‘Inisititiuti
Vahe 5: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6; 8–9


Vahe 5

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6; 8–9

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe fetōʻaki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo aʻu ki Māʻasi 1829 ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke taʻofi e liliú kae tatali ki ha tokoni ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha tangata tohi tuʻu paú (vakai, T&F 5:30–34). ʻI hono fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí ke “ʻoatu ʻa e ngaahi meʻá” (T&F 5:34), naʻe aʻu ʻa ʻŌliva Kautele ki he ʻapi ʻo e Palōfitá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá ke foaki atu ʻene tokoní. ʻI ha toe feinga foʻou ʻa Siosefa Sāmita, naʻe toe kamata ʻene liliú ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, 1829 pea naʻe hoko ʻa ʻŌliva ko e tangata tohi. ʻI he konga kimui ʻo e māhina ko iá, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6. ʻI he fakahā ko ʻení naʻe maʻu ai ʻe ʻŌliva ha faleʻi mo ha fakapapau fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI he hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe loto ʻa ʻŌliva ke kau ʻi he liliú. ʻI ha fakahā naʻe maʻu ʻi ʻEpeleli 1829 pea lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8, naʻe talaʻofa ai ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá mo e malava ke ne liliu ʻa e ʻū lekooti ʻi he kuonga muʻá.

Naʻe kamata feinga ʻa ʻŌliva ke ne liliu lea ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo hoko atu. Tuʻunga ʻi he kole ʻa ʻŌlivá, naʻe fehuʻi ai ʻe Siosefa Sāmita ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9, ʻa ia naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻuhinga naʻe fefaʻuhi ai ʻa ʻŌliva ke liliú pea ʻomi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e fakahaá.

Konga kimui ʻo e 1828Naʻe ako ʻa ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo Siosefa Sāmita lolotonga ʻene nofo ʻi Manisesitā, Niu ʻIoké.

ʻEpeleli 1829Naʻe fononga ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke feʻiloaki mo Siosefa Sāmita.

ʻEpeleli 1829Naʻe fakamātoato e hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko e tangata tohí.

ʻEpeleli 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6 mo e 8.

ʻEpeleli 1829Naʻe feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu lea.

ʻEpeleli 1829Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1829, naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita mo hono uaifi ko ʻEmá, ʻi ha kiʻi ʻapi ne ofi ki he ʻapi ʻo e ongomātuʻa ʻa ʻEmá ʻi Hāmoni, Penisilivēnia. ʻI he taimi ko ʻení, naʻe hokohoko atu hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná kae tokoni ki ai ʻa ʻEma, ka naʻe tuai e ngāué. ʻI Māʻasi, naʻe kole ʻe Siosefa ha tokoni ki he ʻEikí, pea ko e talí naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí, “te u ʻoatu ʻa e ngaahi meʻa ke ke lava ai ʻo fai ʻa e meʻa ʻa ia kuó u fekau kiate koé” (T&F 5:34). Ne ʻikai fuoloa mei ai, ne aʻu mai ʻa ʻŌliva Kautele peá ne hoko ko ha tangata tohi taimi kakato kia Siosefa.

Naʻe hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko ha faiako naʻe nofo ʻi he ʻapi ʻo e ongomātuʻa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko Siosefa Sāmita ko e Lahí mo Lusi Meki Sāmitá, lolotonga e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1828–29. ʻI he kei ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, ʻa ʻŌlivá, naʻá ne fanongo ʻi ha talanoa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne fehuʻi ki he fāmili Sāmitá fekauʻaki mo e meʻa naʻe fanongo aí, pea hili ʻene maʻu e falala ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, naʻá ne ʻilo lahi ange leva ki he feinga ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ke liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻe lekooti ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kimui ange ʻo pehē “naʻe hā ʻa e ʻEikí ki ha talavou ko hono hingoá ko ʻŌliva Kautele mo fakahā kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha vīsone. … Ko ia naʻá ne vilitaki ai ke haʻu ʻo hoko ko ʻeku tangata tohí” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1:Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 16; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, fakaʻilonga leá, mo e mataʻitohi lahí).

Naʻe tui mālohi ʻa ʻŌliva Kautele ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí ke ʻalu kia Siosefa Sāmita ʻo tokoni kiate ia, ko ia naʻá ne fononga mo e tokoua ʻo Siosefa Sāmita ko Samuelá ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻo tūʻuta ki ai ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻEpeleli, 1829. Naʻe kamata e liliu ʻa Siosefa mo ʻŌlivá ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli, 1829. Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻena kamata ngāué, ne maʻu ʻe he Palōfitá ha fakahinohino mei he ʻEikí kau kia ʻŌliva ʻo fakamaʻalaʻala ai hono fatongia ʻi heʻene tokoni kia Siosefá.

ʻĪmisi
Mape Fika 3: Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:1–24

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:6. “Feinga ke ʻomai mo fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné”

Naʻe fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ke na “tauhi [ʻEne] ngaahi fekaú, pea feinga ke ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné” (T&F 6:6). Ko e fuofua lave ʻeni ki Saione ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e “ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné” ki he ngāue ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, fokotuʻutuʻu foʻou e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hotau kuongá ni, pea mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí kae lava ke tānaki mai mo e niʻihi kehé ki Saione.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:7, 11. “Ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá”

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele kapau ʻe fekumi ki he potó “ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate [ia]” (T&F 6:7). ʻI he folofolá, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá” ki he “ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻoku toki ʻiloʻi pē ʻi he fakahā. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi meʻa liló kiate kinautolu ʻoku nau talangofua ki he ongoongoleleí” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Meʻa Lilo ʻa e ʻOtuá,” scriptures.lds.org). Neongo ʻoku taʻeʻiloa e ngaahi moʻoni ko ʻení pea ʻikai mahino mo fakahoungaʻi ʻe he māmaní, ʻe lava ke maʻu ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí ha poto mo ha mahino ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ako ʻo e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea mei he fakahā fakataautaha ʻoku nau maʻu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku poupouʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá e kau laukongá ke nau fekumi ki ha mahino fakalaumālie ʻoku lahi angé ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tauhi e ngaahi fekaú mo kole ki he ʻOtuá ʻi he tui (vakai, T&F 8:11; 42:61, 65; 63:23; 76:5–10, 114–17).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–12. Meʻafoaki ʻa ʻŌliva Kautelé

Ko e meʻafoaki naʻe maʻu ʻe ʻŌliva Kautele ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–12 ko e meʻafoaki ia ʻo e fakahaá (vakai, T&F 8:2–5). ʻE lava ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e Tamai Hēvaní ha fakahinohino fakalaumālie ʻi he taimi ʻoku nau lotu ai mo fekumi ki Heʻene tokoní. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku papitaisó, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea lava ke maʻu e meʻafoaki ʻo e fakahaá ʻi hono tauhi faivelenga e ngaahi fekaú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–17. “Ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi ai”

Naʻe kau ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he fuofua niʻihi fakafoʻituitui ke fehuʻi ki he ʻOtuá fekauʻaki mo e ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Hangē ko ia kuo pau ke tau takitaha faí, naʻe fie maʻu ke ako ʻe ʻŌliva ʻa e founga ke ne ʻiloʻi ai e ngaahi fakahā ʻa e Laumālié. Naʻe ʻilo ʻe ʻŌliva mei he folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–15, naʻá ne maʻu ha fakahinohino fakalangi ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne lotu aí. Naʻe fakamanatu ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ko e tali ki heʻene ngaahi lotú naʻe fakahinohinoʻi ai ia ʻe he Laumālié mo fakamaama ʻene fakakaukaú (vakai, T&F 6:14–15). Naʻe fakamahinoʻi ange foki ʻe he ʻEikí ko e fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe ʻŌliva ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí naʻá ne tataki ai ia mei Palamaila ki Hāmoni pea ki he ngāue naʻá ne lolotonga fakahokó. ʻI hono fakamanatu kia ʻŌliva e ngaahi fakahā kuó ne ʻosi aʻusiá, naʻe tokoni e ʻEikí ke fakatupulaki ʻa e malava ko ia ʻe ʻŌliva ke ne ʻiloʻi ʻi he kahaʻú ʻa e fakahaá ʻo fakafou ʻi he Laumālié.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“Ko e taha e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke tau akó, ko e kolé. Ko e hā ʻoku finangalo ai e ʻEikí ke tau lotu mo kole ange kiate Iá? Koeʻuhí he ko e founga ia ʻoku maʻu ai e fakahaá. …

“Kapau ʻokú ke ongoʻi kuo teʻeki ke tali atu ʻe he ʻOtuá hoʻo lotú, fakalaulauloto ki he ngaahi potufolofolá ni [T&F 6:14–15]—peá ke fekumi fakalelei ki ha fakamoʻoni ʻi hoʻo moʻuí mahalo kuó Ne ʻosi ʻoatu e talí” (“Founga Hono Maʻu ʻo e Fakahā mo e Tataki Fakalaumālie ki Hoʻo Moʻui Fakatāutahá,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 45, 47).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:18–19. “Mateakiʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá”

ʻI he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6, naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ko ʻEne tamaioʻeiki ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe ako ʻe ʻŌliva ʻoku ʻi ai hono fatongia ke “mateakiʻi,” pe tauhi mo poupouʻi e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí (T&F 6:18) mo tali ʻi he faʻa kātaki ʻa e “valoki,” pe fakatonutonu, meiate iá (T&F 6:19). ʻI he ngāue vāofi ʻa ʻŌliva mo e Palōfitá, naʻe faleʻi ai ia ʻe he ʻEikí ke ne “valokiʻi” ʻa Siosefa Sāmita ʻo ka fie maʻu (T&F 6:19). Naʻe vaivai fakaetangata ʻa e Palōfitá pea naʻe teʻeki ʻaupito ke ne pehē ʻoku taʻe hano mele. ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki te u fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ou haohaoa; ka ʻoku ʻikai ha hala ʻi he ngaahi fakahā kuó u akoʻí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 603). Ka neongo ia, ʻi he taimi naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he Palōfitá hono ngaahi vaivai ʻi heʻene kei talavoú, naʻá ne ʻomi ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo hono ʻulungāngá: “ʻOku ʻikai totonu ke mahalo ai ha taha, naʻá ku halaia ʻi ha ngaahi angahala lalahi pe kovi ʻaupito. Kuo teʻeki ai ke ʻi ai ha ʻulungāanga ʻiate au ke fai pehē” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko ha tangata ʻa Siosefa Sāmita naʻá ne feinga ke fakakakato ha misiona fakalangi naʻe taulōfuʻu neongo e ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻikai ko e meʻa fakaofó ʻa e ʻikai te ne teitei fakaʻasi ʻene ngaahi tōnounou fakaetangatá, ka ko ʻene ikunaʻi hono misioná. He ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻa e lelei ʻa hono ngaahi olá” (“The Prophet Joseph Smith” [Brigham Young University–Idaho devotional, Sept. 24, 2013], byui.edu/devotionalsandspeeches).

ʻĪmisi
exterior of the Smith family frame home

Ko e ʻapi papa ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahi mo Lusi Meki Sāmitá ʻi he Kolo Menisesitā, Niu ʻIoké, ʻa ia naʻe nofo ai ʻa ʻŌliva Kautele lolotonga ʻene faiako ʻi he ʻēlia ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–24. “ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí … ?”

ʻE lava ke maʻu ʻa e fakahaá ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22–24, naʻe tokoni ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ke ne ʻiloʻi kuo tataki fakalaumālie ia ʻaki haʻane maʻu ha ongoʻi nonga. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā G. Sikoti: “Ko e ongoʻi nongá ʻa e fakamoʻoni angamaheni pau taha kuó u aʻusia fakatāutahá. ʻI he taimi ne u fuʻu hohaʻa ai fekauʻaki mo ha meʻa mahuʻinga peá u feinga ke fakaleleiʻi ia kae ʻikai hano olá, ne u hokohoko feinga pē ʻi heʻeku tuí. Naʻe hoko mai ki mui ʻa e nongá mo e fiemālié, ʻo fakaleleiʻi e ngaahi meʻa ne u hohaʻa ki aí ʻo hangē pē ko ʻEne talaʻofá” (“Using the Supernal Gift of Prayer,” Ensign or Liahona, May 2007, 10).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:25–37

ʻOku faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke na fakahoko e liliú pea ʻoua ʻe veiveiua pe manavahē

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:25–28. Fakamoʻoni ʻe ua ki hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ko e meʻafoaki hono ua naʻe talaʻofa maʻa ʻŌliva Kautelé ko e meʻafoaki mo e ngaahi kī ʻo e liliu leá. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe hoko ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva ko ha ongo fakamoʻoni te na fakamoʻoni ki hono ʻomi ʻEne ngaahi folofolá ki he māmá. ʻOku mahuʻinga hono maʻu ʻe Siosefa ʻa ʻŌliva ʻi hono tafaʻakí ko ha fakamoʻoni ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga kehe naʻe hoko ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Hangē ko ʻení, naʻe kau ʻa ʻŌliva ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení:

  1. Ko hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono pulusí (vakai, fakamatala ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:71).

  2. Ko hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻo fakafou ʻia Sione Papitaisó (vakai, T&F 13).

  3. Ko hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻo fakafou ʻia Pita, Sēmisi, mo Sioné (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72).

  4. Ko hono fokotuʻutuʻu ʻo e Siasí pea tataki ʻe ha ongo kaumātuʻa ʻe toko uá (vakai, T&F 20:2–3).

  5. Ko hono toe fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻia Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiaá (vakai, T&F 110).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32, 37. “Vakai ki … hoku ongo nimá mo e vaʻé”

ʻOku ʻikai ʻilo ia pe ʻoku ʻuhinga ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32, 37 ki ha aʻusia tonu pe ko ha fakatātā pē. Mahalo ko hano fakamanatu pē ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ha aʻusia naʻá ne maʻu kimuʻa ʻi he taimi naʻe fuofua fanongo ai fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e ʻū lauʻi peleti koulá (vakai ki he fakamatala ʻi he fakalahi ki he puipuituʻa fakahisitōlia ki he T&F 6 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Lolotonga e hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko ha tangata tohi maʻá e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, “ne kamata ke vēkeveke [ʻa ʻŌliva Kautele] ʻi he ʻamanaki ke foaki kiate ia ʻa e mālohi ke liliu leá” (Joseph Smith, in History of the Church, 1:36). Naʻe talaʻofa ange ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ʻo pehē “hangē ko e meʻa ʻokú mo holi ke mo maʻu meiate aú ʻe pehē ʻa hono fai kiate kimouá” pea mo folofola ange, “ʻoku ou ʻoatu kiate koe ha meʻa-foaki, kapau ʻokú ke fie maʻu ia meiate au, ke liliu lea, ʻo hangē ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siosefá” (T&F 6:8, 25). Mahalo naʻe tupulaki ʻa e fie liliu lea ʻa ʻŌlivá ʻi he fakaʻau ke na feangai mo Siosefa mo e ngaahi talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻe fekauʻaki mo e meʻafoaki ʻo e liliu leá (vakai, Mōsaia 8:9–16). ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, naʻe maʻu ʻe ʻŌliva ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahinohino ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8

ʻOku tokoni ʻa e ʻEikí ke mahino kia ʻŌliva Kautele ʻa e laumālie ʻo e fakahaá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:1, 10–11. “Kole ki ai ʻi he tui, ʻi he loto-moʻoni”

ʻI ha fakahā kimuʻa, naʻe talaʻofa ange e meʻafoaki ʻo e liliu leá kia ʻŌliva Kautele (vakai, T&F 6:25). Ka neongo iá, naʻe fie maʻu ʻi he meʻafoakí ni ke “kole [ʻe ʻŌliva] ki ai ʻi he tui, ʻi he loto-moʻoni” (T&F 8:1) kae lava ke ne maʻu e tokoni ʻa e ʻOtuá ke liliu leá.

ʻOku ope atu e talaʻofa ke maʻu ʻa e ʻiló mo e fakahā mei he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku kole ʻi he tui pea mo ha loto-moʻoni, ʻo tui te nau maʻu iá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e mahuʻinga ʻo e kole ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha poto mo ha mahinó:

“ʻI he kuongá ni ʻoku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻikai fie fehuʻi ai e kakaí ki he ʻOtuá—ʻoku hangē ʻoku nau fie fehuʻi pē kinautolu ki he Google. Naʻa mo e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tuí, ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau falala ki he ʻInitanetí ke ne ʻoange ha tali tonu, lelei mo potupotutatau ki heʻenau ngaahi fehuʻí ʻo lahi ange ia ʻi heʻenau falala ki he tefitoʻi maʻuʻanga ʻo e moʻoní, ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. …

“… ʻI he kuongá ni ʻoku fonu ʻa e ʻInitanetí he ngaahi loi ʻoku nau toka tataʻo ai ke kākaaʻi ʻa e kau taʻeʻiló mo e taʻetaukeí.

“ʻI heʻetau fekumi ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fie maʻu ke tau maʻu ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku falalaʻangá, ka ʻoku toe fie maʻu foki ke tau foaki ki he ʻEikí ha taimi tatau ʻi heʻetau ngaahi tulifua fakaʻahó. ʻOku fie maʻu ke tau ako e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. ʻOku fie maʻu ke tonu ʻetau moʻuí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻoku fie maʻu ke tau fai Hono finangaló [vakai, Sione 7:16–17]. Pea he ʻikai ha taimi ʻe fuʻu tōtuʻa ai ʻetau fakamatala ki he mahuʻinga hono ʻave hangatonu ʻetau ngaahi palopalema fakalaumālié ki he ʻOtuá mo falala ki Heʻene tatakí mo e fakahinohinó” (“Women of Dedication, Faith, Determination, and Action” [address given at Brigham Young University Women’s Conference, May 1, 2015], 5–6, womensconference.ce.byu.edu/transcripts).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3. “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó”

Ko e founga ʻe taha ʻoku fakahā ai ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ki Heʻene fānaú ko hono fakafou ʻi he “laumālie ʻo e fakahaá” (T&F 8:3). Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku kau heni ʻa e ʻatamaí (fakakaukaú) pea mo e lotó (ngaahi ongó) (vakai, T&F 8:2).

ʻE lava ke hoko mai ʻa e fakahaá ki hotau lotó pe ki hotau ʻatamaí pe fakatouʻosi. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau maʻu ai ha fakahā ʻi hotau lotó mo e ʻatamaí fakatouʻosi ko e taimi ʻoku ueʻi ai ʻetau fakakaukaú pe haʻu ha ngaahi fakakaukau ki hotau ʻatamaí pea ʻoku fakapapauʻi ia ʻoku moʻoni ʻe he ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku tau maʻu ʻi hotau lotó. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ha ngaahi founga kehe ʻe lava ke fetuʻutaki ai ʻa e Laumālié mo hotau ʻatamaí mo e lotó:

“Ko ha ongo ki he ʻatamaí ʻoku pau ʻaupito. ʻE lava pē ke ongona pe ongoʻi pea tohi ha fakamatala fakaikiiki ʻo hangē pē naʻe tala hangatonu mai e fakahinohinó.

“Ko ha fetuʻutaki ki he lotó ko ha ongo lahi ange ia. ʻOku faʻa kamata ʻa e ʻEikí ʻaki hono ʻomi e ngaahi ongó. ʻI he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai honau mahuʻingá pea talangofua ki aí, ʻoku malava lahi ange ʻe ha taha ke ne maʻu ha fakahinohino fakaiikiki lahi ange ki he ʻatamaí. Ko ha ongo ki he lotó, pea kapau ʻe muimui ki ai, ʻoku fakamālohia ia ʻe ha fakahinohino pau ange ki he ʻatamaí” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [lea ki he kau faiako fakalotu ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, Aug. 11, 1998]; vakai foki, Teaching Seminary: Preservice Readings [Church Educational System manual, 2004], 55).

ʻĪmisi
Harmony, Pennsylvania, area

ʻAta ʻo e ʻēlia Hāmoni, Penisilivēniá (fakafuofua e laʻitaá ki he taʻu 1897–1927)

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:3. Ko Mōsese mo e laumālie ʻo e fakahaá

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ko e “laumālie ʻo e fakahā” naʻe talaʻofa maʻa ʻŌliva Kautelé, ʻa ia naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa e laumālie tatau naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Mōsese ʻi heʻene tataki atu e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he Tahi Kulokulá (vakai, T&F 8:3). Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻe lava ke tokonia ai kitautolu ʻe he sīpinga ʻa Mōsesé ke mahino ange e laumālie ʻo e fakahaá.

“Ko e hā ne fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí e sīpinga ʻo e fononga atu he Tahi Kulokulá ko e sīpinga fungani ʻo e ‘laumālie ʻo e fakahaá’? Ko e hā naʻe ʻikai ke Ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí? … Pe ko e vīsone ʻa e tokoua ʻo Sēletí? Sai, ne mei lava pē ke Ne fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni, ka naʻe ʻikai. Naʻe ʻi ai heni Haʻane toe taumuʻa.

“ʻUluakí, ʻoku faʻa hoko mai maʻu pē ʻa e fakahaá ko ha tali ki ha fehuʻi, ko ha fehuʻi fakavavevave—ʻoku ʻikai ke pehē maʻu pē, ka ko e angamahení ia. Ko e pole ʻa Mōsesé pe ʻe founga fēfē haʻane fakahaofi ia mo e fānau ʻo ʻIsilelí mei he tuʻunga fakamamahi ne nau ʻi aí. …

“Te ke fie maʻu foki mo koe ha fakamatala, ka he ʻikai te ke maʻu ia ʻi he taimi ʻe mahuʻinga taha aí ʻo kapau he ʻikai te ke fie maʻu ia ʻi he fakavavevave, faivelenga pea ʻi he loto-fakatōkilalo. ʻOku ui ia ʻe Molonai ko e fekumi ʻi he ‘loto-moʻoni’ (Molonai 10:4). Kapau te ke lava ʻo fekumi ʻi he founga ko iá, pea nofo ʻi he tuʻunga ko iá, he ʻikai ha meʻa ʻe lava ʻe he filí ke ne fakafepakiʻi ʻaki koe te ne takihalaʻi koe mei ha hala angatonu.

“ʻE mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá ki he kau fekumi fakamātoato ki he fakahaá. ʻOku maʻu ʻe he filí ha mālohi ke tāpuniʻi ʻa e halá, fakatahatahaʻi e kau tau ʻa Feló pea muimuiʻi ofi ʻetau feinga ke haó ʻo aʻu ki he veʻe vaí, ka he ʻikai te ne lava ke ikuna ʻo kapau he ʻikai ke tau loto ki ai. Ko e ʻuluaki lēsoni ia fekauʻaki mo e fononga he Tahi Kulokolá, ʻa hoʻomou Ngaahi Tahi Kulokulá, ʻi he laumālie ʻo e fakahaá.

“ʻI he founga hono maʻu ʻo e fakahaá mo hono fakahoko ʻo ha fili mahuʻinga, ʻoku faʻa fakaʻauha maʻu pē ia ʻe he manavaheé, peá ne fakangata ʻi he taimi ʻe niʻihi.…

“Ko e palopalema ʻeni naʻá ne ʻākilotoa e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi he veʻe Tahi Kulokulá. Ko e lēsoni hono uá ia. ʻOku fekauʻaki ia mo e pīkitai ki he fakahā ʻo e kuonga muʻá. ʻOku pehē ʻe he lekōtí, ‘Pea ʻi he ʻunuʻunu ʻo ofi ʻa Feló, pea hanga hake ʻa e mata ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí, pea vakai, ʻoku tuli ʻa kinautolu ʻe he kakai ʻIsipité; naʻa nau manavahē lahi’ ( ʻEkesōtosi 14:10).

“… ʻE siviʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau tauʻi ʻa e loto-veiveiuá mo e loto-hohaʻá. ʻE ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻe fakaofo ʻetau hao mei ʻIsipité—ʻo hangē ʻoku tau tauʻatāiná, ʻo hangē ʻoku hoko atu ʻetau moʻuí—ka te tau toe liu mai pē ki he meʻa tatau, hangē ko e ngaahi faingataʻa kotoa pē ʻo e moʻuí ʻi muʻa ʻiate kitautolú. ʻI he taimi ko iá, kuo pau ke tau fakafepakiʻi ʻa e ʻahiʻahi ʻo e hohaʻá mo e loto-foʻí.

“‘Pea pehē ʻe Mōsese ki he kakaí, ʻOua te mou manavahē, tuʻu fakalongolongo pē, ʻo mamata ki he fakamoʻui ʻa [e ʻEikí]. … ʻE tau ʻa [e ʻEikí] maʻamoutolu’ ( ʻEkesōtosi 14:13–14).

“Ko e lēsoni ia hono ua ki he laumālie ʻo e fakahaá. Hili hoʻo maʻu ʻa e pōpoakí, hili hoʻo fai e meʻa kotoa ke ongoʻi ʻEne ʻofá pea fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí, laka atu ki muʻa. ʻOua naʻá ke manavahē, ʻoua ʻe fakaveiveiua, ʻoua ʻe hanu, ʻoua ʻe lāunga.

“Ko e lēsoni hono tolu mei he laumālie ʻo e ʻEikí ki he fakahaá ʻi he mana ʻo e kolosi ʻi he Tahi Kulokulá, kapau kuo folofola atu ʻe he ʻOtuá ʻoku tonu ha meʻa, kapau ʻoku moʻoni ha meʻa kiate koe, te Ne foaki atu ʻa e founga ke ke ikunaʻi ai iá” (“Remember How You Felt,” New Era, Aug. 2004, 7–8).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:4–5. “Ko hoʻo meʻa-foakí ʻeni; ngāue ʻaki ia”

ʻE lava ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku fekumi ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí ʻi he meʻafoaki ʻo e fakahā ʻa ia naʻe talaʻofa kia ʻŌliva Kautelé (vakai, T&F 6:10–12). Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ko e founga ke maʻu ai ʻa e meʻafoaki ko ʻení, kuo pau ke tau “ngāue ʻaki ia” (T&F 8:4). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, e founga ʻe lava ke tau “ngāue ʻaki” ai e laumālie ʻo e fakahaá:

“ʻOku fakaafeʻi mai ki heʻetau moʻuí ʻa e laumālie ʻo e fakahaá ʻe he holi fakamātoató mo e moʻui tāú. …

“… ʻI he folofolá, ʻoku toutou fakamatalaʻi ai e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ‘ko ha kihiʻi leʻo-siʻi’ (1 Ngaahi Tuʻi 19:12; 1 Nīfai 17:45; vakai foki, 3 Nīfai 11:3) mo ha ‘leʻo ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito’ (Hilamani 5:30). Koeʻuhí he ʻoku fanafana fiemālie mo pelepelengesi mai ʻa e Laumālié kiate kitautolu, ʻoku mahino ngofua leva ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau siʻaki ai ʻa e faiva taʻe feʻungá, ponokalafí, ngaahi meʻa mo e ngaahi tōʻonga fakatupu ʻauha ʻokú ne maʻu nimā kitá. ʻE lava ʻe he ngaahi meʻangāue ko ʻeni ʻa e filí ʻo fakavaivaiʻi pea aʻu ʻo nau fakaʻauha ʻetau malava ko ia ke fakatokangaʻi mo tali e ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá ʻoku fakahoko fakalongolongo mai ʻi he mālohi ʻo Hono Laumālié. ʻOku totonu ke tau fakakaukauʻi fakamātoato mo lotua pea fakalaulauloto ki he founga te tau lava ai ʻo fakafisingaʻi ʻa e ngaahi fakatauele ʻa e tēvoló pea ‘ngāue ʻaki ia,’ ʻi he angatonu, ʻa ia ko e laumālie ʻo e fakahaá, ʻi heʻetau moʻui fakatāutahá mo hotau ngaahi fāmilí” (”Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,“ Ensign pe Liahona, Mē 2011, 87–88).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:6–9. Ko e hā e “meʻa-foaki ʻo ʻĒloné”?

ʻI hono fuofua pulusi e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8 ʻi he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻi he 1833, naʻe fakamatalaʻi ai e meʻafoaki ʻo ʻŌliva Kautelé ko e “meʻafoaki hono ngāue ʻaki ʻo e tokotokó” (vakai, “Book of Commandments, 1833,” page 19, josephsmithpapers.org; vakai foki, Jeffrey G. Cannon, “Oliver Cowdery’s Gift,” footnote 9, ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 19, vakai foki, history.lds.org). Mahalo naʻe ʻuhinga ʻeni ki ha meʻa naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe ʻŌliva Kautele, ʻa ia naʻe ʻiloa ko e tokotoko fakalangí. Ka neongo ia, naʻe ʻikai tuku mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ha faʻahinga fakamatala ke fakahaaʻi ai ʻa e founga naʻe fakaʻaongaʻi ai ha “tokotoko” pehē. ʻI he pulusinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he 1835, naʻe liliu ai ʻa e kupuʻi lea “ko e meʻafoaki hono ngāue ʻaki ʻo e tokotokó” ki he “ko e meʻa-foaki ʻo ʻĒloné” (vakai, “Doctrine and Covenants, 1835,” page 161 [section XXXIV, verse 3], josephsmithpapers.org; vakai foki, Melvin J. Petersen, “Preparing Early Revelations for Publication,” Ensign, Feb. 1985, 20). ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he liliu ko ʻení ko e tefitoʻi pōpoakí ʻa e meʻafoaki ʻo e maʻu fakahaá kae pehē foki ki he mālohi ʻoku tākiekina fakalangi ke liliu ʻaki e ngaahi lekooti fakakuongamuʻá.

ʻOku tau lau ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo hono “maʻu ʻe he kakaí ha ngaahi fakahā fakalaumālie ʻo fakafou ʻi ha ngaahi meʻa fakatuʻasino hangē ko e tokotoko, ko ha ngata palasa ʻi ha vaʻakau … , ko ha ʻēfoti (ko ha konga ʻo e kofu māʻoniʻoní ne kau ai mo ha ongo maka mahuʻinga ʻe ua), mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí” (Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 49). ʻOku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi talanoa faka-Tohi Tapu kia Mōsese mo hono tokoua ko ʻĒloné ʻena fakaʻaongaʻi e tokotokó ko ha meʻangāue mo ha founga ke fakahaaʻi ai e finangalo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá (vakai, ʻEkesōtosi 4:1–5, 17; 7:9–12; 14:15–18; Nōmipa 17:1–10). Ko ia ai, mahalo ko e kupuʻi lea “meʻa-foaki ʻo ʻĒloné” (T&F 8:6) ko ha ʻuhinga fakalukufua ia ki he meʻafoaki ʻo ʻŌliva Kautele heʻene “ngāue ʻaki e tokotokó” kae pehē ki hono fakapapauʻi e fehokotaki naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé, mo e ngaahi fatongia naʻe maʻu ʻe Mōsese mo ʻĒloné. Hili hono ʻiloʻi e meʻafoaki ʻo ʻŌlivá ko e “meʻa-foaki ʻo ʻĒloné,” naʻe toe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva ʻe tānaki atu ʻa e meʻafoaki ʻo e fakahaá ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e fakahā kuó ne ʻosi maʻú kapau te ne ngāue ʻi he tui pea “ʻoua naʻá [ne] vaʻinga ʻaki” e ngaahi meʻafoaki toputapu ko ʻení (vakai, T&F 8:8–11).

ʻĪmisi
interior of Joseph and Emma Smith home in Harmony, Pennsylvania

Ko e loto fale ʻo e ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia naʻe toe langá, ʻa ia naʻe liliu ai ha konga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9: Fakalahi ki he Puipuituʻa Fakahisitōliá

Hangē ko Siosefa Sāmitá, ko e lea faka-Pilitāniá pē naʻe lava ʻe ʻŌliva Kautelé pea ʻikai lava ke ne liliu ha lekooti fakakuongamuʻa kae ʻoua kuó ne maʻu ha tokoni ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. Naʻe kamata feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ka naʻe “ʻikai [ke ne] fai atu ʻo hangē ko [ʻene] kamatá,” ko ia naʻe toʻo ai ʻa e faingamālie ko iá meiate ia (T&F 9:5). ʻI ha fakahā ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva te ne maʻu ha faingamālie ʻi he kahaʻú ke liliu ha ngaahi lekooti kehe. Naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí kiate ia ke hokohoko atu ʻene ngāue ko ha tangata tohi ki he Palōfitá kae ʻoua kuo kakato hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e fakahaá

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:1–11. Ko e feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu leá

ʻOku ʻikai lahi ha fakaikiiki te tau maʻu ki he feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu leá. Ka naʻá ne maʻu ha holi moʻoni ke liliu e lekooti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻi he hili ʻene kamatá, naʻe ʻikai ke ne lava ʻo toe hoko atu. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí kau kia ʻŌliva naʻe “ʻikai [ke ne] fai atu ʻo hangē ko [ʻene] kamatá” (T&F 9:5) mo pehē kapau naʻá ne fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e maʻu fakahaá, naʻá ne “lava ʻo liliu lea” (T&F 9:10). Naʻe toʻo ʻe he ʻEikí e faingamālie ʻo ʻŌliva ke liliú, ka naʻá Ne folofola ange kia ʻŌliva ʻoku ʻi ai mo ha “ngaahi lekooti kehe” ʻe fakangofua ke ne liliu (T&F 9:2).

ʻĪmisi
exterior of Joseph and Emma Smith home (center portion) in Harmony, Pennsylvania

ʻApi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia; ko e fuofua ʻapí ʻa e konga ʻi lotomālié (fakafuofua e laʻitaá ki he taʻu 1907).

ʻI he angalelei ʻa e Laipeli Hisitōlia mo e ʻĀkaivi ʻa e Siasí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:2. “ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi lekooti kehe ʻoku ou maʻu”

Neongo naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻokú Ne maʻu mo ha “ngaahi lekooti kehe” ʻe fie maʻu ke liliu (T&F 9:2; vakai foki, T&F 6:26), ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe naʻe tokoni ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu ha meʻa ai. Ka neongo ia, naʻe hoko ʻa ʻŌliva ko ha tangata tohi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá lolotonga hono liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. Naʻe maʻu foki ʻe Siosefa Sāmita kimui ange ha ngaahi meʻa fakakuongamuʻa faka-ʻIsipite ʻa ia naʻe kau ai ha takainga tohi, pea naʻe iku hono siviʻi ʻe he Palōfitá e takainga tohí ke ne maʻu ai ha fakahā fekauʻaki mo e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa ʻĒpalahamé. Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pau e founga hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e tohi ʻa ʻĒpalahamé, ka ʻoku tau ʻilo naʻe tokoni ʻa ʻŌliva kiate ia ko ha tangata tohi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:5–9. “Naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au”

ʻOku tau maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá ʻo fakatatau mo e finangalo mo e taimi ʻa e ʻEikí. ʻOku kau ʻi he ngaahi founga ʻe lava ke tau teuteu ai ke maʻu ha fakahā fakatāutahá hono maʻu ha holi māʻoniʻoní (vakai, T&F 6:8, 20), kole ʻi he tuí (vakai, T&F 8:1), mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, T&F 63:23). Naʻe ako ʻe ʻŌliva Kautele ko e kimuʻa peá ne kole ki he ʻOtuá ha ngaahi tali fekauʻaki mo ha meʻá, ʻoku totonu ke ne “fakakaukauʻi ia ʻi [hono] ʻatamaí” (T&F 9:8).

Naʻe fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fie maʻu ʻe ʻŌliva ke fakatahaʻi ʻa e akó mo e tuí: “ʻOku fakahaaʻi ʻa e vā fetuʻutaki totonu ʻo e akó mo e tuí ʻi he fakamoʻoni ʻo e ʻilo toputapú ʻi he feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu e ngaahi lekooti fakakuongamuʻá. Naʻe ʻikai te ne lava koeʻuhí naʻe ‘ʻikai te [ne] fakakaukau ki ai,’ kae ʻeke pē ki he ʻOtuá. (T&F 9:7.) Naʻe folofola ange ʻe he ʻEikí naʻe totonu ke ne ‘fakakaukauʻi ia ʻi [hono] ʻatamaí’ pea toki fehuʻi leva pe ʻoku tonu. (T&F 9:8.) Ko e toki taimi ia ʻe fakahā ange ai ʻe he ʻEikí pe naʻe tonu ʻa e liliú pe ʻikai. Pea ʻe toki lava pē ke hiki ia ʻi hono maʻu ʻo e fakahā ko iá koeʻuhí he ‘ʻoku ‘ikai te ke lava ʻo tohi ʻa e meʻa ʻoku toputapú tuku kehe ʻo kapau ʻe foaki ia kiate koe meiate au.’ (T&F 9:9.) ʻI he feinga ko ia ke maʻu ʻa e ʻilo toputapú, he ʻikai hoko ʻa e ako leleí mo e fakaʻuhingá ko ha fetongi ia ʻo e fakahaá. Ko ha ngaahi founga pē ia ke aʻusia ai ha taʻumuʻa, pea ko e taumuʻá ʻa e fakahā mei he ʻOtuá” (“Alternate Voices,” Ensign, May 1989, 30).

Ko e founga ke maʻu ai ha fakahā fakatāutahá ʻoku faʻa fie maʻu ki ai ʻa e feingá pea aʻu pē ki haʻatau fāifeinga ʻaki hotau tūkuingatá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ke tau fai ha ngaahi meʻa lahi ange mei he kole pē ha ngaahi talí ʻo pehē: “ʻOku ou tui lahi ʻoku ʻikai ha founga pe hala faingofua ʻe lava ke vave ai hoʻo taukeí ʻi hano tataki koe ʻe he leʻo ʻo e Laumāíe Māʻoniʻoní. ʻOku ʻamanaki atu ʻetau Tamaí ke ke ako ki he founga ke maʻu ai ʻa e tokoni fakalangi ko iá, ʻaki hoʻo fakahaaʻi ʻi hoʻo tui kiate Ia mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoni ko Sīsū Kalaisí. Kapau naʻá ke talitali kole ʻataʻatā pē ke maʻu ha tataki fakalaumālie taʻe te ke ngāueʻi ia, te ke hoko ai ʻo vaivai mo fakafalala lahi ange kiate Kinaua. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻe hoko mai ha tupulaki fakatāutaha mahuʻinga ʻi hoʻo faifeinga ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe tākiekina ai koe ʻe he Laumālié” (“Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 6–7).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8–9. [ʻE] “māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe … [pe] te ke maʻu ha fakakaukau fiemohea”

Naʻe ako ʻe ʻŌliva Kautele mei he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–3, ʻoku folofola ʻa e ʻEikí ki he ʻatamai mo e loto ʻo ʻEne fānaú ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakamanatu ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8–9, ʻe lava ke ne ʻiloʻi ʻa e fakahaá ʻo fakafou ʻi heʻene ngaahi ongó mo e fakakaukaú. Naʻe akoʻi ia ʻe he ʻEikí kapau ʻoku tonu ʻa e liliú, te ne “ongoʻi ʻoku totonu ia” (T&F 9:8). Naʻe fakaʻaongaʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa e kupuʻi lea ʻe “māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe” (T&F 9:8) ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi ngāue ʻa e Laumālié.

Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻa e founga ʻe lava ke tau fetuʻutaki ai mo e Laumālié ʻo fakafou ʻi he māfana hotau lotó: “Ko e hā e ʻuhinga ʻo e ‘māfana ʻi he lotó’? ʻOku fie maʻu nai ke ongoʻi vela māfana fakatuʻasino hangē ko e vela fakatupu ʻe he afí? Kapau ko e ʻuhingá ia, kuo teʻeki ke u maʻu ha māfana ʻi he lotó. Ko e moʻoni, ʻoku fakamahino ʻe he foʻi lea ʻmāfanáʻ ʻi he potufolofola ko ʻení ʻa e ongo ʻo e fiemālié mo e nongá. Ko e fakamoʻoni ia ʻoku maʻu ʻe he tokolahi. Ko e founga ngāue ia ʻo e fakahaá” (“Teaching and Learning by the Spirit,” Ensign, Mar. 1997, 13).

ʻOku mahuʻinga ke ke manatuʻi ko e folofola ʻa e ʻEikí “ʻe māfana ʻa [homo] lotó” (T&F 9:8) mo e “te [mo] maʻu ha fakakaukau fiemoheá” (T&F 9:9) naʻe fai ia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ke tataki kinaua ʻi heʻena liliu e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ki ha fakahinohino fakalaumālié, mahalo ʻe taʻefakapotopoto ke tau pehē ʻe fetuʻutaki maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo kitautolu ʻi he founga pau ko ʻení. ʻOku fakamanatu mai ʻe he folofolá ʻe lava ke tau fetuʻutaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe (vakai, T&F 6:23; 8:2–3; 9:8; 11:12–13; 85:6; 128:1).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa e ʻuhinga ʻo e “fakakaukau fiemohea” ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:9: “ʻOku fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí, ‘Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu [ʻa e meʻa ʻokú ke fokotuʻú] ʻe ʻikai te ke … maʻu ha fakakaukau fiemohea.’ Kiate au, ko ha ongo taʻe pau mo taʻe fakafiemālie ia” (“Using the Supernal Gift of Prayer,” 10).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo pehē:

“ʻOku ʻamanaki ha kakai tokolahi ʻi hotau kuongá ni ka ʻi ai ha fakahā, ʻe hoko mai ia ʻi ha founga fakaofo mo ʻilonga ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá. …

“He ʻikai mateuteu kakato ha taha ke ne ongoʻi ʻa e hoko mai ʻa e fakahaá kapau ʻokú ne ʻamanaki ke hoko mai ia ʻi ha founga fakaholomamata” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasi: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 295).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8–9. Fēfē kapau he ʻikai te ke ongoʻi ʻe koe kuó ke maʻu ha tali?

ʻI heʻetau ʻohake ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻingá ki he ʻEikí ʻi he lotú, ʻoku tau maʻu ai ha talaʻofa meiate Ia “kapau ʻoku totonu ia … te ke ongoʻi ʻoku totonu ia. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu ia ʻe ʻikai te ke ongoʻi pehē” (T&F 9:8–9). Ka neongo ia, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke tau fakafaikehekeheʻi pe ʻoku tau maʻu koā ha tali pe ʻikai.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ongoʻi ai kuo tau maʻu ha tali mei he ʻOtuá: “Ko e hā e meʻa te ke fai kapau naʻá ke ʻosi teuteu fakalelei, ʻosi lotu fakamātoato, tatali ʻi ha taimi feʻunga ki ha tali kae ʻikai pē ke ke ongoʻi ha tali? Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamālō heʻene hokó, he ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻEne falalá. ʻI he taimi ʻokú ke moʻui taau ai pea fenāpasi hoʻo filí mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea ʻokú ke fie maʻu ke fai leva hoʻo filí, fai ia ʻaki ʻa e loto-falala. Kapau te ke ongongofua ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻe pau ke hoko ha meʻa ʻe taha mei he ongo meʻá ni ʻi hono taimi totonú: ko e hala pē ko ha hoko mai ʻa e fakakaukau fiemoheá ʻo talamai ko e fili ko iá ʻoku hala pe ko haʻo ongoʻi ʻa e fiemālie pe māfana ʻi ho lotó ʻo ne fakapapauʻi atu naʻe tonu ʻa hoʻo filí. ʻI he taimi ʻokú ke moʻui māʻoniʻoni ai mo ngāue ʻi he falalá, he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke ke ngāue taʻe te Ne tuku mai ha ongoʻi fakatokanga ʻo kapau kuó ke fai ʻa e fili halá” (“Using the Supernal Gift of Prayer,” 10).

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e fakakaukau ko ʻení: “Kapau te u kole kiate ia ke foaki mai kiate au ha poto fekauʻaki mo ha faʻahinga meʻa pē ʻi he moʻuí ni, pe ko hoku halá, pe ko ia ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻá, hoku fāmilí, ʻeku fānaú, pe ko kinautolu ʻoku ou tokangaʻí, pea ʻikai pē ke u maʻu ha tali meiate ia, hili iá ʻoku ou fai pē ʻa hoku lelei tahá ki he meʻa ʻoku ou ʻiló, kuo pau ke ne fakaʻapaʻapaʻi ʻe ia ʻa e fealeaʻaki naʻe fakahokó, pea te ne fai ʻeni ʻo fakatatau ki he ngaahi taumuʻa kotoa pē naʻe fai ai ʻa e lotú” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 55).