Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 17: E Faaiteraa Papû no te Parau Mau


Pene 17

E Faaiteraa Papû no te Parau Mau

Te hoê iteraa papû no te evanelia a Iesu Mesia o te tao‘a ïa hau atu i te mo‘a, hau atu i te faufaa i roto i to tatou nei oraraa, e noaa te reira na roto ana‘e i te haapa‘oraa i te mau ture no te evanelia, eiaha râ na roto i te pee raa’tu i te mau e‘a o te ao nei.1

Omuaraa

Ua haapii pinepine te Peresideni McKay i te faufaa rahi no te noaaraa mai i te hoê iteraa papû tata‘itahi no te evanelia, ma te fafau atu e e « ore roa te Fatu e faaru‘e i te feia e imi ra ia’na. » I to’na apîraa ra, ua hinaaro David O. McKay ia noaa to’na iho iteraa papû no te parau mau. Ua papa‘i oia ei faahamana‘oraa i taua tuhaa o to’na oraraa :

« E au ra i to‘u nei apîraa ra ua noaa ia‘u te mana‘o e, e ore roa e nehenehe ia tatou ia noaa i te hoê iteraa papû ia ore ana‘e tatou e farii i te hoê faaiteraa. Ua tai‘o vau i te orama matamua a te peropheta Iosepha Semita, e ua ite au e, ua ite oia e, te mea ta’na i farii no ô mai ïa i te Atua ra. Ua faaroo vau i te iteraa papû o to-‘u metua tane no te hoê reo tei tae mai ia’na, e e au ra ua farii au i te mana‘o e, o tera te tumu no te mau iteraa papû atoa. Ua ite au i roto i to‘u apîraa ra e, te tao‘a faufaa rahi mau ta te hoê taata e nehenehe e farii i roto i teie nei oraraa o te hoê ïa iteraa papû no te hanahana o teie nei ohipa. Ua hiaai au i te reira ; ua ite au e mai te mea e nehenehe ia‘u ia farii i te hoê iteraa papû, e au ra ïa e ere te tahi atu mau maa i te mea faufaa. »

« Aita vau i haapa‘o ore i ta‘u mau pure. Ua ite au i te mau taime atoa e, te pure huna, i roto anei i te piha e aore ra i roto i te uru raau aore ra i ni‘a i te mau aivi, o te vahi ïa e tae mai ai taua iteraa papû ra. E no reira, e tamaiti iti au i taua taime ra, ua tuturi ihora vau no te pure hau atu i te hoê taime i pihai iho i te mau raau rii vine a tiai noa’i ta‘u nei puaahorofenua i te hiti o te purumu. »

« Te haamana‘o nei au i to‘u oriraa na ni‘a i te puaahorofenua na ni‘a i te mau aivi no Huntsville i te hoê avatea, ma te feruriraa i teie nei mau mea e ma te faaoti e, i roto i te maniania ore o te mau aivi o te vahi maitai roa‘e ïa no te fariiraa i taua iteraa papû ra. Ua tape‘a vau i ta‘u puaahorofenua, ua taue ihora te tavaha na ni‘a i to’na upoo, otohe ihora i muri e maa taahiraa avae, e tuturi ihora i pihai iho i te hoê tumu raau. E mea ateate e mea mâ te matai, e mea au mau te mahana ; e mea no‘ano‘a te matie e te mau tiare … »

« Ua tuturi au i raro e ma te puai atoa o to‘u ra aau ninii atura i to‘u varua i te Atua e ani atura ia’na no te hoê iteraa papû no teie nei evanelia. Ua mana‘o vau e e tupu mai te hoê faaiteraa ; e e farii au i te tahi tauiraa e ore roa vau e feaa. »

« Ua ti‘a a‘era vau i ni‘a, pa‘uma’tura i ni‘a i ta‘u puaahorofenua, e a haere ai oia na ni‘a i te e‘a, ua haamana‘o vau ma te feruriraa i roto ia‘u nei e ma te taueueraa ma te opua-ore-hia i to‘u upoo, ma te parauraa ia‘u iho, ‘Aita, e teie nei taata, aita e tauiraa ; ua vai noa â taua tamaiti ra hou a tuturi ai au i raro’ Aita te faaiteraa i tia’ihia i tae mai. »2

Noa’tu e aita oia i farii i te reira iho taime i te faaiteraa ta’na i tia’i, ua tamau noa te Peresideni McKay i te imi i te hoê iteraa papû no’na iho. Ua faati‘a ra oia i muri iho e « te faaiteraa varua ta-‘u i pure na ei tamaiti iti i to‘u apîraa ra ua tae mai te reira mai te hoê hotu no te raveraa i te ohipa. »3

Ua haapii te Peresideni McKay na roto i te ohipa i tupu i ni‘a ia’na e, ua riro te haapa‘oraa i te mau ture no te evanelia ei taviri no te fariiraa i te hoê iteraa papû. Ua faaite papû oia e : « Mai te mea e opua outou i te farii i te mau ture no te oraraa mure ore, e ite ïa outou i te reira i te niniiraa mai i ni‘a i to outou varua te hoê haamaitairaa a te Varua Maitai o te horo‘a ia outou i te hoê iteraa papû ma te feaa ore e te ora nei te Atua, e o oia ihoa to tatou nei Metua, e o teie ta’na ohipa i faati‘ahia na roto i te peropheta Iosepha Semita. O teie to‘u iteraa papû—te tao‘a faufaa rahi roa i roto i te oraraa nei ! »4

Te mau Haapiira a David O. McKay

Te hoê iteraa papû no ni‘a i te parau mau o te tao‘a hau atu ïa i te faufaa i roto i teie nei ao.

Aita’tu e tao‘a ta te hoê taata e nehenehe e farii i roto i teie nei ao o te afai mai hau atu i te tamahanahanaraa, hau atu i te ti‘aturiraa e te faaroo maori râ te hoê iteraa papû no te oraraa o te hoê Metua i te Ao ra o te here nei ia tatou, aore ra te oraraa o Iesu Mesia, ta’na Tamaiti Fanau Tahi, e ua fâ mai taua na taata toopiti ra no te ra‘i mai i te peropheta Iosepha Semita e ua faati-‘a i te Ekalesia a Iesu Mesia, e ua faati‘ahia te taata ia ti‘a atu no te Atuaraa.5

Te tao‘a hau roa’tu i te faufaa i roto i te ao nei o te hoê ïa iteraa papû no te parau mau … E ore roa te parau mau e ruauhia e te parau mau o te Atua te tumu no te Autahu‘araa … ; te ora nei Oia, e te ti‘a nei Iesu Mesia, te Tahu‘a Rahi Teitei, i te upoo o teie nei Ekalesia.6

E iteraa papû to tatou no te Varua e, e tamarii tatou na to tatou Metua i te ao ra. E iteraa papû to tatou e, e taata ora te Atua. E iteraa papû to tatou e, te Mesia, tei faasataurohia e tei ti‘a mai i te toru o te mahana ei taata ti‘a-faahou-mai, o te upoo ïa no teie nei Ekalesia. E iteraa papû to tatou no te Varua e ua heheu mai oia i roto i teie nei tau tuuraa o te evanelia i te evanelia a Iesu Mesia, tei faaho‘i-faahou-hia mai i ni‘a i te fenua nei i roto i to’na îraa. Ua riro mau ihoa te evanelia a Iesu Mesia, mai tei heheuhia’tu i te peropheta Iosepha Semita, te mana o te Atua ia ora te feia atoa [Roma 1:16] E horo‘a te evanelia i te taata atoa te oraraa maitai i ô nei, e e horo‘a mai ia tatou te ora mure ore na roto i te haapa‘oraa i te mau ture no te evanelia.7

A poihere i roto i to outou aau te iteraa papû no te parau mau ; a haapaari e a faaetaeta i te reira ia ore ia aueue mai te mau fetia tamau i te ra‘i ra. Ia tae mai i roto i te aau o te mau taata atoa e i roto i te mau utuafare atoa te Varua mau o te Mesia, to tatou nei Taraehara e ua ite au e te ora mau nei oia e te arata‘i mau nei oia.8

E farii tatou i te hoê iteraa papû na roto i te Varua ia haapa‘o ana‘e tatou.

Na te mana‘o mâ e te aau haavare ore i te imiraa i te arata‘iraa a te Faaora i te mau mahana atoa e arata‘i ti‘atu i te hoê iteraa papû no te parau mau o te Evanelia a te Mesia papû e te tamau mai to Petero … i muri a‘e i to’na iteraa i te tauiraa o te Mesia e te faarooraa i te reo o te Atua i te faaite-papû-raa i To’na Atuaraa. [A hi‘o Mataio 17:1-5]9

Ua mana‘o noa vau ehia râ o tatou nei e faaite nei … i te u’i apî nahea ratou e nehenehe ai e [farii i te hoê iteraa papû]. Ua navai anei ta tatou haapuairaa i te parau e, e ore roa ratou e ite mai te mea e rave ratou i te hara ; e e ore roa ratou e ite i te reira mai te mea e hamaha ratou i to ratou mau hinaaro rahi e to ratou mau hiaairaa. « E ore roa to‘u Varua e mârô noa’tu i te taata » (Genese 6:33 ; PH&PF 1:33 ; Mose 8:17). E ore roa to’na ra varua e vai i roto i te mau tino viivii. (« E ore te Varua o te Fatu e vai i roto i te hiero viivii ra » Helamana 4:24) E eita roa e nehenehe ia outou e farii i te hoê iteraa papû ma te Varua ore o te Atua

… Te tupu nei te uiraa—Nahea vau e ite ai ? Ua pahono Iesu i te reira a faaite ai oia i te e‘a i roto i te mau tuhaa atoa o te oraraa nei. I te hoê mahana, ua faaite oia i te iteraa papû no to’na ra atuaraa, e no te Atua ta’na ra mau haapiiraa, e ua parau te mau Pharisea e te tahi atu mau taata i pihaiiho ia’na, « No hea ra te ite o teie nei taata, aore ho‘i oia i haapiihia ? » Nahea outou e ite ai e, (ta ratou ïa uiraa) e huru Atua to outou ? Ua horo‘a oia i te hoê pahonoraa ohie : « O tei hinaaro maite i te haapa‘o i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta‘u e haapii nei e na te Atua, e na‘u iho » (Ioane 7:15, 17). Te vai ra te hoê pahonoraa papû maitai—te hoê parau faataa-maitai-hia « Mai te mea e haapa‘o outou i te hinaaro, e ite ïa outou » E « ia ite i te Atua e ia Iesu Mesia, ta’na i tono mai, o te ora mure ore ïa » [A hi‘o Ioane 17:3].10

Ua horo‘ahia i te tahi, te parau ra te Fatu i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau, ia ite e o Iesu Mesia ra o te Tamaiti ïa no te Atua, e ua faasataurohia ho‘i Oia no te mau hara o to te ao nei[A hi‘o PH&PF 46:13] O teie ta‘u e faahiti ra o te ti‘a papû nei i ni‘a i te ofa‘i no te heheuraa i roto i te iteraa papau ta ratou e horo‘a nei i to te ao nei. Te parau faahou ra te Fatu, o vetahi ê tei horo‘ahia no te ti‘aturi atu i te iteraa papû o to vetahi ê mau parau, ia nehenehe atoa ia ratou ia farii i te ora mai te mea e, e vai noa ratou i te faaroo [a hi‘o PH&PF 46:14] Area râ e tae mai i teie nei feia atoa te iteraa papû atoa no te ohipa i te mau mahana atoa.

E ite te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei na te ao taatoa i te haapapûraa no to ratou ra iteraa papû i roto i te raveraa i te ohipa. E ite ratou e te haapii nei te evanelia ia ratou ia riro ei mau taata maitai a‘e ; e na te haapa‘oraa i te mau ture o te evanelia e faariro ia ratou ei tane puai a‘e e, ei mau vahine haapa‘o a‘e. E tae mai taua iteraa ra ia ratou i te mau mahana atoa, e e ore roa e nehenehe ia ratou ia huna i te reira ; ua ite ratou e na te haapa‘oraa i te evanelia a Iesu Mesia e faariro ia ratou ei mau tane faaipoipo maitai a‘e e te haapa‘o maitai a‘e, ei mau vahine faaipoipo haapa‘o maitai a‘e e te faaturahia a‘e, ei mau tamarii haapa‘o maitai a‘e. Ua ite ratou e na te haapa‘oraa i te mau ture no te evanelia e faariro ia ratou ei feia patu i te mau utuafare maitai a‘e ; tei reira te hoho‘a maitai, ua ite ratou i te reira i roto i to ratou mau feruriraa, e ore roa e nehenehe ia ratou ia huna i te reira, ua ite ratou i te reira, e ua ite ratou e na te ofatiraa i teie nei mau ture e faatupu i te ino i ni‘a i to ratou ra oraraa tata‘itahi e i ni‘a iho i to ratou ra oraraa utuafare. Ua ite ratou e na te haapa‘oraa i te evanelia e faaitoito i te autaea‘eraa mau e te hoaraa i roto i te taata nei ; ua ite ratou e mau taata a’ia maitai a‘e ratou na roto i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a. No reira, a haere ai ratou na roto i ta ratou ra mau ohipa i te mau mahana atoa e ia faaohipa ratou i te haapa‘oraa faaroo i roto i ta ratou ra ohipa, e faahoho‘ahia ïa te parau mau no te evanelia i roto i to ratou ra oraraa.11

Eita e ore e, ua farerei outou i te mau taata tei maere nahea to teie nei Ekalesia faaiteraa mai i taua huru ora e te tupuraa rahi. Te tumu huna o te reira teie ïa, te mau tata‘itahi nei te Feia Mo‘a atoa i te haapapûraa e teie te ohipa a te Atua, taua iho mana tei horo‘a ia Petero e Ioane i te puai no te ti‘a atu i mua i to raua mau haava ma te parau huaatu ma te măta‘u ore i roto i te Sunederi e « O Iesu ta outou i faasatauro no’na te mana i tia’tu teie nei taata ma te ma‘i ore, e To’na i‘oa o te i‘oa ana‘e i faaitehia mai i te taata i raro a‘e i teie nei ra‘i e ora‘i ratou nei » [A hi ‘o Te Ohipa 4:10, 12].

Te tumu huna tei roto ïa i te iteraa papû i mauhia e te taata tata‘itahi o tei riro ei melo haapa‘o maitai i roto i te Ekalesia a te Mesia, e te vai nei i roto i te evanelia te mau ture ti‘a … Ua heheuhia teie nei iteraa papû i te mau tane e te mau vahine atoa e aau tae tei faaafaro i to ratou oraraa i ni‘a i te mau ture no te evanelia a Iesu Mesia, o tei haapa‘o i te mau or’oa e tei ti‘a ia farii e tei faarii i te Varua o te Atua, te Varua Maitai, no te arata‘i ia ratou. Te ti‘a nei te taata tata‘itahi i ni‘a i to’na iho ti‘araa i roto i taua iteraa papû ra, mai te mau tauatini mori e [tuama ra] ia Roto Miti … anaana maitai i te pô, ma te ti‘a e te anaana-tata‘itahi-raa i ni‘a i to ratou vairaa tata‘itahi, e te maramarama i roto i teie mau mori tei horo‘ahia e te hoê â puai, hoê â ito, o ta te tahi atu mau mori atoa e farii nei.12

Mai te mea e farii tatou i te iteraa papû o te taata, e mea rahi atu a‘e te iteraa papû a te Atua, no te mea teie te iteraa a te Atua ta’na i faaite no ta’na Tamaiti : « O tei faaroo i te Tamaiti a te Atua ra, tei roto ia’na iho te ite » [1 Ioane 5:10]. Te vai nei te hoê iteraa papû o te Varua. Te heheu nei te Atua i teie nei mahana i te varua taata i te parau mau o te ti‘a-faahou-raa o te Fatu, te hanahana o teie nei ohipa rahi, te parau mau, te parau mau hanahana e te mea mure ore, e te ora nei te Atua, eiaha mai te hoê mana, te hoê tumu, te hoê puai, mai te uiraa, mai to tatou râ Metua i te ao ra … Te heheu nei te Atua i te varua e, te ora mau nei oia. Te heheu mai nei oia i te hanahana o te Fatu ra Iesu Mesia, tei haere mai i te fenua nei no te horo‘a i te taata nei i te parau mau faahiahia e te ora mau nei te Atua e ta’na Tamaiti.13

Ma te parau mau ei arata‘i no tatou, ei hoa no tatou, ei hoa piri no tatou, ei faaururaa no tatou, e nehenehe ia tatou ia rurutaina i te iteraa no to tatou fetiiraa e tei Mure Ore, e e mo‘e ê atu te mau tamataraa ha’iha’i, te mau oto, te mau mauiui no te oraraa nei mai te mau orama poto e te mauiui ore e itehia i roto i te hoê moemoea. O ta tatou ïa haamaitairaa na roto i te haamaitairaa e te arata‘iraa a te Atua mai te mea e faaohipa tatou i roto i te mau ohipa o te mau mahana atoa i te mau haamaitairaa varua e te mau haamaitairaa no te evanelia a Iesu Mesia.14

Te hoê iteraa papû no te evanelia o te hoê ïa tutau no te varua.

Ua riro te iteraa papû no te evanelia ei hoê tutau no te varua i roto i te hepohepo e te mârôraa … Te auraa o te iteraa no te Atua e no Ta’na mau ture, o te aueue-ore-raa, te oaoa, te hau, apitihia’tu e te hoê aau tei î i te aroha no to tatou taata tupu ma te horo‘araa’tu i te hoê â mau haamaitairaa, hoê â mau horo‘araa.15

Eita e nehenehe ia tatou ia ti‘aturi mau e, e mau tamarii tatou na te Atua, e te ora nei te Atua, ma te ti‘aturi ore i te upootiaraa hopea e ore e noaa i te ape o te parau mau no te evanelia a Iesu Mesia. Mai te mea e ti‘aturi tatou i te reira, e iti mai ïa to tatou haape‘ape‘araa no te haamouraa o te ao nei te oraraa o teie nei mahana, no te mea ua faati‘a te Atua i ta’na Ekalesia e ore roa e haamouhia aore ra e horo‘ahia i te tahi atu nunaa. E mai te Atua e ora nei, e ia vai parau-ti‘a noa to’na nunaa ia’na e i te tahi e te tahi, aita e faufaa na tatou ia haape‘ape‘a no te upootiaraa hopea o te parau mau.

… Mai te mea tei to outou ra pae taua iteraa papû ra no [te parau mau], e nehenehe ïa ta outou e haere na roto i te faa pouri no te pari haavareraa, te faahoho‘a haperaa, e te hamani-ino-raa, ma te măta‘u ore e au ra te oomo ra outou i te hoê tapo‘i ouma tahutahu e ore roa te hoê ofai puhipuhi e puta atu, aore roa e te-‘a e haaputa. E nehenehe ta outou e tape‘a ti‘a noa i to outou nei upoo, ma te tairiiri ma te măta‘u ore e te itoito, ma te hi‘o tia’tu i roto i te mata o te mau taata atoa ma te hau e te hautiuti ore … E ite outou e e tupu maitai te mau mea atoa i te hopearaa ; e e tae mai ihoa te reira ; e e horo te mau mea atoa i mua i te maramarama teatea rahi no te parau mau, mai te pouri e mo‘e atu i roto i te aore i mua i te hitiraa mahana.16

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e no te Aparauraa

  • Eaha te auraa te fariiraa i te hoê iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia e no ni‘a i Ta’na evanelia ? No te aha te hoê iteraa papû i riro ai te tao‘a hau atu i te faufaa e nehenehe e roaa ia tatou ? (A hi‘o ite mau api 191-92.) No te aha e mea faufaa rahi roa ia farii tatou tata‘itahi i te hoê iteraa papû ?

  • Eaha te mea e ti‘a ia tatou ia rave no te farii i te hoê iteraa papû no te parau mau ? (A hi‘o it e mau api 192-98.) No te aha te haapa‘o i riro ai ei tuhaa papû no te hoê iteraa papû puai ? Eaha te tuhaa ta te Varua Maitai e rave no te noaaraa ia tatou i te hoê iteraa papû ?

  • No te aha e mea faufaa rahi roa ia tamau i te haapuai i to tatou iteraa papû i roto i te roaraa o to tatou oraraa ? Eaha te mau rave‘a ta outou i ite no te faaamu i to outou iteraa papû ?

  • Eaha ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu i ta tatou mau tamarii ia farii i te hoê iteraa papû no ni‘a ia Iesu Mesia e no ni‘a i Ta’na ra evanelia ?

  • Ua haapii te Peresideni McKay e « te hoê iteraa papû no te evanelia o te hoê ïa tutau no te varua » (api 197-98.) No te aha i titauhia’i ia tatou i te hoê iteraa papû no te tutau i to tatou nei varua ? (A hi‘o i te api 168). Nahea to outou iteraa papû i paruru ai e i haapuai ai ia outou i roto i te mau tamataraa o te oraraa nei ?

  • No te aha e mea faufaa rahi ia faaite tatou i to tatou iteraa papû ia vetahi ê ? Eaha te mau haamaitairaa ta outou i ite ei hotu no te faaiteraa i to outou iteraa papû ?

Te mau Papa‘iraa Mo‘a : Mataio 16:13-17 ; Luka 22:32 ; Ioane 7:17 ; 14:26 ; Etera 12:4 ; Moroni 10:3-5 ; PH&PF 1:39 ; 93:24-28

Te mau Nota

  1. Treasures of Life, haaputuhia mai e Clare Middlemiss (1962), 228.

  2. Treasures of Life, 228-30.

  3. Cherished Experiences from the Writings of President David O. McKay, haaputuhia mai e Clare Middlemiss, nene‘iraa hi‘opo‘a-faa-hou-hia (1976), 7.

  4. Treasures of Life, 232.

  5. I roto Conference Report, atopa 1953, 88.

  6. I roto Conference Report, eperera 1948, 172.

  7. I roto Conference Report, atopa 1966, 136.

  8. I roto Conference Report, atopa 1965, 145-46.

  9. Ancient Apostles (1918), 49.

  10. I roto Conference Report, atopa 1953, 88-89.

  11. I roto Conference Report, atopa 1912, 121 ; ua tauihia te paratarafa.

  12. I roto Conference Report, atopa 1912, 120-21.

  13. I roto Conference Report, atopa 1925, 111.

  14. I roto Conference Report, eperera 1958, 130.

  15. I roto Conference Report, atopa 1912, 122.

  16. I roto Conference Report, eperera 1969, 152.

Hōho’a
sister bearing testimony

« Te tao‘a hau atu i te faufaa rahi i roto i te ao nei o te hoê ïa iteraa papû no te parau mau. »