Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
8–14 Siulai. Ngāue 6–9: ‘Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?’


“8–14 Siulai. Ngāue 6–9: ‘Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?’Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 20192019)

“8–14 Siulai. Ngāue 6–9,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Ko Paula ʻi he hala ki Tamasikusí

ʻOfa Ke Tau Moʻui, tā fakatātaaʻi ʻe Sam Lawlor

8–14 Siulai

Ngāue 6–9

“Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?”

Ako ʻa e Ngāue 6–9 pea lekooti hoʻo ngaahi ongó. ʻE tokoni ʻeni ke ke maʻu ha fakahā ki he founga ke tokoni ai ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻunu ʻo ofi ange kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau ako ʻa e ngaahi vahe ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Hiki ʻi he palakipoé e ngaahi hingoa ʻo e niʻihi e kakai ʻoku ʻasi ʻi he Ngāue 6–9, hangē ko Sitīveni, Saula, Filipe, ʻAnanaia, Pita, mo Tāpaita pe Toakasi. Fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha meʻa ne nau ako mei ha taha ʻo e kakai ko ʻení ʻi heʻenau ako he uike ní.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Ngāue 7

ʻE lava ke hoko ʻa hono tekeʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakasītuʻaʻi ai ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau palōfitá.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni naʻe ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei hono lau e talanoa ʻo Sitīvení ʻi he uiké ni? Fakakaukau ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako e ngaahi akonaki ʻa Sitīveni ʻi he Ngāue 7:37–53, ʻo kumi e founga naʻe tatau ai e kau taki ʻo e kakai Siú mo e kakai ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻa ia ne nau fakafīsingaʻi e kau palōfitá. Te ke ala nofo taha ʻi he fakamatala ʻa Sitīveni ʻi he Ngāue 7:51 fekauʻaki mo e kau taki ko ʻení. ʻOku tokoni fēfē ʻa e 2 Nīfai 28:3–6; 33:1–2; Mōsaia 2:36–37; ʻAlamā 10:5–6; mo e ʻAlamā 34:37–38 ki he kau mēmipa ʻo e kalasí e fakamatala ko ʻení? Ko e hā ka tau “tekeʻi [ai e] Laumālie Māʻoniʻoní”? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau ʻiloʻi lelei ange ai mo muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Ngāue 8:9–24

ʻOku fie maʻu ke tuku tonu hotau ngaahi lotó “ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.”

  • ʻE lava ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí hono ako e talanoa ʻa Saimoné, ke nau sivisiviʻi e ngaahi ʻuhinga ʻoku nau moʻui ʻaki ai e ongoongoleleí. ʻE lava ke ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé ke ako fakakalasi e talanoa ko ʻeníKo hai ʻa Saimone? Ko e hā naʻá ne fie maʻú? mo e Naʻá ne feinga fēfē ke maʻu iá? Vahe ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke ne lau e Ngāue 8:9–24, ʻo kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Ko e hā ʻoku tau ako mei he aʻusia ʻa Saimoné?

  • Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa hoʻo kalasí e ʻuhinga ʻo e tuku tonu honau lotó “ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (Ngāue 8:21), Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–46, ʻo kumi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e meʻa ʻoku totonu ke ongoʻi ʻe hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau fāifeinga ai ke ngāue maʻá e ʻOtuá mo maʻu ʻEne ngaahi meʻaʻofá. ʻE lava ke fakafehoanaki ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi fakakaukau ko ʻení mo e talanoa ʻo Saimone ʻi he Ngāue 8:9–24. Ko e hā e ngaahi moʻoni naʻe teʻeki mahino kia Saimoné? ʻE founga fēfē haʻatau tuku tonu hotau ngaahi lotó “ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”?

  • Naʻe fakafehoanaki ʻe he kau mēmipa hoʻo kalasí ʻa Sitīveni mo Filipe mo Saimone he lolotonga ʻenau ako fakatāutahá, hangē ko hono fokotuʻu atu ʻi he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí? Kapau ko ia, ko e hā e meʻa ne nau akó? ʻE lava ke ke fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi ha fakamoʻoni ʻi he ngaahi vahe ko ʻení naʻe tonu e loto ʻo e kakai kehé—kakai hangē ko Filipé mo e tangata mei ʻItiopeá (Ngāue 8:26–40) mo Saula (Ngāue 9:1–22).

Ngāue 8:26–39

ʻE tokoni mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau tataki ha niʻihi kia Sīsū Kalaisi.

  • Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí e founga ʻe lava ke nau tataki ai ha niʻihi kehe kia Sīsū Kalaisi (vakai, Ngāue 8:31), te ke ala fakaafeʻi ha ongo mēmipa ʻe ua ʻo e kalasí ke na tangutu fehangahangai pea lau e fepōtalanoaʻaki ʻa Filipe mo e tangata mei ʻItiopeá ʻi he Ngāue 8:26–39. ʻE lava ke lau ʻe ha mēmipa fika tolu ʻo e kalasí ʻa e ngaahi konga ʻoku ʻikai kau ʻi he pōtalanoá. Ko e hā ʻoku tau ako mei he sīpinga ʻa Filipé fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ki he niʻihi kehé?

  • Ke kumi ha ngaahi sīpinga fakaonopooni ʻo e talanoa ʻi he Ngāue 8:26–39, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi hono vahevahe e ongoongoleleí pe ko ʻenau kau ki he Siasí. Naʻe tokoni fēfē e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú? Naʻe hoko fēfē ha tokotaha ko ha fai fakahinohino kiate kinautolu? Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto pe ko hai te nau lava ʻo tataki ki he ongoongoleleí.

Ngāue 9

ʻI he taimi ʻoku tau moʻulaloa ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí, te tau lava leva ʻo hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú.

  • ʻE lava ke ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga fekauʻaki mo ʻenau uluí ʻaki haʻanau ako ki he aʻusia ʻa Saulá, kau ai mo e moʻoni ʻe lava ke fakatomala ʻa e tokotaha kotoa mo liliu kapau ʻoku nau loto fiemālie ki aí. Te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakafehoanaki e aʻusia ʻa Saulá mo e aʻusia ʻa ʻAlamā (vakai, Mōsaia 17:1–418; 26:15–21) mo Leimana mo Lēmiuelá (vakai, 1 Nīfai 3:28–31). Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga ʻo Saula mo ʻAlamā naʻe tokoni ke nau fakatomala mo liliú? Ko e hā e ngaahi ʻulungaanga naʻá ne taʻofi e liliu ʻa Leimana mo Lēmiuelá? Ko e hā ha ivi tākiekina naʻe maʻu ʻe Saula mo ʻAlamā hili ʻena uluí? Ko e hā ha ngaahi pōpoaki ʻoku tau maʻu maʻatautolu mei he ngaahi talanoa ko ʻení?

  • Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakaʻaongaʻi e aʻusia ʻa Saulá, ʻe lava ke ke fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau omi mateuteu ke vahevahe e meʻa ne nau ako mei he ngaahi konga takitaha ʻo e lea ʻa Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf ““Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” (Ensign pe Liahona, Mē 2011, 70–77). ʻOku founga fēfē haʻatau faʻa tatali ʻi hotau ngaahi hala ki Tamasikusí? Fakatatau kia Palesiteni ʻUkitofá, ko e hā ʻe tokoni mai ke tau ongoʻi lelei ange ai e leʻo ʻo e ʻOtuá? Te ke ala fakakaukauʻi ke mou mamata ʻi he foʻi vitiō ko e “The Road to Damascus”(LDS.org). ʻE lava ke mou aleaʻi e aʻusia ʻa Palesiteni Thomas  S. Monson ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Ke fakaʻaiʻai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau muimui he sīpinga ʻa Saulá mo fehuʻi ki he ʻEikí, “Ko e hā ʻokú Ke finangalo ke u faí?” ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻenau ngaahi aʻusia ʻi he fekumi mo muimui ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akó

Poupouʻi e Akó ʻi ʻApi

Te ke lava ke vahevahe ha ngaahi meʻa fakaofo ʻe niʻihi naʻe hoko ʻi he ngaahi vahe ko ʻení—ʻa e fakahaofi fakaofo mei he fale fakapōpulá, ʻa e maʻu hala ʻo e kau faifekaú ko ha ngaahi ʻotua Lomá, mo e ʻAposetolo naʻe tolo makaʻi ke maté—ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e Ngāue 10–15 ʻi he uike ka hoko maí.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehe

Ngāue 6–9

“Ko Ho Finangaló Ke U Fai ʻa e Hā?”

ʻI he lolotonga ʻi Luisiana ʻa Palesiteni Thomas  S. Monson ʻi ha fatongia, naʻe kole ange ʻe ha palesiteni fakasiteiki pe te na lava nai ʻo ʻaʻahi ki ha kiʻi taʻahine taʻu 10 ko Kilisitolo, naʻe mei mate he kanisaá. Naʻe nofo e fāmili ʻo e kiʻi taʻahiné ʻi ha maile ʻe  80 mei he feituʻu naʻe fai ai e konifelenisí. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e meʻá ni:

“Naʻá ku vakaiʻi e taimi ʻo e ngaahi fakatahá. … Naʻe ʻikai pē ha taimi ʻatā. Ne u toe maʻu ha fakakaukau ʻe taha. ʻE lava nai ke tau manatua e kiʻi taʻahiné ʻi heʻetau ngaahi lotu fakakātoa ʻi he konifelenisí? …

“… [Lolotonga ha taha ʻo e ngaahi fakatahá] Naʻá ku fokotuʻutuʻu ʻeku ngaahi fakamatalá, mo teuteu ke u ʻalu ki he tuʻunga malangá, feʻunga mo haʻaku fanongo ki ha leʻo naʻe lea mai ki hoku laumālié. Naʻe nounou pē ʻa e pōpoakí, pea anga maheni mo e ngaahi leá: ʻTuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻa kinautolu: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” (Maʻake 10:14.) Ne hā nenefu ʻeku ngaahi fakamatalá. Ne afe ʻeku fakakaukaú ki ha kiʻi taʻahine ʻokú ne fie maʻu ha faingāue. Naʻe fai e fili. Naʻe liliu ʻa e taimi-tēpile ʻo e fakatahá. …

“… [ʻI he ʻapi ʻo e fāmili Metiviní,] Ne u sio fakamamaʻu hifo ki ha kiʻi taʻahine naʻá ne fuʻu puke lahi ke mālanga hake—pea meimei fuʻu vaivai ke lea. Naʻe kui ko e tupu mei heʻene puké. Naʻe fuʻu mālohi ʻa e laumālié peá u tūʻulutui, ʻo puke mai hono kiʻi nima ngāvaivaí, mo u pehē ange, ʻKilisitolo, ko au ʻeni.’ Naʻá ne fanafana mai, ‘Misa Monisoni, naʻá ku ʻiloʻi pē te ke haʻu’” (“The Faith of a Child,” Ensign, Nov. 1975, 20–22).

Hili ha ngaahi taʻu lahi, kuo vahevahe ʻe Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf e talanoa ko ʻení, mo fakaafeʻi kitautolu ke tau “feinga muʻa ke kau he niʻihi ʻe lava ke fakafalala mai ki ai ʻa e ʻEikí ke ongoʻi mo tali ʻEne ngaahi fanafaná, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Saula ʻi hono hala ki Tāmasikusí, ‘ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?’” (“Ko e Tatali ʻi he Hala ki Tāmasikusí,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 75).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Tataki hoʻo kau akó. ʻI hoʻo hoko ko ha faiakó, ʻe lava ke ke tataki hoʻo kau akó ʻi he ngaahi folofolá, ʻo hangē ko hono tataki ʻe Filipe e tangata ʻItiopeá ʻaki hono akoʻi ia mei he tohi ʻa ʻĪsaiá (vakai, Ngāue 8:26–37). Kuo pau ke ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (TF 109:7) ke fai ʻeni. ʻE lava ke hoko e ʻilo ʻokú ke maʻú ko ha ivi mālohi ʻi hono pouaki e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fie fekumi ki he moʻoní ʻiate kinautolu pē mo moʻui ʻaki ia.