Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ko hoku Fakavaʻé: Fakaleleiʻi e Ngaahi Palopalemá


“6: Ko Hoku Fakavaʻé: Fakaleleiʻi e Ngaahi Palopalemá,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“6: Ko Hoku Fakavaʻé: Fakaleleiʻi e Ngaahi Palopalemá,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ko hoku Fakavaʻé: Fakaleleiʻi e Ngaahi Palopalemá—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 20

Lipooti:

Vahevahe nounou mo e kulupú ki ha ngāue faingataʻa naʻá ke lava ʻo fakaʻosi ʻi he uike kuo ʻosí.

Fakalaulauloto:

Ko e hā ʻoku tuku ai ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fepaki mo e ngaahi palopalemá mo e faingataʻá?

Mamata ʻi he:

A Bigger Truck?” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos. (ʻIkai ha vitiō? Lau ʻa e fakamatala ki he “Ha Loli Lahi Ange?”)

Ha Loli Lahi Ange?

Kapau ʻoku ʻikai ke mou lava ʻo mamata ʻi he foʻi vitioó, lau ʻa e fakamatala ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻata mei he vitioó

Palesiteni Dallin H. Oaks:

Naʻe fokotuʻu ʻe ha ongo tangata haʻana pisinisi. Naʻá na langa ha kiʻi palepale ʻi ha veʻehala femoʻuekina. Naʻá na fakatau ha loli ʻo lele ai ki ha ngoue ʻa ha taha faama, ʻo fakatau ha uta meleni naʻe paʻanga ʻe taha ki he foʻi meleni. Naʻá na lele mai ʻi he lolí ki hona kiʻi palepale he veʻe halá, ʻo fakatau atu ai ʻena melení ʻi he paʻanga ʻe taha ki he foʻi meleni.

Naʻá na toe foki ki he fāmá ʻo fakatau mai ha uta meleni ʻe taha ʻi he paʻanga ʻe taha ki he foʻi meleni. Naʻá na ʻomai ia ki he veʻe halá, ʻo toe fakatau atu ʻi he paʻanga ʻe taha ki he foʻi meleni. ʻI heʻena toe foki ki he fāmá ke ʻomi ha toe uta ʻe tahá, naʻe pehē ʻe ha taha ʻo kinaua, “ʻOku ʻikai ke ta maʻu ha paʻanga fēfē ʻi he pisinisi ko ʻení, ko ia?” Tali ange ʻe hono hoa ngāué, “ʻIkai, ʻoku ʻikai.” “ʻOkú ke pehē ʻokú ta fiemaʻu ha loli lahi ange?”

(“Focus and Priorities,” Ensign, May 2001, 82)

Aleaʻi:

Ko e hā ʻa e palopalema totonu ʻi he talanoa ko ʻení? Ko e hā ha toe ngaahi fili ke fai ʻe he ongo tangatá ni?

Lau:

Ko e potufolofola mo e lea ko ʻení ʻa ʻEletā Heili:

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“Kae vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia, te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.

“Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu ia ʻe ʻikai te ke ongoʻi pehē, ka te ke maʻu ha fakakaukau fiemohea, ʻa ia ʻe fakatupu ai ʻene ngalo ʻiate koe ʻa e meʻa ʻoku halá ” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–9).

“ʻOku finangalo he ʻEikí ke tau tokoni ʻo fakaleleiʻi pē ʻetau ngaahi palopalemá. … Ko ha kakai mohu fakakaukau, mo mohu ʻuhinga kitautolu. ʻOku tau lava ʻo ʻiloʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú, ke palani, fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa, mo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi palopalemá” (Robert D. Hales, “Every Good Gift,” New Era, Aug. 1983, 8, 9).

Laukonga:

Lau ‘a e potufolofola ko ʻení:

“Pea ko ʻeni, kapau ʻoku ʻi he ʻEikí ʻa e mālohi lahi pehē, pea kuó ne fai ha ngaahi mana lahi pehē ʻi he lotolotonga ʻo e fānau ʻa e tangatá, ko e hā nai ʻoku ʻikai ai te ne fakahinohinoʻi au ke u foʻu ha vaká?” (1 Nīfai 17:51).

“Pea ko ʻeni ko au, Nīfai, naʻe ʻikai te u ngaohi ʻa e ngaahi ʻakaú ʻo hangē ko e founga kuo poto ai ʻa e tangatá; pea ʻikai foki te u foʻu ʻa e vaká ʻo hangē ko e founga ʻa e tangatá; ka naʻá ku ngaohi ia ʻo fakatatau ki he founga kuo fakahā kiate au ʻe he ʻEikí; ko ia, naʻe ʻikai fakatatau ia mo e founga ʻa e tangatá.

“Pea ko au Nīfai, naʻá ku ʻalu tuʻo lahi ki he moʻungá, peá u lotu tuʻo lahi ki he ʻEikí; ko ia, naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e ngaahi meʻa lalahi” (1 Nīfai 18:2–3).

Aleaʻi:

Naʻe founga fēfē ʻa e lava ʻe Nīfai ke foʻu ha vaká?

Tukupā:

Te u ngāueʻi e ngaahi sitepu ne tau aleaʻi ʻi he ʻekitivitī ke ngāueʻi ʻeku palopalemá. (Manatuʻi, ʻoua ʻe foʻi. ʻOku fiemaʻu ha taimi lahi ke fakaleleiʻi ai e ngaahi palopalemá mo fai e ngaahi liliú.)