Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
23–29 Novema. Eteru 12-15: “O Le Faatuatua e Faataunuu ai Mea Uma”


“23–29 Novema. Eteru 12-15: “O Le Faatuatua e Faataunuu ai Mea Uma,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“23–29 Novema. Eteru 12–15,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua ulu atu Eteru i se ana

O Eteru o Loo Lafi i le Ana o se Papa, saunia e Gary Ernest Smith

23–29 Novema

Eteru 12–15

“O Le Faatuatua e Faataunuu ai Mea Uma”

O le faamoemoega o lenei otootoga e le ina ia tusia ai mea o le a tutupu i le vasega. O se faaopoopoga i le—ae le o se sui tulaga—i faaaliga patino. Tuu atu i le Agaga e taialaina lau suesuega ma lau sauniuniga patino,ona vaai lea pe mafai ona fesoasoani gaoioiga i lenei otootoga i tagata o le vasega ia iloa ma faasoa mai mataupu faavae taua i le Eteru 12–15.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou aoaoina mai a latou suesuega patino pe faaleaiga, e mafai ona e tusia i le laupapa fuaitau e pei “Ua ou aoaoina faapea …” “E i ai sau molimau o le …” ma le “Ua ou aafia …” Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se mea mai le Eteru 12–15 e mafai ona faauma ai se tasi o fuaitau i le laupapa.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Eteru 12:2–22

O le a tatou maua se molimau o le upumoni ao tatou faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto i le uiga o le faaaoga le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona e fesili ia i latou poo a faatusa poo upu e oo mai i le mafaufau pe a latou faalogo i le upu faaaoga. (E mafai foi ona e sueina le upu i se lomifefiloi.) O le a le aafiaga o le faamalositino faaletino i o tatou tino? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina lenei mataupu faavae i le faatuatua? O a auala e mafai ai ona tatou “faaaoga le faatuatua” ia Keriso? E mafai e tagata o le vasega ona suesue le Eteru 12:2–22 ma talanoaina pe na faapefea e tagata ua taua i nei fuaiupu ona faaaoga le faatuatua. E mafai faapefea ona tatou mulimuli i a latou faataitaiga? E tusa ai ma nei fuaiupu, o a taunuuga o le faaaogaina o le faatuatua ia Iesu Keriso?

  • O faataitaiga o le faatuatua i le Eteru 12:7–22 ua maua ai se vaaiga lelei o tala musuia na tou aoaoina faatasi i le Tusi a Mamona. E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai isi faataitaiga o le faatuatua ma mea na latou aoaoina mai ai (o isi e mafai ona maua i le Eperu 11). E mafai foi ona latou faasoa mai ni faataitaiga faatuatua mai le talafaasolopito o o latou aiga poo latou lava olaga. Na faapefea ona faamalosia e nei faataitaiga lo latou faatuatua ia Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi?

  • Ua tumu le Eteru 12 i manatu ma upumoni e uiga i le faatuatua. Atonu e maua e tagata o le vasega ni fuaiupu i lenei mataupu o loo aoaoina i latou e uiga i le faatuatua. Ona mafai lea ona latou tusia i le laupapa mea ua latou aoaoina.

Eteru 12: 1 -9, 28, 32

O le faatuatua e taitai atu i le “faamoemoe mo se lalolagi e sili atu ona lelei.”

  • E mafai e se tasi o lau vasega ona faamatala mai pe aisea e taua ai se taula i se vaa? E mafai ona e faaali atu se ata o se vaa ma se taula (pe tusi se ata i le laupapa) ma talanoaina pe o le a le mea e tupu i se vaa e leai se taula. O le a le mea e tupu ia i tatou pe a leai so tatou faamoemoe? Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faitau le Eteru 12:4 ma talanoa pe faapefea ona pei le faamoemoe “o se taula i o [tatou] agaga.” E mafai foi ona latou faitau i le Eteru 12:1–9, 28, ma le 32 ma faasoa mai manatu ua latou maua e uiga i le faamoemoe. O a mea e tatau ona tatou faamoemoe i ai? (tagai Eteru 12:4; Moronae 7:41; tagai foi Ioane 16:33).

Eteru 12:23–29

E ala mai i le alofa tunoa o lesu Keriso, ona faia o mea vaivai ia avea ma mea malolosi.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faapatino upumoni ua aoaoina e Moronae e uiga i vaivaiga ma le malosi i le Eteru 12, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se tasi atonu o loo lagonaina le loto vaivai ona o o latou vaivaiga. Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e sailiili i le Eteru 12:23–29 e sue ai savali e mafai ona fesoasoani i lena tagata. Pe ana faapea o i ai Moronae iinei i le aso, o le a se mea na te ono fai mai e uunaia ai o ia? E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai aafiaga mai o latou lava olaga ia na fesoasoani ai le Faaola i le “faia lea o mea vaivai ia avea ma mea malolosi ia te i latou” (Eteru 12:27). E faapefea ona ese lenei suiga mai taumafaiga patino e ono faia e se tagata e aunoa ma le faalagolago i le Faaola? Mo nisi faamatalaga i lenei autu, tagai i le saunoaga a Peresitene Henry B. Eyring i le “Punaoa Faaopoopo.”

  • O le aafiaga o Moronae o se tasi o le tele o tala i tusitusiga paia ua faaalia ai le ala na liliu ai e le alofa tunoa o le Faaola o tatou vaivaiga i malosiaga. E mafai ona fesoasoani le vaevae o le vasega i ni vaega, tofi vaega taitasi e filifili se tasi i tusitusiga paia lea na i ai se vaivaiga, ma talanoaina pe na faapefea e le Alii ona faia ia malosi lena tagata. O nisi o faataitaiga o loo maua i le “Punaoa Faaopoopo.” E mafai foi ona fautuaina tagata o le vasega e iloilo le faauigaga o le alofa tunoa i le Bible Dictionary poo Faamaoni i le Faatuatua (itulau 77–78). O faapefea ona faaalia e faataitaiga faaletusi paia na latou suesueina le mana o le alofa tunoa o le Faaola? E faapefea ona tatou valaaulia lenei mana i o tatou olaga?

  • O se mea masani le faatusatusa o o tatou vaivaiga i malosiaga o isi; e oo lava ia Moronae na lagonaina lona faatusatusaina le lelei o ia i le uso o Iareto (tagai Eteru 12:24). Aisea e matautia ai le faatusatusa o i tatou lava i isi? E tusa ai ma le Eteru 12:26–27, o le a le ala e finagalo le Alii ia i tatou e vaai ai i o tatou vaivaiga? (tagai foi i le fuaitau a Peresitene Henry B. Eyring i le “Punaoa Faaopoopo”). O le a le ala e finagalo o Ia ia tatou vaai atu ai i vaivaiga o isi? (tagai Eteru 12:26).

Eteru 13–15

O le teenaina o perofeta e oo mai ai puapuaga faaleagaga.

  • I le tuuina atu o upumoni ua aoaoina i le Eteru 12, e mafai ona e filifili e faaalu le tele o le taimi i le vasega i mataupu 13–15. Ae ui i lea, atonu e aoga le fai atu i tagata o le vasega e otooto faapuupuu mai mea na tutupu i nei mataupu. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua savali taua i lenei tala, e mafai ona e fai ia i latou e faauma le fuaitau “ma ua faapea ona tatou vaai …” i se lesona na latou aoao mai le pau o sa Iareto. Na faapefea ona tutusa lo latou pau i le pau o sa Nifae? (tagai, mo se faataitaiga Eteru 15:19 ma le Moronae 8:28). O le a le mea e finagalo le Alii tatou te aoao mai nei tala, ma o le a le mea e mafai ona tatou faia ia aloese ai mai le taunuuga le manuia o sa Iareto? E mafai foi e tagata o le vasega ona iloilo pe faapefea e le faaiuga o le tusi a Eteru ona sosoo ma le tusi Ominae 1:19–22; Mosaea 8:8; ma le Mosaea 28:11–18.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

O le vaiaso a sau o le a amata suesue ai e tagata o le vasega le tusi a Moronae. Atonu latou te iloa ai le malie o le iloaina faapea e lei fuafua Moronae i le amataga e tusi se isi lava mea pe a uma le tusi a Eteru, ae na ia ola pea e umi atu nai lo le mea na ia faamoemoeina. O lenei vaiaso o le a latou amata faitau ai i savali mulimuli na musuia Moronae e tusi ao lei maliu o ia.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le alualu i luma faaleagaga e manaomia ai le vaai i o tatou vaivaiga.

Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring, i le Eteru 12:27, na aoao mai: “Sa fai mai Moronae ina ua ia “faalogoina o ia upu,” sa “faamafanafanaina” o ia (Eteru 12:29). E mafai ona avea [na upu] ma se faamafanafanaga ia i tatou uma. O i latou e le iloaina o latou vaivaiga e le alualu i luma. O lou iloaina o lou vaivaiga o se faamanuiaga, ona e fesoasoani ia te oe e tumau ai i le lotomaualalo ma faatumauina ai lou liliu atu pea i le Faaola. E le gata ina faamafanafana oe e le Agaga, ae o Ia foi o le ala lea e galueaiina ai e le Togiola se suiga i lou lava natura. Ona avea ai lea o mea vaivai ma mea malolosi” (“Ou Te Tuuina Atu ia te Outou le Manuia,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 16).

Faataitaiga: O e vaivai na avea ma e malolosi.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Aoao atu le “aisea.” “O isi taimi o tagata aoao—aemaise lava le autalavou—e mafaufau pe faapefea ona fesootai mataupu faavae o le talalelei ia i latou ma pe aisea e tatau ai ona latou usiusitai i poloaiga faapitoa. E ui i lea, afai latou te malamalama i le fuafuaga e faavavau a le Tama Faalelagi mo le fiafia o Lana fanau, o mafuaaga mo mataupu faavae o le talalelei ma poloaiga o le a sili atu ona manino ma o le a faateleina le faaosofia e usiusitai” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,20).