Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 ʻOkatopá. Filipai; Kolose: ‘ʻOku Ou Faʻa Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi ʻOkú Ne Fakamālohia Aú’


“14–20 ‘Okatopá. Filipai; Kolose: ‘ʻOku Ou Faʻa Fai ʻa e Ngaahi Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi ʻOkú Ne Fakamālohia Aú’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“14–20 ‘Okatopá. Filipai, Kolose,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Ko e faitohi ‘a Paula mei he fale fakapōpulá

14–20 ʻOkatopá

Filipai; Kolose

“ʻOku Ou Faʻa Fai ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻia Kalaisi ʻOkú Ne Fakamālohia Aú”

Kamata ʻaki hano lau e tohi ʻa Filipaí mo Kolosé, pea fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he tokāteline ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke akoʻí. Tuku ke tataki koe ʻe he Laumālié ʻi hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi mo e maʻuʻanga tokoni te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ke akoʻi e tokāteline ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ʻi he palakipoé ha foʻi lea pe kupuʻi lea ʻe taha ʻokú ne fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ne nau ako mei he tohi ʻa Filipai mo Kolosé pea fakamatalaʻi leva e meʻa ne nau filí. Poupouʻi kinautolu ke nau vahevahe e ngaahi veesi folofolá ko ha konga ʻo ʻenau fakamatalá.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Filipai 2:1–5, 14–18; 4:1–9; Kolose 3:1–17

ʻOku hoko ʻo “foʻou” ʻa e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.

  • ʻE lava ke ke tokoni ki he kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau sioloto ki he ʻuhinga ʻo e “siʻaki … ʻa e tangata motuʻá” mo e “ʻai ʻe kimoutolu ʻa e tangata foʻoú” ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí (Kolose 3:9–10). Ke fai ʻeni, ʻe lava ke ke fakaʻaliʻali ha meʻa motuʻa mo ha meʻa foʻou (hangē ko ha fuaʻi ʻakau ʻoku fuʻu momoho mo ha fuaʻi ʻakau ʻoku kei foʻou pe ko ha konga tupenu motuʻa mo foʻou). ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e founga ʻoku tau hoko ai ʻo “foʻou” ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau loto fiemālie ke moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí. ʻE lava ke ke fakakau ʻi he fealēleaʻaki ko ʻení hano kole ki ha vaeua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau ako ʻa e Filipai 2:1–5, 14–18; 4:1–9 pea ako ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e Kolose 3:1–17, ʻo kumi e ʻulungaanga ʻo e “tangata motuʻá” pea mo e “tangata foʻoú.” Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau vahevahe e founga naʻe tokonia ai kinautolu ʻe heʻenau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei moʻuí ke nau hoko ko ha kakai foʻoú. ʻOku kau ʻi he ngaahi folofola te ke lava ʻo vakavakaiʻí ai ʻa e Loma 6:3–7; Mōsaia 3:19; mo e ʻAlamā 5:14, 26.

Filipai 4:1–13

ʻE lava ke tau maʻu ʻa e fiefiá ʻia Sīsū Kalaisi, neongo pe ko e hā hotau ngaahi tūkungá.

  • Neongo ʻoku kehekehe hotau ngaahi tūkungá meia Paula, ka te tau lava kotoa ʻo ako mei heʻene loto fiemālie ke nonga pea ke fiefia ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo ʻene moʻuí. Ke kamataʻi ha fealēleaʻaki ʻi he kaveinga ko ʻení, te mou lava ʻo fakamanatu ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Paulá (vakai, hangē ko ʻení, 2 Kolinitō 11:23–28). Te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe vakai ki he Filipai 4:1–13 ke maʻu e faleʻi naʻe fai ʻe Paula te ne ala tokoniʻi kitautolu ke tau fiefia, pea naʻa mo e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.

    Kapau te ke fie vakavakaiʻi lahi ange ʻa e kaveinga ko ʻení, ʻe lava ke ke kole ki ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne vahevahe ha ngaahi talanoa pe fakamatala ʻoku ueʻi fakalaumālie mei he lea ʻa Palesiteni Russell  M. Nelson “Fiefiá mo e Moʻui Fakalaumālié” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 81–84). Naʻe maʻu fēfē ʻe he kakai ʻi he lea ʻa Palesiteni Nalesoní pe ko e fefine ʻi he foʻi vitioó ʻa e fiefiá, neongo ʻa e ngaahi tūkunga faingataʻa ne nau tofanga aí?

  • ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha faleʻi mei he Filipai 4 ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku nau aʻusia ai e ngaahi faingataʻá. ʻE lava ke ke ʻoange ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí ha kiʻi kaati koeʻuhí ke nau hiki ai e meʻa te nau maʻú. Kole ange ke nau tuku ia ʻi ha feituʻu te nau lava ʻo sio ki ai ʻi ha taimi te nau fie maʻu ai ia.

  • Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ʻe ha himi ʻo faitokonia ʻetau mahino ki he folofolá. Hangē ko ʻení, hili hono lau e Filipai 4:7, 13, ʻe lava ke mou hiva fakataha ʻa e “Te U Maʻu ʻi Fē ʻa e Mēlinó?” pe ko e veesi ʻuluaki ʻo e “ʻEiki, te U Muimui Atu” (Ngaahi Himi, fika  63, 127). Ko e hā e ngaahi fehokotaki ʻoku ʻilo ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he fakalea ʻo e ongo himi ko ʻení mo e Filipai 4:7, 13? Mahalo te nau ala vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻi ha taimi ne nau ongoʻi ai ʻa e “melino ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá” pe ko ha taimi ne nau ongoʻi ai ʻoku fakamālohia kinautolu “ʻo fakafou ʻia Kalaisi” ke ikunaʻi ha meʻa naʻe ʻikai ke nau lavaʻi. ʻE ala tokoni e aʻusia ʻa ʻEletā Jay E. Jensen, ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé,” ke fakatupu ha fealēleaʻaki fekauʻaki ki he ngaahi veesi ko ʻení.

  • Koeʻuhí ko e tupulaki ʻa e koví ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní, ʻe ʻaonga ki hoʻo kalasí e faleʻi ʻa Paula ke nau “tokanga ki he” ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, ongoongo lelei, pe leleí (Filipai 4:8). ʻE lava ke ke vahe ki he mēmipa takitaha ʻo e kalasí (pe fakakulupu iiki) ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lisi ʻi he Filipai 4:8 pe Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13. Te nau ala kumi ha ngaahi potu folofola ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí fekauʻaki mo e ʻulungaanga kuo vahe ange kiate kinautolú pea vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau maʻú. ʻE lava foki ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo e ʻulungaanga lelei ko iá ʻi he moʻui ʻa e kakaí. ʻOku founga fēfē ʻetau “fekumi ki he ngaahi meʻa ko ʻení”?

Kolose 1:12–23; 2:3–8

ʻI he taimi ʻoku “aka” ai ʻetau tuí ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku fakamālohia leva kitautolu ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi ivi tākiekina fakamāmaní.

  • ʻOku ʻomi ʻe he fakamoʻoni ʻa Paula ki he Fakamoʻuí ʻi he Kolose 1:12–23; 2:3–8 ha faingamālie lelei ke fakalaulauloto ai e kau mēmipa ʻo e kalasí mo fakamālohia ʻenau tuí. ʻE lava ke fekumi e kau mēmipa ʻo e kalasí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ke maʻu e ngaahi meʻa ʻokú ne fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “aka mo langa hake ʻia [Sīsū Kalaisi]”? (Kolose 2:7). ʻE lava ke tokoni ʻa e fakatātā ʻo e fuʻu ʻakau ʻi he fokotuʻutuʻu ki he uiké ni ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí pea mo e foʻi vitiō “Spiritual Whirlwinds” (LDS.org) hono aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasi ʻa e veesi ko ʻení. (Vakai foki ki he Neil  L. Andersen, “Ngaahi Faingataʻa Fakalaumālié,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 18–21.) Ko e hā te ne lava ʻo fakamālohia pe fakavaivaiʻi e ngaahi aka ʻo ha fuʻu ʻakau? ʻOku fakamālohia fēfē kitautolu ʻe he “aka mo langa hake ʻia [Sīsū Kalaisí]” ke tau matuʻuaki e ngaahi ivi tākiekina fakamāmaní? (vakai, Kolose 2:7–8; vakai foki, Hilamani 5:12; ʻEta 12:4).

  • Mahalo kuo ʻilo e kau mēmipa hoʻo kalasí ki he ngaahi fiepoto mo e ngaahi talatupuʻa ʻa e tangatá te ne lava ʻo “fakaheeʻi” e tui ʻa ha taha kia Kalaisi koeʻuhí ʻoku nau fakafepakiʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo fakafaingataʻaʻiaʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí (Kolose 2:8). ʻE lava ke lisi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni (ʻe ala tokoni e ngaahi fakakaukau naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Dallin  H. Oaks ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”) Pea te mou lava ke aleaʻi e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻi heʻetau tuʻumaʻu ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí ke tau muimui ʻi he faleʻi ʻa Paula: “Ko ia ʻi hoʻo mou maʻu ʻa Kalaisi Sīsū ko e ʻEikí, ke mou ʻaʻeva ʻiate ia” (Kolose 2:6). Te tau fepoupouʻaki fēfē nai ʻi heʻetau feinga ke muimui ki he Fakamoʻuí kae ʻikai ko e ngaahi talatupuʻa fakamāmani halá?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akó

Poupouʻi e Akó ʻi ʻApi

Kuo ongoʻi nai ʻe he kau mēmipa hoʻo kalasí hano fakatangaʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau tui ki he ongoongoleleí? Talaange kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻi he 1 mo e 2 Tesaloniká ha faleʻi naʻe fai ʻe Paula ki he Kāingalotu ne nau moʻui ʻi he lotolotonga ʻo ha faingataʻa lahi mo nau kei faivelenga pē.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Filipai; Kolose

Melino ʻoku lahi ʻaupito ia ʻi he faʻa ʻiloá.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Jay E. Jensen ʻa e aʻusia ko ʻení he lolotonga ʻene kei hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú:

“Naʻe fāʻeleʻi mai homa mokopuna tangata ko Kenitoní mo ha ngaahi faingataʻaʻia fakaesino lahi pea naʻe mālōlō ʻi ha toe e uike ʻe tolu pea taʻu tahá, pea naʻe lahi ʻene toutou tokoto falemahaki he vahaʻataimi ko iá. Ne u nofo mo Sisitā Seniseni ʻi ʻĀsenitina he taimi ko iá. Ne ma fakaʻamu ke ʻi ai mo tonu ʻema fānaú ke fakafiemālieʻi kinautolu mo nau fakafiemālieʻi kimaua. Ko homa mokopuna ʻeni ne ma ʻofeina mo fie nofo ofi ki aí. Ne ma lava pē ʻo lotu pea naʻá ma fai fakamātoato ia!

“Naʻá ma lolotonga fakahoko ha ʻaʻahi fakamisiona mo Sisitā Sieniseni ʻi hono maʻu e tala kuo mālōlō ʻa Kenitoní. Ne ma tuʻu ʻi he holo ʻo ha ʻapisiasi ʻo fāʻofua mo fefakafiemālieʻaki. ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻá ma maʻu ha fakapapau mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ha nonga ʻoku mahulu hake ʻi he ʻiló kotoa pea ʻoku kei hoko pehē ia he ʻahó ni (vakai, Filipai 4:7). Ne ma toe fakamoʻoniʻi foki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻui homa fohá mo e ʻofefine ʻi he fonó mo ʻena fānaú, he kuo nau talanoa ki he ʻaho ko iá ʻi he tui, melino mo e fiemālie” (“Ko e Laumālie Māʻoniʻoní mo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 78).

Ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi talatupuʻa ʻa e tangatá.

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Dallin  H. Oaks ha ngaahi talatupuʻa fakamāmani ʻe niʻihi ʻoku fepaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí (vakai, “Repentance and Change,” Ensign pe Liahona, Nov. 2003, 37–40):

  • Taʻe tokanga ki he fono ʻo e angamaʻá

  • ʻIkai ʻalu maʻu pē mo e koloa pē ke ʻalu ki he lotú

  • Maumauʻi e Lea ʻo e Potó

  • Taʻefaitotonú

  • Feinga ke “hiki hake” ʻi he ngaahi tuʻunga he Siasí

  • Ko ha tukufakaholo ʻoku fakafalala kae ʻikai ke fatongiaʻaki fakafoʻituitui

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Fakaʻaongaʻi e hivá. ʻOku fakaafeʻi ʻe he ngaahi mūsika toputapú ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke ne ʻomi ha ʻātakai ʻo e loto-ʻapasia mo ueʻi fakalaumālie ha tukupā mo ha ngāue. Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke hoko ai e “feakonakiʻaki mo e fetokoniʻaki ʻi he ngaahi saamé, mo e ngaahi himí” ko ha konga hoʻo kalasí (Kolose 3:16; vakai foki, Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 22).