Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
22–28 Siulai. Ngāue 16–21: ‘Kuo Ui ʻe he ʻEikí Ke Tau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí’


“22–28 Siulai. Ngāue 16–21: ‘Kuo Ui ʻe he ʻEikí Ke Tau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“22–28 Siulai. Ngāue 16–21,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Ko Paula ʻi ʻAleopeiko

22–28 Siulai

Ngāue 16–21

“Kuo Ui ʻe he ʻEikí Ke Tau Malanga ʻAki ʻa e Ongoongoleleí”

Kimuʻa peá ke vakai ki he lēsoni ko ʻení, lau ʻi he faʻa lotu ʻa e Ngāue 16–21 mo fakakaukau ki he kau mēmipa hoʻo kalasí. ʻE lava ke tokoni e ngaahi fakakaukau ko ʻení ki he ueʻi ʻokú ke maʻu mei he Laumālié.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

ʻE lava ke ke kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha potufolofola mei he Ngāue 16–21 naʻá ne fakamanatuʻi ange ha aʻusia ne nau maʻu ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Ngāue 16–21

ʻOku tau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo vahevahe ʻEne ongoongoleleí, ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí.

  • Koeʻuhí ʻoku fakamatala ʻa e Ngāue 16–21 ki ha fononga ʻe ua ʻa Paula ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ʻe lava ke ako e kau mēmipa ʻo e kalasí mei he ngaahi vahe ko ʻení ʻa e founga ke tau fakamoʻoni ai kia Sīsū Kalaisi mo vahevahe ʻEne ongoongoleleí. Ke kamataʻi ha fealēleaʻaki ʻi he kaveinga ko ʻení, ʻe lava ke ke fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ke nau omi mateuteu ki he kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau ne nau maʻu mei he Ngāue 16–21, fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava foki ke nau vahevahe ha ngaahi fakamatala mei ha lea ʻi ha konifelenisi lahi kimuí ni mai fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú ke fakaloloto ange ʻa e fealēleaʻakí. ʻE lava ke nau kumi ha fakamatala ʻiate kinautolu pē, pe te ke fokotuʻu ange ha taha ʻo e ngaahi pōpoaki ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

  • Ko ha pōpoaki manakoa ʻe taha ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ko e fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e founga naʻe tokoni ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Paula mo Sailosi ʻi he Ngāue 16:6–15. ʻE lava foki ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 33:1 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14 pea vahevahe e ngaahi moʻoni ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e mahuʻinga hono maʻu ʻo e Laumālié ʻi he taimi ʻoku vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí (vakai foki ki he fakamatala ʻa ʻEletā Dallin  H. Oaks ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”). ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia naʻe tataki ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau feinga ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo tau maʻu ʻi hono vahevahe e ongoongoleleí mo ha taha kuo teuteuʻi mai ʻe he ʻEikí? (vakai foki, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 3–4).

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē e aʻusia ʻa Paulá ke tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau maʻu ha loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku ueʻi ai kinautolu ke vahevahe ʻenau fakamoʻoní? ʻE lava ke mou toe vakaiʻi fakataha e ngaahi talanoa fakafolofola ʻoku fakamatala ki he fakamoʻoni ʻa Paulá, hangē ko ʻene ngaahi aʻusia ʻi Masitōniá (vakai, Ngāue 16:19–34), ʻi ʻAtenisí (vakai, Ngāue 17:16–34), mo Kolinitoó (vakai, Ngāue 18:1–11). Ko e hā ha fakamoʻoni ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e loto-toʻa mo e mālohi ʻa Paulá? Ko e hā ʻa e ngaahi tokāteline naʻe akoʻi ʻe Paula (mo mahino) naʻá ne maʻu ai ha loto falala ki heʻene pōpoakí? Ko e hā ʻoku tau faʻa ilifia ai ke vahevahe e ongoongoleleí, pea ʻe founga fēfē ʻetau ikunaʻi e ilifia ko iá? ʻE lava ke ʻaʻahi mai ʻa e ongo faifekau taimi kakató ki hoʻo kalasí mo vahevahe e ngaahi founga kuo nau maʻu ai ha loto-toʻa ke fakamoʻoní. Poupouʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau ki ha founga ʻe taha ʻe lava ke nau muimui ai ʻi he sīpinga ʻa Paulá pea toe loto-toʻa ange ʻi hono vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí.

Ngāue 17:16–34

Ko e hako kitautolu ʻo e ʻOtuá.

  • Naʻe akonaki ʻa Paula ʻi ʻAleopeiko fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní ki ha falukunga kakai naʻe siʻi ʻenau ʻilo fekauʻaki mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá. Ke veteveteki e ngaahi akonaki ko ʻení, ʻe lava ke lau ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Ngāue 17:24–31 pea hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní, ʻetau fetuʻutaki mo Iá, pea mo ʻetau vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa ia ne nau ongoʻi ai e moʻoni ʻo e fakamatala ʻa Paula ʻoku “ʻikai mamaʻo [ʻa e ʻOtuá meiate] kitautolu takitaha kotoa pē”? (veesi 27).

  • ʻI hoʻomou vakai fakalūkufua ki he ngaahi veesi ko ʻení, ʻe lava ke mou aleaʻi ʻa e foʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he veesi 29, “Ko e hako ʻo e ʻOtuá ʻa kitautolu,” ʻo ʻuhingá ko e Tamai Hēvaní ʻa e tamai totonu ʻo hotau ngaahi laumālié. Ke fai ʻeni, ʻe lava ke ke hiki ʻi he palakipoé Koeʻuhí ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá mo e Kapau naʻe ʻikai ke tau ʻiloʻi ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fokotuʻu mai ha ngaahi founga ke fakakakato ai e ongo sētesi ko ʻení. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he foʻi moʻoni ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ʻOtuá? fekauʻaki mo kitautolu? fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke tau feohi aí? Naʻe mei kehe fēfē ʻetau moʻuí kapau naʻe ʻikai ke tau ʻilo fekauʻaki mo ʻetau fetuʻutaki totonu mo e ʻOtuá? ʻE lava ke iku ʻeni ki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé ke mahino ko e fānau kinautolu ʻa e ʻOtuá. ʻE poupou mo e fakamatala ʻa ʻEletā Dallin  H. Oaks ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ki he fealēleaʻaki ko ʻení.

Ngāue 19:1–7

Kuo pau ke muiaki ʻi he papitaisó hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e Ngāue 19 ko ha vahe lelei ia ki hono fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e hilifakinimá hili hotau papitaisó. ʻE lava ke ke vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita 109 ʻOku fakapapauʻi fēfē ʻe he ngaahi akonaki ʻa Paula ʻi he Ngāue 19:1–7 ʻa fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá? ʻE ʻaonga foki ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻenau fekumi ki he “Papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” ‘i he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke nau ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻa e maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akó

Poupouʻi e Akó ʻi ʻApi

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke lau ʻa e Ngāue 22–28 ʻi he lolotonga ʻo e uike kahaʻú, fehuʻi ange, “Kapau naʻá ke maʻu ha faingamāle ke talanoa ki he taki ʻo hotau fonuá fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ko e hā te ke talaangé?” Talaange kiate kinautolu te nau maʻu ʻi he Ngāue 22–28, ʻa e lea ʻa Paula ki ha niʻihi ʻo e kau taki māʻolunga taha ʻo hono kuongá.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngāue 16–21

Pōpoaki fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú.

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá.

ʻOku vahevahe ʻe he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ha moʻoni taʻengata fekauʻaki mo ʻetau fetuʻutaki mo e ʻOtuá: “Ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu ia ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻōfefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau” (Ensign pe Liahona, Nov. 2010, 129).

Naʻe lea ʻa ʻEletā Dallin  H. Oaks ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he mahuʻinga ʻo ʻetau ʻuluaki vakai kiate kitautolú pea tautautefito ki heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa e ʻOtuá.

“Tokanga ki he anga hoʻo fakafōtungá. ʻOua te ke fakafōtunga pe fakahā koe ʻaki ha ʻulungaanga lelei fakataimi pē. Ko e ʻulungaanga mahuʻinga taha ʻoku totonu ke ne fakafōtungaʻi kitautolú ko e foha pē ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. ʻOku mahulu hake ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá ʻi he ngaahi ʻulungaanga kotoa pē, kau ai ʻa e matakalí, ngāué ngaahi ʻulungaanga fakatuʻasinó, ngaahi lāngilangí, naʻa mo e tui fakalotu ʻoku tau kau ki aí. …

“ʻOku tau tauʻatāina, pea ʻe lava ke tau fili ha faʻahinga ʻulungaanga pē ke ʻiloʻi ʻaki kitautolu. Ka ʻoku fie maʻu ke tau ʻilo ko e taimi ʻoku tau fili ai ha meʻa ke ʻiloʻi ʻaki kitautolu pe fakahaaʻi kitautolu ʻaki ha faʻahinga ʻulungaanga ʻoku fakataimi pe kihiʻi siʻi hifo ʻi he ngaahi tuʻunga taʻengatá, ʻoku tau fakamaʻamaʻa ai ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha fekauʻaki mo kitautolú, pea tau fakamamafaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá. ʻE lava ke tākiekina kitautolu ʻe he meʻá ni ʻi ha fonongaʻanga ʻoku hala mo fakafeʻātungiaʻi ʻetau fakalakalaka taʻengatá” (“Be Wise” [Brigham Young University–Idaho devotional, Nov. 7, 2006], byui.edu).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaafeʻi ʻa e toʻu tupú ke nau kau atu ki hoʻo lēsoní. Kapau te ke akoʻi e toʻu tupú, manatuʻi ʻoku faʻa malava ke mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku foua ʻe honau toʻú. ʻI he taimi ʻoku fakahoko ai ʻe ha tokotaha kei siʻi ha fakamoʻoni pe akoʻi ha tokāteline, ʻe lava ke ueʻi ʻa e toʻu tupú ʻi ha founga he ʻikai te ke lava ʻe koe ʻo fai. ʻOange ha faingamālie ke feakoʻiʻaki ai e toʻu tupú. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 28.)