faamalosia ai tagata aoao e faasoa mai ni mea na latou aoaoina i le taimi o le vaiaso faatasi ma o latou aiga (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 18).