Moʻui Fakafalala a Pē Kiate Kitá
Ako


“7: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó (2020)

“7: Ako,” Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Ako—Taimi Lōloa Tahá: Miniti ʻe 60

1. Ngaahi Tuʻunga ʻo e Maʻunimaá

Lau:

Ko e tauʻatāina ke filí ko ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ia mei he Tamai Hēvaní. ʻOku loto e filí ke tohoakiʻi kitautolu mo fakangatangata ʻetau malava ke fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. Ko ha founga ʻe taha ʻokú ne fakahoko ai ʻení ʻoku fakafou ia ʻi he maʻunimaá. ʻE lava ke maʻunimā ha taha ʻe ha ngaahi ʻulungaanga kehekehe pe ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki. ʻOku kau heni, ka ʻoku ʻikai fakangatangata ki ai, ʻa e ʻolokaholó, faitoʻo kona tapú, ponokalafí, feohi fafale fakaesinó, tapaká, meʻakaí, tekinolosiá, mo e vaʻinga kumi monūʻiá.

Mamata ʻi he:

What Is Addiction?” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [1:31].

Aleaʻi:

ʻOku anga fēfē hoʻo fakamatalaʻi ʻa e foʻi lea ko e maʻunimā?

2. Ko e Maʻunimaá ko ha Pole Fakalaumālie mo Fakatuʻasino Fakatouʻosi

Laukonga:

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e maʻunimaá mo e tōʻonga fakamālohí ko ha pole fakalaumālié ka ko ha pole fakatuʻasino foki ia. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo pehē: “ʻOku talamai ʻe he kau fakatotoló ʻoku ʻi ai e founga ʻi hotau ʻatamaí ʻoku ui ko e senitā fiefiá [vakai, National Institute on Drug Abuse, Drugs, Brains, and Behavior—The Science of Addiction (2010), 18, drugabuse.gov/scienceofaddiction/sciofaddiction.pdf]. Ko ʻene ueʻi pē ʻe ha faitoʻo pe ʻulungaanga pau, te ne maʻu e konga hotau ʻutó ʻokú ne puleʻi hotau lotó, fakakaukaú, fakaʻuhingá, mo e ʻulungaanga maʻá. ʻOkú ne takiakiʻi e tokotaha maʻunimaá ke ne siʻaki e meʻa ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku totonú” (“ʻOiauē, ʻa e Palani Olopoto ʻa e Tokotaha Angakoví,” Liahona, Nōvema 2010, 108). Neongo te tau fai e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻú ke fakamoʻui fakalaumālie ai mei he maʻunimaá, kae mahalo ʻe kei fiemaʻu pē ʻa e fakamoʻuí ia ki hotau sinó, tautautefito ki hotau ʻatamaí. ʻI heʻetau ngāue ke taʻofi hotau ngaahi ʻulungaanga maʻunimaá, ʻe lava ke liliu mo fakamoʻui hotau ʻatamaí.

ʻOku ʻomi ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ha sīpinga ʻo e meʻá ni ʻaki hano fakamatalaʻi e ngaahi faingataʻa ki he kau papi ului foʻoú, ka ʻoku fakaʻaongaʻi e faleʻi ko ʻení ki ha taha pē ʻoku maʻunimā ia ʻe ha faʻahinga meʻa: “ʻE ala kau ʻi he fakatomalá ha founga fakaeloto mo fakatuʻasino. … Ko ia, ʻe fiemaʻu ha fuʻu taimi lahi ke fakahoko ai ʻa e fakatomalá mo e fakaakeaké. … He ʻikai lava ʻe he papitaisó mo e hilifakinimá ʻo taʻofi kakato ʻa e ngaahi holi fakaeloto mo fakaesino ʻoku ō fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení. Neongo ʻe lava ʻe ha taha ʻo taʻofi ʻi heʻene fuofua kamakamata atú, ka ʻe kei fiemaʻu pē ʻa e fakamoʻui fakaelotó ke ne lava ʻo fakatomala kakato pea moʻui ai” (Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service [2018], 189).

Mamata ʻi he:

Why Is It So Hard to Quit?” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [2:01].

Aleaʻi:

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino ko e maʻunimaá ko ha pole fakatuʻasino mo fakaeloto fakatouʻosi ia?

3. Fakahoko Hoʻo Tafaʻakí

Laukonga:

Neongo ʻe lava ke faingataʻa ʻa e founga fakaakeaké, ka ʻoku ʻomi ʻe he folofolá ha ʻamanaki lelei “ʻoku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi aú” (Filipai 4:13). ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalūkufua ʻe ala tokoniʻi koe ke ke fakaakeake mei ha ʻulungaanga pe tōʻonga maʻunimā, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

  • Lotua ha tokoni. Te ke lava maʻu pē ʻo kole tokoni ki he ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻi ai pea te Ne tali hoʻo lotú.

  • Maʻu ʻa e ʻamanaki leleí. ʻIloʻi ʻe lava ke fakamoʻui koe ʻe he Fakamoʻuí ʻi hoʻo fai ho fatongiá.

  • Faitotonu. ʻOku mālohi e maʻunimaá ʻi hono fūfuuʻí, ka ʻoku fakavaivaiʻi ia ʻi he faitotonú.

  • Fakafehokotaki mo e niʻihi kehé. ʻE lava ke fakakakato ʻe he fehokotakí ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻoku faʻa tekeʻi ʻe he maʻunimaá.

  • Faʻu ha palani. Fakakaukau ʻi he faʻa lotu ha ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu ke ke fai, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tūkunga faingataʻá, pea ako mei hoʻo ngaahi fehalākí. Fakakaukau kia Molonai mo e ngaahi maluʻi kehekehe naʻá ne fekauʻi hono kakaí ke nau langa ke maluʻi kinautolu mei he kau Leimaná (vakai, ʻAlamā 49).

  • ʻAi ke ke haʻisia. Kole ha tokoni mei ha taha ʻokú ke falala ki ai, faʻu fakataha ha palani vakaiʻi mo e tokotaha falalaʻangá, pea toutou vakaiʻi hoʻo fakalakalaká.

  • Kumi ha tokoni. ʻOku ʻikai totonu ke ke fuesia toko taha pē ʻeni. Talanoa mo hoʻo fāmilí, pīsopé, kau takí, pe ngaahi kaungāmeʻá.

  • Manatuʻi ko e fānau koe ʻa e ʻOtuá. ʻOua te ke fakakaukau ko hoʻo maʻunimaá ko ho tuʻunga totonú ia. Maʻu ha manavaʻofa kiate koe mo e niʻihi kehé

  • ʻOua te ke foʻi. Neongo kapau te ke fehalaaki, ʻoku mahuʻinga ke fai ha ngāue. ʻOku fiemaʻu ha taimi ke fakaakeake. Faʻa kātakiʻi pē koe.

Vakai ki he vahe 2, “Ngaahi Sīpinga ʻo e Fakakaukau Moʻui Leleí,” ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange.

Laukonga:

ʻE ʻi ai ha niʻihi fakafoʻituitui te nau loto ke foua ha ngaahi sitepu mahuʻinga ke fakamoʻui ai kinautolu. ʻOku kau heni ʻa e kole tokoni ki ha toketā, kau atu ki ha fakataha fakaakeake mei he maʻunimaá ʻoku sitepu ʻe 12, ngāue mo ha faifaleʻi pe polokalama faitoʻo, pe ko hano fakatahaʻi ʻo e ngaahi foungá.

Mamata ʻi he:

What Is Addiction Recovery?” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [2:08].

Kiʻi Tokoni:

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, toe vakaiʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ʻa e Siasí, hangē ko ʻení.

4. Ko Hono Poupouʻi ʻo e Niʻihi ʻOku Fefaʻuhi mo e Maʻunimaá

Laukonga:

ʻOku fiemaʻu ʻe he kakai ʻoku fefaʻuhi mo ha tōʻonga pe ʻulungaanga maʻunimaá ha poupou mo ha tokoni meiate kinautolu ʻoku nau feohí. Kapau ʻe kole tokoni atu ha taha kiate koe, fakamālō ange ʻi heʻene maʻu ʻa e loto-toʻa ke lea totonu kiate koé peá ke fakafanongo fakalelei ki he meʻa te ne lea ʻakí. Lotua ha tokoni ki hono mapuleʻi ho ngaahi ongó, hangē ko e ʻitá, loto-mamahí, pe tāufehiʻá. Talaange ki he tokotahá ʻokú ke ʻofa ʻiate ia pea ʻokú ke fie tokoni. Poupouʻi ʻa e fakafoʻituituí ke ngāue mo e kau taki ʻo e Siasí pea mo ha niʻihi kehe ʻe lava ʻo tokoni.

Kapau ʻokú ke tui ʻoku fiemaʻu tokoni ha taha ʻokú ke ʻofa ai ka ʻoku teʻeki ke ne talaatu, talaange ki he tokotahá ʻa e meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí. Fakahaaʻi hoʻo ʻofá, vahevahe hoʻo ngaahi hohaʻá, pea fakahaaʻi hoʻo holi ke tokoní. Tatau ai pē kapau he ʻikai tali ʻe he tokotahá hoʻo fie tokoní, hokohoko atu pē hono fakahaaʻi hoʻo ʻofá pea ʻoua ʻe foʻi.

ʻI he feinga ʻa e tokotaha ʻokú ke ʻofa aí ke fakaakeaké, mahalo te ne ongoʻi loto-foʻi mo siva e ʻamanakí. Te ke lava ʻo fai ha fakalotolahi mo ha poupou ʻaki haʻo fakahaaʻi e fakalakalaka ʻokú ne fakahokó kae pehē ki hono fakamoʻoniʻi ange ʻoku kei ʻi ai pē ha ʻamanaki lelei pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate ia.

Laukonga:

Te ke lava ʻo poupouʻi ʻa e taha ʻokú ke ʻofa aí ʻaki hano fakamālohia ʻene ngaahi feinga ke haʻu kia Kalaisi ʻo moʻuí. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻe lava ke ʻaonga lahi hoʻo tokoní pea aʻu ʻo fakahaofi moʻui. Neongo ia, ka kuo pau ke ke tokanga ke ʻoua naʻá ke poupouʻi ʻa e niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ke fai ha ngaahi fili taʻefakapotopoto pe fakaʻatā ia ke ne faiangahala. Kapau te ke tō ki ha tauhele ʻo hono fakahaofi maʻu pē ʻa e taha ʻokú ke ʻofa aí, ʻe lava ke ke fakafeʻātungiaʻi ʻene fakaakeaké pea fakatoloi ai ʻene tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha tokoní. ʻOku kehe ʻa e tūkunga ʻo e tokotaha kotoa pē pea ʻe ala fiemaʻu ki ai ha tali makehe. Lotua ke tataki koe ʻe he Laumālié, pea fakakaukau ke kole tokoni ki he niʻihi ʻoku taukei pe mataotaó.

ʻE lava ke tokoni ʻa e fokotuʻutuʻú mo e ngaahi laó ki ha taha ʻoku fefaʻuhi mo e maʻunimaá ke ne lavaʻi ʻa e fakaakeaké. ʻE lava ʻe ha taha ʻoku kaú—hangē ko ha mātuʻa pe hoa mali—ʻo fokotuʻu mo fakafetuʻutaki mahino ʻa e ngaahi fakangatangatá, fai ha ngaahi tuʻutuʻuni, pea ʻai ke haʻisia ʻa e taha ʻokú ke ʻofa aí ki heʻene ngaahi filí, he ʻe lava ke ʻoatu ʻe he ngaahi nunuʻá ha fakaʻaiʻai lahi ange ki he tokotahá ke fakamoʻui ai ia. ʻOku ʻikai fai ʻa e ngaahi ngāué ko ʻení ke ne puleʻi ʻa e taha ʻokú ke ʻofa aí pe kaungāmeʻá, ka ke fakasiʻisiʻi ʻa e nunuʻa kovi ʻo ʻene ngaahi filí ʻi hoʻo moʻuí pea mo e moʻui ʻa e niʻihi kehe ʻokú ne ʻofa aí.

5. Hoa Malí, Kau Mēmipa ʻo e Fāmilí, mo e Ngaahi Kaungāmeʻá

Laukonga:

ʻE lava ke fakamamahi ʻa e taimi ʻe ʻilo ai ʻe ha taha ʻoku fefaʻuhi hano ʻofaʻanga mo ha tōʻonga fakamālohi pe maʻunimā. Mahalo ʻe tukuakiʻi halaʻi pē ʻe ha taha ia ia, ʻita, pe hohaʻa ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei. ʻOku fiemaʻu ʻe ha hoa malí, mēmipa ʻo e fāmilí, pe kaungāmeʻá ʻa e mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí ʻo tatau tofu pē mo hono fiemaʻu ia ʻe hano ʻofaʻanga ʻoku fihia ʻi ha ʻulungaanga fakamālohi pe tōʻonga moʻui maʻunimā.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi fokotuʻu ki he hoa malí, kau mēmipa ʻo e fāmilí, mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ha taha ʻoku fefaʻuhi mo e maʻunimaá:

  1. ʻOku ʻikai ko ha palopalema ʻeni ia ʻa e taha pē ʻokú ke ʻofa aí. ʻOku ʻikai ke totonu ia, ka ʻokú ne uesia foki mo koe. ʻOatu hoʻo kavengá ki he ʻEikí pea fekumi ki ha fakamoʻui maʻau.

  2. Lotua ha tokoni mo ha tataki. Fekumi ki he ʻEikí. Feohi mo e kakai ʻoku ʻofa ʻiate koé.

  3. Naʻe ʻikai ke ke fakatupu ʻa e maʻunimaá, he ʻikai ke ke lava ʻo mapuleʻi ia, pea he ʻikai ke ke lava ʻo fakaleleiʻi ia. Ko e faingataʻa ʻeni ia ʻa e taha ʻokú ke ʻofa aí.

  4. Kumi ha tokoni. Talanoa mo e niʻihi kehe ʻokú ke falala pea ongoʻi malu aí. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke faingataʻaʻia fakalongolongo pē.

Kiʻi Tokoni:

Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai ki he Spouse and Family Support Guide pe ʻalu ki ha kulupu tokoni ki he hoa malí mo e fāmilí (AddictionRecovery.ChurchofJesusChrist.org/spouses-and-families).

Tokotaha Tokoní

Fili ha taha ʻo e ngaahi vitiō ʻi laló ke mamataʻi fakakulupu.

Mamata ʻi he:

What I Know Now: Spouses,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [3:52].

Pe

What I Know Now: Parents,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [3:55].

Fakalaulauloto:

Ko e hā naʻá ke ako mei he vitioó ʻe ala tokoni atu kiate koé?

6. Ko e Fakaʻehiʻehi mei he Maʻunimaá

Laukonga:

Ko e lahi taha ʻo e maʻunimaá ʻoku lava pē ke taʻofi kapau te ke maʻu ha mahino lelei kiate koe pea mo e ngaahi meʻa te ne lava ʻo fakataueleʻi koe ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo e maʻunimaá. Ki ha kakai tokolahi, ʻoku faʻa kamata e ngaahi sīpinga maʻunimaá ʻi he konga kimui ʻo e taʻu hongofulu tupú. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he saati ko ʻení ke taʻofi ʻa e maʻunimaá.

Tefitoʻi Moʻoní

Fakamatala

Tefitoʻi Moʻoní

1. Ako

Fakamatala

Akoʻi koe fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku maʻunimaá pea mo e meʻa ʻoku fai ʻe he maʻunimaá ki ha tahá. ʻE lava ke hoko ʻa hono ʻiloʻi e founga ʻe lava ke uesia ai ʻe he maʻunimaá ho sinó, ʻatamaí, mo e laumālié ko ha maluʻanga ʻaonga.

Tefitoʻi Moʻoní

2. Fakafeʻunga Pē

Fakamatala

Kuo akoʻi ʻe he kau palōfitá ʻi he kuonga kotoa pē ʻa e mahuʻinga ʻo e ʻai fakafeʻungá. ʻE lava ke maluʻi koe mei hono fakatupunga ha faʻahinga maʻunimaá kapau te ke fokotuʻu ha ngaahi fakangatangata ki hoʻo tōʻongá mo fakakaukauʻi e meʻa te ke fai mo ʻikai fakahokó.

Tefitoʻi Moʻoní

3. Fakafehokotaki

Fakamatala

ʻE lava ke hoko ʻa e fehokotaki mālohi mo e Fakamoʻuí mo e kakai kehé ko ha tefitoʻi meʻa-maluʻi ia ʻi he fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga maʻunimaá. ʻE lava ke tokoni atu e kakai lelei ʻi hoʻo moʻuí ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea lahi ange ai ho ivi matuʻuakí.

Tefitoʻi Moʻoní

4. Femahinoʻaki

Fakamatala

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe hoʻo faitotonu ki ha taha fekauʻaki mo hoʻo ngaahi tōʻongá ke ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi tōʻonga ʻoku faʻa fekauʻaki mo e maʻunimaá, kau ai ʻa e loí, kākaá, mo e fakatonuhiaʻí. ʻOku hanga ʻe he femahinoʻakí ʻo ʻai ke faingataʻa ange hono maʻu mālohi kita ʻe he ngaahi tōʻonga maʻunimaá.

Tefitoʻi Moʻoní

5. Tokangaʻi

Fakamatala

Ki he mātuʻá, ʻi hoʻo ʻiloʻi e ngaahi kaungāmeʻa hoʻo fānaú, ko e ngaahi ʻekitivitī ʻoku nau kau aí, mo hono fokotuʻu ha ngaahi lao mahinó ʻe lava ke maluʻi ai mei he maʻunimaá. Talanoa maʻu pē mo hoʻo fānaú fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga ko ʻení.

Mamata ʻi he:

Adolescent Addiction,” ʻoku maʻu ʻi he https://churchofjesuschrist.org/study/video/self-reliance-videos [2:18].

Fakalaulauloto:

Fakakaukau kiate koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻofa ai. Ko e fē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he vitioó mo e sātí te ke fie fakakau ʻi he vā fetuʻutaki ko ʻení? Fakakaukau ke vahevahe hoʻo palaní mo hoʻo hoa ngāué.