Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 12: Te Autahu‘araa, te hopoi‘a no te ti‘a atu no te Atua


Pene 12

Te Autahu‘araa, te hopoi‘a no te ti‘a atu no te Atua

I vai na te Autahu‘araa ei ture mure ore i te Atua ra mai te haamataraa mai e e vai noa â te reira e a muri noa’tu. Te mau taviri i horo‘ahia mai ia faaohipahia na roto i te autahu‘araa no ô mai ïa i te ra‘i ra, e te faaterehia nei teie nei mana autahu‘araa i roto i teie nei Ekalesia i teie nei mahana a tamau noa’i te reira i te tupu i ni‘a i te fenua nei.1

Omuaraa

I roto i te hoê a‘oraa i roto i te hoê pureraa autahu‘araa no te Amuiraa Rahi, ua faati‘a te Peresideni McKay i te hoê ohipa i tupu i ni‘a ia’na a tavini ai oia ei misionare i te fenua Etotia i te matahiti 1898. Ua haere oia e to’na hoa, o Elder Peter Johnston, na pihai iho i te hoê fare tei haru mai i to raua mata no te mea te vai ra te hoê ofai turu i ni‘a i te uputa i mua e te hoê papa‘iraa tei taraihia i ni‘a i te ofai turu. Ua haamana‘o te Peresideni McKay :

Ua parau atu vau i to‘u hoa : « E mea maere roa te reira ! E haere au e hi‘o eaha râ te papa‘iraa » I to‘u tapiriraa’tu, ua tae mai nei teie nei parau poro‘i, eiaha i roto i te ofai ana‘e, e au ra no ô roa mai i te Taata ta maua e tavini nei :

« Taa ê noa’tu o Vai râ Oe, a Rave Maitai i Ta oe Tuhaa’… »

« Ia tauturu mai te Atua ia tatou ia pee atu i taua parau poro‘i ra. O te tahi noa teie faaiteraa ê atu o te mau parau a te Mesia : ‘O tei hinaaro maite i te haapa‘o i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta‘u e haapii nei e na te Atua, e na‘u iho.’ [Ioane 7:17] e e arata‘i taua iteraa papû ia tatou paatoa i te arata‘iraa a te Varua Mo‘a i roto i te oraraa nei. Te pure haehaa nei au e e rave te mau taea‘e no te Autahu‘araa i amuihia mai i teie nei arui i te mau hopoi‘a ta te Atua i tuu atu i ni‘a ia ratou e ia rave i ta ratou ohipa i te vahi atoa i reira ratou. »2

Ua haamaitaihia te Peresideni McKay i roto i to’na nei oraraa i te taime a faaohipa atu ai e rave rahi mau taea‘e tei mau i te autahu‘araa i te mana autahu‘araa no’na. I te ava‘e mati 1916, ua maraa e ua haono te Anavai o Ogden e ua faaha‘uti’uti i te e‘a turu i pihai iho i te omuaraa o te faa. Ua faati‘a oia : « Ua ou- ‘a atu maua [o’na e to’na taea‘e Thomas E.] i roto i te hoê pereoo iti Ford e ua tere atu maua na roto i te ua e te vari… Ua ite au i te hoê anairaa ofai i pihai iho i te e‘a turu, e e au ra e mea maitai noa ra te e‘a turu mai i te mahana na mua’tu. Ua parau [hauti] atura vau, ‘E haere au na ni‘a i te e‘a turu. E nehenehe anei ta oe e ‘au ? Taahi ihora vau i te haapuairaa e tere atura na ni‘a i te e‘a turu, no te faarooraa’tu ia Thomas E. i te parauraa e, ‘E, a hi‘o na ! Te vai nei te hoê taura ! Ua huti te taata tia’i tei faaoti i ta’na ohipa i te hora hitu i te taura na ni‘a i te purumu, e aita â to’na mono, te tiai i te mahana, i tae mai atura. Ua haru ihora vau i te tapearaa rima rû ua taere roa râ. Ua tuparari te taura i te hi‘o pereoo, taue ihora i te tapo‘i o te pereoo, e haru ihora i to‘u taa, haapepe ihora i to‘u utu, tairi ihora i to‘u niho i raro, e ofati ihora i to‘u nei taa i ni‘a. Ua pi‘o Thomas E. i to’na upoo i raro e ua matara mai oia ma te pepe ore, area râ ua vai mai au ma te ite ore rii. »

« Fatata i te hora iva i taua po‘ipo‘i ra tei ni‘a vau i te iri tapuraa… Ua nira faaafaro ratou i to‘u nei taa i ni‘a e ua nira ratou ahuru ma maha niraraa i to‘u utu i raro e i ni‘a i to‘u paparia tei mutu. Ua parau mai te hoê tuati mai, ‘E mea ino roa ; e vai iroiro noa to’na hoho‘a mata no te oraraa taatoa.’ E mea papû roa ïa ia‘u e aita e taata e ite faahou mai ia‘u. I to- ‘u râ faaho‘i-raa-hia na ni‘a i te pereoo turai i to‘u piha i te fare ma‘i, ua parau mai te hoê tuati no te faaitoito mai ia‘u, ‘E no reira, e te Taea‘e McKay, e nehenehe ta oe e oomo mai i te hoê huruhuru ta‘a, oia ho‘i e nehenehe ta‘u e huna i to‘u mau rifa… Ua haere mai e toru na hoa rahi e ua faatahinu ia‘u. Teie ta [te hoê] i parau i roto i te haamauraa i te faatahinuraa, ‘Te haamaitai nei au e e ore roa to oe hoho‘a mata e iroiro e e aore roa oe e mauiui’… »

« I te po Mahana Maa, ua haere mai te Taote William H. Petty no te hi‘o mai te mea e nehenehe te mau niho tei vai mai i roto i te taa i ni‘a e faaorahia. Ua parau mai oia, ‘Te mana‘o nei au e tei roto oe i te mauiui rahi.’ Ua pahono atura vau, ‘Aita, aita roa to‘u hoê a‘e mauiui… I te po‘ipo‘i Sabati ua haere mai te Peresideni Heber J. Grant na Roto Miti mai… Ua tomo mai oia e ua parau mai, ‘E Davida, eiaha e paraparau ; e horo‘a noa vau i te hoê haamaitairaa ia oe. »

« I te ava‘e atopa i muri atu… Ua parahi au i te hoê iri amuraa maa i pihai iho i te vahi e parahi ra te Peresideni Grant. Ua ite au e e au ra te hi‘o noa ra oia ia‘u ma te onoono, e ua parau mai ra oia, E Davida, mai to‘u parahiraa aita roa’tu vau e ite i te hoê rifa i ni‘a i to oe hoho‘a mata ! Pahono ihora vau, ‘Aita, e te Peresideni Grant, aore e rifa. »3

Te mau Haapiiraa a David O. McKay

Te Autahu‘araa o te tura ïa e te mana no te mono i te Atua.

I te mau taime atoa ua horo‘ahia te Autahu‘araa i te taata nei, ua tuuhia’tu ïa i ni‘a ia’na e ere mai te hoê tapa‘o no’na iho, noa- ’tu e riro mai te reira te huru mai te mea e, e faahanahana ai oia i te reira, mai te hoê râ mana no te mono i te Atuaraa e te hoê titauraa no te tauturu i te Fatu i te faatupuraa i te tahuti ore e te ora mure ore o te taata nei. [A hi‘o Mose 1:39]4

E mau tane outou tei mau i te autahu‘araa o te Atua, tei mau i te mana faatere no te ra‘i mai no te ti‘a atu no te Atuaraa i roto i te mau piiraa atoa tei faataahia’tu ia outou na. Ia faataahia ana‘e te hoê tane, te hoê tane matauhia, i roto i to’na oire mai te raatira mutoi, te vai nei te hoê mea tei tuuhia’tu i ni‘a ia’na. Te vai nei te hoê mea no ni‘a ia’na tei hau atu i te riro-noa-raa ei taata, te vai ra te mana tei horo‘ahia ia’na. E e mea na reira i roto i te oraraa. Aore roa e taata tei farii ite hoê ti‘araa e ore e haamaitaihia. E tupuraa mau te reira. O te reira atoa te mana o te autahu‘araa.5

E tuhaa ihoa te Autahu‘araa no te Atuaraa. E mana te reira e te puai no roto mai ana‘e i te Metua Mure Ore e ta’na Tamaiti o Iesu Mesia…

I roto i te imiraa i te vahi no reira mai te autahu‘araa, eita e nehenehe ia tatou ia feruri i te tahi atu tumu maori râ i te Atua iho. Ua haamauhia te Autahu‘araa i ni‘a Ia’na. No te mea ho‘i e, tei roto te Autahu‘araa i te Metua, o Oia ana‘e ïa te nehenehe e horo‘a i te reira i te tahi atu taata. E no reira, e ti‘a i te autahu‘araa, mai tei mauhia e te taata, ia horo‘ahia’tu na roto i te mana. Aita roa‘e hoê taata i te ao nei tei mau i te ti‘araa no [te rave] i ni- ‘a iho ia’na te tura e te mana faatere o te autahu‘araa. I vai na te tahi tei [rave] i ni‘a iho ia ratou taua ti‘araa ra, aita râ te Fatu i ite noa‘e i te reira. Mai te hoê ti‘a no te hoê faatereraa hau e faaohipa ra i taua ana‘e mana faatere tei horo‘ahia’tu ia’na e ta’na faatereraa hau, oia atoa te hoê taata tei faati‘ahia ia ti‘a no te Atuaraa na roto noa i te mau mana e te mau ti‘araa i horo‘ahia’tu ia’na. Area râ, ia horo‘ahia ana‘e taua huru mana faatere râ, tei roto ïa i te reira te mau ti‘araa taaotiahia o te hoê auvaha ture, na roto ho- ‘i i te reira i haamanahia’i te hoê taata no te raveraa i te ohipa na roto i te i‘oa o te tahi atu taata. Te mau ohipa atoa i ravehia mai te au i taua parau haamanaraa ra, e mea mana ïa, mai te huru ra e, na te taata iho i horo‘a i te mana i rave i te ohipa…

Na roto i te iteraa e, Tei Hamani o te vai tumu mure ore o teie nei mana, e o’na ana‘e te nehenehe e faatere i te reira, e te mauraa i te reira o te mau atoa ra ïa i te ti‘araa, ei ti‘a haamanahia, no te aparau tia’tu e te Atua, aue ïa te mana‘o ti‘a e te hanahana te mau maitai e te mau haamaitairaa e noaa mai na roto i te fariiraa i te mana e te mana faatere o te Autahu‘araa a Melehizedeka—e mea hau atu i te hanahana e nehenehe i te mana‘o taata ia hi‘o.

Te hoê taata tei au maitai e to’na ra Atua e ite ïa oia i to’na oraraa e haamarûhia, te iteraa e faa‘oihia no te faaoti vitiviti i rotopu i te mea tano e te mea hape, e marû e e aroha mai to’na mau mana‘o, e mea puai e te itoito râ to’na varua i te parururaa i te mea ti‘a, e ite oia e te autahu‘araa o te hoê vai tupu mutu ore no te oaoa—te hoê apoo pape ora e pihaa noa’i i ni‘a e tae roa’tu i te ora mure ore ra.6

E itehia te faaohiparaa o te mana o te Autahu‘araa i roto i te mau pŭpŭ autahu‘araa e i roto atoa i te mau taata tata‘itahi.

Te tanoraa mau, te autahu‘araa mai te hoê mana i horo‘ahia o te hoê ïa tao‘a e fatuhia e te taata tata‘itahi. Area râ, na roto i te faaotiraa a te ra‘i e hoê te mau tane tei faataahia no te taviniraa i roto i te mau toro‘a taa ê no te autahu‘araa i roto i te mau pŭpŭ autahu‘araa. No reira, teie nei mana e ite ai i to’na faaohiparaa na roto i te mau pŭpŭ e na roto i te mau taata tata‘itahi. Ua riro te pŭpŭ autahu‘araa ei rave no te mau tane atoa e hoê â to ratou mau titauraa ia ite, ia here, e ia tatururu te tahi i te tahi.7

Mai te mea râ e, te auraa no te autahu‘araa e turaraa, e haamaitairaa, aore ra e faateiteiraa no te taata ihoa, aita e hinaarohia te mau pŭpŭ aore ra te mau pŭpŭ autahu‘araa. Na te vairaa mai o teie mau huru pŭpŭ tei haamauhia na roto i te faati‘araa o te ra‘i e faaite nei i to tatou ti‘aturiraa te tahi i te tahi, te hinaaro-titau-roa-hia no te tautururaa e te aupururaa te tahi i te tahi. E mau taata sotiare tatou na roto i te faaotiraa a te Atua.8

Ua ite [Te Fatu] e ua hinaaro teie nei [mau taea‘e tei mau i te autahu‘araa] i te hoaraa, te aupururaa, te puai o te pŭpŭ ; e no reira oia i faanaho ai i te mau pŭpŭ autahu‘araa e faataa ai i te rahiraa i roto i te mau pŭpŭ atoa mai te diakono e tae atu i te mau hitu ahuru.

Te ruru nei teie nei mau pŭpŭ, a tahi, no te haapii e no te faaitoito, no te haamaitai i roto i te ite i te mau mea atoa, i roto ihoa râ i te haapiiraa i te ite morare e te ite o te faaroo, na roto i te faaroo, te mo‘araa, e no te farii atoa i te puai amui, no te raveraa i te ohipa ma te parau-tia. Te horo‘a mai nei teie nei mau pŭpŭ i te hoê hinaaro e itehia nei i roto i te taata nei… E horo‘a mai te mau pŭpŭ autahu‘araa… i te mau hinaaroraa atoa no te faahoaraa, te autaea‘eraa e te taviniraa mai te mea e rave noa te mau taata i ta ratou mau hopoi‘a.9

E te mau melo i roto i te Autahu‘araa a Aarona, e te mau melo o te mau pŭpŭ i roto i te Autahu‘araa a Melehizedeka, e hopoi‘a na tatou ia patu i ta tatou mau pŭpŭ autahu‘araa ; eiaha tatou ia vavahi ia ratou na roto i te haere-ore-raa i te mau pureraa autahu‘araa aore ra na roto i te faaineine-ore-raa aore ra na roto i te rave-ore-raa i te hopoi‘a. Ia ite tatou paatoa e, e hopoi‘a na tatou ia rave i te tahi mea no te paturaa i te Ekalesia mai te hopoi‘a a te Ekalesia ia patu i ni‘a i te parau mau e ia faaorahia te taata i te hara. E te mau tane no te autahu‘araa, ia hoê na tatou i roto i teie nei paturaa ; ia topa atu tatou i roto i te pŭpŭ o te feia e rave ra i te maitai ; ia ore roa te hoê tane, mai te tahu‘a rahi e tae atu i te diakono, i roto i teie pŭpŭ autahu‘araa rahi… ia topa i roto i te pŭpŭ o te feia e rave i te ohipa ino aore ra e feia tahitohito.10

E ti‘a i te taata tei mau i te autahu‘araa ia ite i ta’na mau ohipa e te mau parau i roto i te mau huru ohipa atoa.

Te autahu‘araa o te mana faatere ïa no te ti‘a atu no te Atua. Te hoê taata tei horo‘ahia’tu te autahu‘araa ei hoê ïa ti‘a haamanahia no te Fatu i roto i te mau ohiparaa i reira te taata i faataahia’tu. E hopoi‘a na te hoê ti‘a o te hoê pŭpŭ aore ra faanahonahoraa ia ti‘a hanahana atu no taua pŭpŭ aore ra faanahonahoraa. Te rave ‘a maitai roa‘e no te riroraa ei mau ti‘a parau-tia o te ora ïa i te hoê oraraa ia nehenehe i te mau ti‘a tata‘itahi ia farii i te mau parau rii rii a te Fatu ta’na e tia’tu nei. A feruri na i teie nei i te auraa no te hoê oraraa viivii ore.

« … E ore roa to‘u Varua e mârô noa’tu i te taata, » (PH&PF 1:33) te parau maira te Fatu. E no reira, te mau taata atoa tei mau i teie nei autahu‘araa e ti‘a ïa ia ratou ia ora i te hoê oraraa o te faati‘a ia ratou ia farii i te faaûrûraa a te Fatu. E te hinaaro nei au e parau no ni‘a i taua aparauraa e te Varua Mo‘a, e mea mau ïa te reira mai ta outou tuatiraa na roto i te afata ratio i te mau reo faaroo-ore-hia e te mau pehe e faaî ra i te reira. Tei reira te mau otu’iraa.

Mai te reira atoa ïa e te Varua o te Atua. Ua ineine noa oia no te arata‘i e no te haapii ia ratou tei tuati atu na roto i te oraraa parau-tia e te imi mau nei ia’na. Te parau faahou nei au e, e hopoi‘a na te mau taata atoa tei haamanahia no te ti‘a atu no’na ia ora ia farii ratou i taua Varua ra.11

Te mauraa i te autahu‘araa a te Atua na roto i te mana o te ra‘i mai o te hoê ïa o te mau horo‘araa rahi roa‘e e nehenehe e tae mai i te hoê taata, e ua riro te parau-tiaraa ei mea faufaa rahi roa. E mea mure ore te autahu‘araa. E mea haamaitai-rahi-hia te taata o tei ite i te hopoi‘a no te tiaraa’tu no te Atuaraa. E ti‘a ia’na ia ite e tae noa’tu i te taime e haapa‘o maitai oia i ta’na mau ohipa e ta- ’na mau parau i te mau taime atoa.Aore roa e tane tei mau i te autahu‘araa e faatura ore i ta’na vahine. Aore roa e tane tei mau i taua autahu‘araa ra e ore e ani i te haamaitairaa i ni‘a i ta’na maa aore ra e tuturi i pihai iho i ta’na vahine e ta’na mau tamarii no te ani atu i te tautururaa a te Atua. E tauhia te hoê utuafare no te mea te mau nei e te faahanahana nei te hoê tane i te autahu‘araa. Eita e ti‘a ia tatou ia faaohipa i te reira na roto i te haavîraa, no te mea ua parau te Fatu, e « ia tamata tatou i te tapoi mai i ta tatou mau hara, e a ore râ ia haamauruuru i to tatou teoteo, to tahou ho‘i opuaraa hahavai ra, e a ore râ ia faatere e a ore râ ia hau e a ore râ ia haavî atu i te mau varua o te tamarii o te taata nei, i roto i te hoê vahi iti a‘e o te parau-tia ore ra, inaha, e faananaue atu te mau ra‘i ia ratou iho ; e oto te Varua o te Fatu ; e ia iriti-êhia’tu te reira, ua Amene te autahu‘araa, oia ho‘i te mana, no te reira taata » (PH&PF 121:37).

Taua heheuraa, tei horo‘ahia e te Fatu i te peropheta Iosepha Semita, o te hoê ïa o te mau haapiiraa hau atu i te nehenehe i roto i te haapiiraa a aore ra i roto i te rapaauraa o te feruriraa e te faatereraa hau i horo‘ahia, e e ti‘a ia tatou ia tai‘o tamau noa i te reira i roto i te tuhaa 121 no te mau Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau.12

Aore roa to te hoê melo no teie nei Ekalesia, to te tane faaipoipo a ore râ to te metua tane, e mana no te parauraa i te hoê parau ino i roto i to’na iho utuafare, a ore râ ia parau i te hoê parau iria i ni‘a i ta’na vahine a ore râ i ni‘a i ta’na mau tamarii. Na roto i to outou faatoro‘a-raa-hia e ta outou hopoi‘a, eita e ti‘a ia outou ia na reira mai te hoê taata tei mau i te autahu‘araa e ia vai tiamâ noa i te varua i roto ia outou na. Te tauturu nei outou i te faati‘araa i te hoê utuafare maitai na roto i to outou iho huru, na roto i te haavîraa i to outou hinaaro rahi, to outou huru taata, tape‘araa i ta outou parau, no te mea na roto i teie nei mau mea i riro mai ai to outou utuafare mai te reira huru i teie nei mahana e e maramarama atu na to outou vahi nohoraa. E rave outou i te mea e ti‘a ia outou ia rave no te faatupu i te hau e te au maiteraa ; noa’tu te mea ta outou e farii ra.13

Te pure nei au e ia… ite tatou i te faufaa o te autahu‘araa ; e ia ite te mau diakono atoa i roto i teie nei Ekalesia e ia horo‘ahia ana‘e ia’na te Autahu‘araa a Aarona ua taa ê oia i to’na mau hoa, e mea huru ê oia i te tahi atu mau feia apî. Eita e ti‘a ia’na ia tuhi noa ma te utu‘a ore mai te tahi atu mau tamaroa e tuhi nei, eita e ti‘a ia’na ia tomo atu i roto i te tahi mau peu ho‘ata mai ta te tahi mau tamaroa e rave ra, te ti‘a taa ê nei oia. O tera ïa te auraa no te hoê tamaroa hoê ahuru ma piti o te matahiti, e, te mau episekopo, o te râ noa te mea e ti‘a ia outou ia haamaramarama atu ia ratou ia maiti ana‘e outou ia ratou ia riro ei mau diakono. Eiaha e pii noa ia ratou e ia faatoro‘a ia ratou, a aparau râ ia ratou e ia ite ratou e, eaha râ te auraa ia horo‘ahia ana‘e te Autahu‘araa a Aarona. I to ratou apîraa e ti‘a i teie nei mau tamaroa tei maitihia e tei haapiihia ia faaohipa i te hoê mana no te faatupu i te maitai.

… E hopoi‘a na tatou ia farii ana‘e tatou i te Autahu‘araa ia haamau i te hoê hi‘oraa e au ia peehia e to tatou mau hoa. E ere na te mea ta tatou e parau e haamaitai ia ratou. Na te mea râ ta tatou e rave. O te mea ïa i riro ai tatou.14

Ia roaa ana‘e te arata‘iraa o te Mesia i te mau melo o te autahu‘araa na roto i te mau auraa parau-tia e te haapa‘o-maitai-hia e to ratou mau taata tupu, na roto i te pato‘iraa i te ino i roto i to’na mau huru atoa, na roto i te rave-haapa‘o-maitai-raa i te hopoi‘a, aita ïa e mana pato‘i i roto i teie nei ao e nehenehe e tape‘a i te tereraa i mua o te Ekalesia a Iesu Mesia.15

E hotu mai te Mana Autahu‘araa ia faaohipahia ana‘e te reira no te tavini atu ia vetahi ê.

E nehenehe ta tatou e faariro i te mana no te autahu‘araa mai te hoê vairaa pape tei tape‘ahia. E itoito mai e e faahotu mai i te maitai taua huru mana ra ia itoito ana‘e te mana i haamatarahia i roto i te mau faa, te mau faapu, te mau aua, e te mau utuafare oaoa. No reira, ua riro te autahu‘araa, i roto i to’na auraa i te taata, ei ture no te puai i te taime noa e itoito mai oia i roto i te oraraa o te mau taata, ma te fariuraa’tu to ratou mau aau e to ratou mau hinaaro i te Atua e te faatupuraa i te taviniraa i to ratou mau taata tupu.16

Ua natihia to tatou mau oraraa i te oraraa o te tahi atu mau taata. E mea oaoa roa‘e tatou ia tauturu tatou i te oraraa o vetahi ê. Te parau nei au i te reira no te mea te auraa o te autahu‘araa ta outou e mau nei o te taviniraa ïa ia vetahi ê. Te ti‘a nei outou no te Atua i te vahi i reira outou i faataahia’i. « O tei ti‘a ia’na i te tuu i to’na ora ia‘u nei, e roaa ïa ia’na te ora » (Mataio 16:25).17

E te mau peresibutero, te vai ra paha i roto ia outou te hoê tei ma‘ihia, e e ti‘a i ta’na maa hotu ia ootihia. Te vai ra paha te hoê o ta outou mau melo e tamaiti ta’na i te misioni e aita e navai ra te moni. A ani noa’tu mai te mea e nehenehe ta outou e tauturu atu ia’na. E ore roa oia e haamo‘e i to oe mana‘o tauturu. Ua riro taua mau mea râ te mau mea ta te Faaora e mana‘o ra a parau ai oia e, « O outou i na reira i te hoê taea‘e iti ha’iha’i roa i roto i tau mau taea‘e nei, ua na reira mai ïa outou ia‘u » (A hi‘o Mataio 25:40). Aita e rave‘a ê atu e nehenehe ai ia outou ia tavini i te Mesia. E nehenehe ta outou e tuturi i raro e e pure atu ia’na, e mea maitai ïa. E nehenehe ta outou e taparu atu ia’na no te horo‘a’tu ia outou i ta’na arata‘iraa na roto i te Varua Mo‘a— oia mau, te na reira nei tatou e e ti‘a roa ia tatou ia na reira. E ti- ‘a ia tatou ia na reira. Area râ e mea na roto i teie nei mau farereiraa ohie e i te mau mahana atoa, te haavîraa i to tatou nei arero, te oreraa e parau i te parau ino no te hoê taea‘e, te paraumaitai- raa no’na, o te râ te mau mea ta te Faaora i tapa‘o ei taviniraa mau.18

« Taa ê noa’tu o Vai râ Oe, a Rave Maitai i Ta oe Tuhaa. E diakono anei o oe, a rave maitai i te mau hopoi‘a a te hoê diakono. E e haapii anei o oe, a rave maitai i ta oe ohipa. Ei tahua e tia’i ra i te Ekalesia, a hahaere atu ia ratou—E te feia apî tane i roto i teie nei Ekalesia, mai te mea ua nehenehe ia outou ia rave noa i te mau hopoi‘a a te haapii e a te tahu‘a, te haapiiraa i te taata i ta ratou ra hopoi‘a, auê ïa mana no te faatupu i te maitai no te feia apî tane e ahuru ma va‘u matahiti e ahuru ma iva matahiti. Eiaha e feia o te ore e hinaaro ia haapiihia, eiaha e feia haavare, e feia faatere râ. E au mau taea‘e aore roa e ohipa hau atu i te puai i roto i te ao nei no te arata‘iraa i te feia apî ia rave maitai i ta ratou nei tuhaa i roto i te autahu‘araa. »19

Tei te feia tei mau i te autahu‘araa te hopoi‘a no te ti‘a atu no te Atua ei mau taea‘e hahaere utuafare.

Ua parauhia i roto i te Ephesia, pene maha e ua haapa‘o te Mesia i te tahi pae ei aposetolo e te tahi pae ei peropheta, e te tahi pae ei haapii evanelia, e te tahi pae ei tiai e ei orometua ; « ei faau i te feia mo‘a i te ohipa ra e orometua, ia tupu i te maitai te tino o te Mesia ra » [Ephesia 4:12]. I roto i te Ekalesia, ua topa mai i ni‘a i te mau taea‘e hahaere [utuafare] tei mau i te autahu‘araa mo‘a te hopoi‘a rahi no te haamaitairaa i te Feia Mo‘a e ia tupu i te maitai te tino o te Mesia ra ; No reira, te mana‘o nei au e ere te parau rahi ia parau e e hopoi‘a na ratou, ta ratou hopoi‘a, i te afa‘iraa i roto i te mau utuafare atoa teie huru varua no te ra- ‘i mai ta tatou i ite i ô nei i roto i teie nei mau rururaa o te amuiraa. Aita’tu e hopoi‘a rahi a‘e e nehenehe e vai mai i ni‘a i te taata maori râ te riroraa ei hoê haapii no te mau tamarii a te Atua.

… Te mana‘o nei te tahi o te [mau taea‘e hahaere utuafare] e mea iti roa te faufaa o to ratou nei piiraa, e aita e hanahana i apitihia’tu i te reira, e te ti‘araa mau, e mea hau atu i te faufaa i te tahi atu piiraa, no te mea ua faataahia te mau piiraa atoa no te faatupuraa, te haapiiraa e te faaoraraa i te mau tamarii a te Atua. Mai te reira atoa ïa te piiraa no te haapii ; mai te mea e ti‘a ia horo‘ahia i te hoê piiraa au-roa-hia, no te mau maitai rahi a‘e i te faahaereraa’tu i teie nei mau taata i te ora, e haere ïa te reira i taua mau taata ra tei mau i te autahu‘araa a te Atua o te farerei tino roa’tu i te mau melo tata‘itahi o te Ekalesia…

Te ohipa matamua e ti‘a ia rave, e au mau taea‘e, o te hi‘opo- ‘araa ïa ia tatou iho, no te ite e, ua ineine anei tatou no te haapii e a ore râ aita. Aore roa e taata e nehenehe ia haapii i te mea ta- ’na i ore i ite. E hopoi‘a na outou ia haapii e o Iesu Mesia te taraehara o te ao, e ua riro Iosepha Semita ei peropheta na te Atua, e ua fâ atu te Atua te Metua e ta’na Tamaiti ia’na i roto i teie nei tau tuuraa hopea o te evanelia. Te ti‘aturi ra anei outou i te reira ? Te ite ra anei outou i te reira ? Te anaana ra anei taua iteraa papû ra mai ia outou ra ia tomo ana‘e outou i roto i te utuafare ? Mai te mea oia, e horo‘a ïa taua anaanaraa i te ora i roto i te feia ta outou e haere nei no te haapii. Mai te mea râ aita, e tupu mai ïa te hoê veveraa, te hoê oé, te hoê ereraa no taua vahi varua i reira te Feia Mo‘a e tupu ai…

… E au mau taea‘e, te parau poro‘i, te huru ihoa râ no te faaiteraa i taua parau poro‘i e ere ïa e hoê â ia horo‘ahia’tu taua parau poro‘i ra i te hoê taata tei tavini maitai i te taatoaraa o to’na oraraa i roto i te Ekalesia, e ia horo‘ahia ana‘e taua parau poro‘i ra i te feia i faafariu-apî-hia mai. No te mea e mea huru ê te mau utuafare te tahi i te tahi, e taui atoa ta tatou nei parau poro‘i e ta tatou mau raveraa, ta tatou ihoa râ mau rave‘a no te hohoraraa i te reira. Te faahiti nei au i teie nei parau no te haaputapû ia tatou i teie nei mana‘o, e e hopoi‘a na tatou ia matau maitai i te feia ta tatou e haere atu e haapii.20

Eita te hopoi‘a a te taea‘e hahaere [utuafare]e oti hope roa ia haere ana‘e oia i te hoê taime i te ava‘e i te utuafare tata‘itahi. Te haamana‘o nei au i taime a faariro ai te hoê Episekopo ei hopoi‘a na te taea‘e hahaere [utuafare] ia haere i tera ihoa taime i te utuafare o te hoê taea‘e herehia tei farii i te ati pohe e no te hi‘o atu eaha te mea e nehenehe ia rave no te afairaa’tu i te tamahanahanaraa i te feia e oto nei e no te rave i te mau faanahoraa no te hunaraa. E hopoi‘a na te taea‘e hahaere [utuafare] ia hi‘o atu e aita anei e ohipa e hinaarohia ra ; mai te mea te vai ra te ma‘i, a haere atu e faatahinu—ma te tia’i i taua mau utuafare ra i te mau taime atoa.21

Te ti‘aturi nei au e tei roto i te hahaereraa [utuafare] te hoê o te mau rave‘a rahi roa‘e i roto i te ao nei no te faaara i te feia e faatau nei, tei taia te aau, tei hepohepo, e tei oto, te faaapîraa i te oraraa e te hoê hinaaro ia ho‘i faahou mai e rave i te ohipa i roto i te Ekalesia a Iesu Mesia. Na roto i teie huru ohipa e arata- ‘i-faahou-hia mai ratou i roto i te oraraa varua o te faaitoito i to ratou ra aau e o te horo‘a’tu ia ratou te mana no te upootiaraa i ni‘a i te mau paruparu e haafifi nei ia ratou i teie nei taime.

Te horo‘araa i te tauturu, te faaitoitoraa, e te faaûrûraa i te taata tata‘itahi o te hoê ïa hopoi‘a rahi e te taime maitai no te mau taea‘e hahaere [utuafare].22

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e no te Aparauraa

  • Eaha te mana autahu‘araa ? (A hi‘o i te mau api 133-35.) Eaha te mau tumu i horo‘a ai te Fatu i te mana faatere o te Autahu‘araa i te taata nei ? (A hi‘o i te mau api 133-35, 133-38.) Eaha te huru-ê-raa i rotopu i te farii-noa-raa i te mana faatere o te autahu‘araa e te fariiraa i te mana i roto i te autahu‘araa ?

  • A haamana‘o na i te hoê ohipa i tupu a faaohipahia’i te mana o te autahu‘araa no outou. Nafea te reira i haamaitai ai ia outou a ore râ te mau melo no to outou utuafare ? Nahea ta tatou e nehenehe e faaohipa i taua mau ohipa i tupu ra ei « taime haapiiraa » i ta outou mau tamarii e te mau mootua ?

  • No te aha e mea titauhia ia ora tiamâ noa te hoê taata tei mau i te autahu‘araa ia arata‘ihia oia e te Varua o te Fatu ? (A hi‘o i te mau api 138-40.) Eaha te mau haamaitairaa i fafauhia i te feia tei haapa‘o i ta ratou mau fafauraa e te mau titauraa o te Autahu‘araa ? (A hi‘o atoa PH&PF 84:33-34)

  • No te aha te hahaereraa utuafare i riro ai ei mea faufaa rahi roa i roto i te Ekalesia ? (A hi‘o i te mau api 140-42.) Eaha ta tatou e nehenehe e rave ia riro mai ei mau taea‘e hahaere utuafare hau atu i te maitai ? Nahea e nehenehe ai te a‘oraa a te Peresideni McKay i te mau taea hahaere utuafare ia faaohipahia i te mau tuahine hahaere ? Eaha ta tatou e nehenehe ia rave no te tauturu i to tatou mau taea‘e hahaere utuafare e ta tatou mau tuahine hahaere ia farii-maitai-hia ratou i roto i to tatou mau utuafare e ia maitai i roto i ta ratou mau piiraa ?

  • Nahea te pure, te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e te riroraa mai te Mesia te huru e tauturu ai ia tatou ia faahanahana i te autahu‘araa ? Eaha te mau rave‘a e nehenehe ai ta te mau metua tane e te mau metua vahine e faaineine i ta ratou mau tamaroa ia farii i te autahu‘araa ?

  • Nahea te mau vahine e farii atoa ai i te mau haamaitairaa e noaa mai na roto i te mana o te autahu‘araa ?

  • Eaha te tumu no te mau pŭpŭ autahu‘araa ? (A hi‘o i te mau api 139-42.) Eaha te mau hopoi‘a tei apitihia’tu i te riroraa ei melo no te hoê pŭpŭ autahu‘araa ? (A hi‘o i te mau api 141-42.)

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : 1 Petero 2:9 ; PH&PF 84:33-48 ; 121:34-46

Te mau Nota

  1. I roto Conference Report, atopa 1967, 94.

  2. I roto Conference Report, atopa 1956, 91.

  3. Hi‘o Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, haaputuhia mai e Clare Middlemiss, nene‘iraa hi- ‘opo‘a-faahou-hia (1976), 138-40 ; ua tauihia te paratarafa.

  4. Gospel Ideals (1953), 168.

  5. I roto Conference Report, atopa 1954, 83.

  6. I roto Conference Report, atopa 1965, 103-4.

  7. I roto Conference Report, atopa 1965, 104.

  8. Gospel Ideals, 168.

  9. Gospel Ideals, 180-81.

  10. I roto Conference Report, eperera 1909, 68.

  11. Gospel Ideals, 180.

  12. I roto Conference Report, atopa 1967, 97.

  13. I roto Conference Report, eperera 1969, 150-51.

  14. I roto Conference Report, atopa 1948, 174.

  15. Gospel Ideals, 167-68.

  16. I roto Conference Report, atopa 1965, 103-4.

  17. I roto Conference Report, atopa 1950, 112.

  18. I roto Conference Report, atopa 1955, 129.

  19. I roto Conference Report, atopa 1954, 84.

  20. I roto Conference Report, atopa 1916, 57-60 ; ua tauihia te paratarafa.

  21. I roto Conference Report, eperera 1956, 86-87.

  22. Gospel Ideals, 196.

Hōho’a
motto stone in Scotland

Ua faaitoito pinepine te Peresideni McKay i te feia tei mau i te autahu‘araa ia ora i te parau poro‘i ta’na i ite i taraihia i ni‘a i te hoê ofai i te fenua Etotia : « Taa ê noa’tu o Vai râ Oe, a Rave Maitai i Ta oe Tuhaa. »

Hōho’a
priesthood quorums

« E amui hoê atu te mau taea‘e tei faataahia no te tavini i roto i te mau toro‘a taa ê i roto i te autahu‘araa i roto i te mau pŭpŭ autahu‘araa. »