Aoaoga a Peresitene
Mataupu 16: Faaipoipoga—O Se Paaga e Faavavau


Mataupu 16

Faaipoipoga—O Se Paaga e Faavavau

“O le [mafutaga] faapaaga aupito sili o le olaga o loo i ai lea i le faaipoipoga—o lena mafutaga e tumau ma faavavau lona taua.

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

Ina ua 20 tausaga o Howard W. Hunter, sa la feiloai ma Claire Jeffs i se siva a le Ekalesia i Los Angeles, Kalefonia, a o tafafao faamasani o ia ma se tasi o uo [a Howard]. Ina ua maea le siva, sa o nisi o le au talavou matutua e feausi i le sami. Sa leiloa le fusiua o Howard, ma sa ofo atu Claire la te savavali i le matafaga e sue. Na faamatala e Howard mulimuli ane, “O le isi taimi na matou tafafao ai, sa ou aveina ai Claire, ae o [la’u uo] ma se isi tamaitai.”1

O le tausaga na sosoo ai, na amata ai ona faateteleina a la’ua evaga faamasani, ma i se afiafi o le tautotogo pe toeitiiti atoa le tolu tausaga mulimuli ane talu ona la feiloai, sa ave ai e Howard ia Claire i se nofoaga matagofie e iloa atu ai le vasa. Sa ma [matamata] i galu o fafati mai le Pasefika ma fesasaa’i i luga o papa i le susulu o le masina,” na ia tusia ai. O le po lena na faamalamalama ai Howard ia [Claire] la te faaipoipo, ma sa taliaina ai e Claire. “Sa ma talanoa e uiga i a ma fuafuaga,” o lana tala lea, “[ma] sa ma faia le tele o faaiuga i lena po ma ni tonu malolosi e faatatau i o maua olaga,”2

Sa faaipoipo Howard ma Claire i le Malumalu o Sate Leki i le aso 10 o Iuni, 1931. I le isi 52 tausaga, sa faalolotoina lo la’ua alofa a o la tausia o la’ua atalii, galulue i le Ekalesia, ma feagai ma o la’ua luitau ma le faatuatua.

O lo la’ua fiafia o se ulugalii, sa iloa gofie i lo latou aiga. Fai mai Robert Hunter, le atalii ulumatua o se tasi o le la fanau: “Pe a ou mafaufau ia Tamamatua o Hunter, ou te mafaufau e sili atu i lo se isi lava mea, o se faataitaiga o se tane alofa. … E mafai lava ona e lagonaina se noataga alofa i le va o le toalua lena.3

O le alofa o Peresitene Hunter mo lona faletua sa sili ona iloagofie a o ia tausia o ia i le sefulu tausaga mulimuli o lona soifua, a o tauivi o ia ma ni faafitauli tuga o lona soifua maloloina. Ina ua maliu Claire i le aso 9 o Oketopa, 1983 o se ta nutimomoia lea ia Peresitene Hunter.4Sa ia tusia e faapea, ina ua ia taunuu atu i le fale i le aso sa maliu ai o ia, “sa foliga malulu le fale, ma a o ou savalivali solo, sa faamanatu mai e mea uma o ia ia te au.5

Ina ua mavae le toeitiiti fitu tausaga, sa toe faaipoipo Peresitene Hunter ia Inis Stanton ia Aperila 1990. Sa faatinoina e Peresitene Gordon B. Hinckley le sauniga i le Malumalu i Sate Leki. O Inis o se punavai o le mafanafana tele ma se malosiaga ia Peresitene Hunter i le taimi o lana auaunaga o se Peresitene o le Korama a le Toasefululua ma le Peresitene o le Ekalesia. Sa la malaga faatasi i le tele o ana malaga e feiloai ma le Au Paia i le lalolagi atoa.

Sa ta’ua e Elder James E. Faust o le Koama a le Toasefululua le avea o Inis ma faamanuiaga ia Peresitene Hunter: “Ina ua mavae le maliu o [Claire], sa avea o se taimi tuulafoaiina mo le tele o tausaga seia oo ina ua ia faaipoipo atu ia Inis. Sa la fefaasoaai faatasi le tele naua o ni manatuaga fiafia ma ni aafiaga.” Ona ia saunoa lea e faatatau ia Sister Hunter, “E le lava a matou upu e ta’u atu ai ia te oe Inis, lo matou faafetai tele, mo la oulua mafutaga ma lou alofa ma lau tausiga tuuto mo ia. Ua e faafiafia ia te ia ma e aumaia le olioli ia te ia i toe tausaga o lona soifua ma lana galuega.”6

Ata
o se ulugalii ma o loo i tua atu le malumalu

“I totonu o le malumalu tatou te maua ai sauniga aupito maualuluga e avanoa mo alii ma tamaitai, o le faamauga o tane ma ava faatasi e faavavau.”

O aoaoga a Howard W. Hunter

1

O le faaipoipoga i le va o se tane ma se ava e faauuina e le Atua ma ua faamoemoe ia faavavau.

Ua fuafuaina e le Alii le faaipoipoga mo i tatou. Na ia fetalai ane “O le mea lea e tuua ai e le tane o lona tama ma lona tina ae faatasi ma lana ava: ona avea lea o i laua o le tino e tasi”(Mataio 19:5).7

O le [mafutaga] faapaaga aupito sili i le olaga o loo i ai lea i le faaipoipoga—o lena mafutaga e tumau ma faavavau lona taua.8

Faatasi ai ma le silafia i le fuafuaga o le faaolataga e fai ma faavae, o se alii e umia le perisitua e vaavaai atu i le faaipoipoga o se avanoa paia ma o se matafaioi. E le lelei ona mau toatasi se tane po o se fafine. E le atoa le tane e aunoa ma le fafine. E le mafai foi e se tasi ona faaatoa le mea na foafoaina ai o ia e aunoa ma le isi (tagai 1 Kori. 11:11; Mose 3:18). O le faaipoipoga i le va o le tane ma le fafine ua faauuina e le Atua (tagai MF&F 49:15–17). E na o le feagaiga fou e faavavau o le faaipoipoga e mafai ai ona la iloa le atoaga o faamanuiaga e faavavau (tagai MF&F 131:1–4; 132:15–19).9

O le faaipoipoga e tele ina faatatau i ai o se mafutaga faapaaga ma le Atua. Ua le na o se muagagana. Afai e tumau le malosi ma le olaola o lenei mafutaga faapaaga, o le a alofa le tane ma le fafine o le tasi i le isi, ma o le a oo ai i lo la’ua aiga se mafana ma le alofa, o le a manuia ai e faavavau. 10

O le uluai faaipoipoga na faatinoina e le Alii. O se faaipoipoga e faavavau aua sa leai se mea e igoa o se taimi ina ua faia lena sauniga. Sa faatinoina le sauniga mo se ulugalii e lei oo i ai le oti i lena taimi; ma o lea, ona o na tulaga sa i ai, o le a le muta ai lava le sootaga. Ina ua mavae le pa’u, sa tutuliesea o tatou uluai matua mai le Faatoaga. Ona oo ai lea o le oti ia te i la’ua, ae sa folafola atu ia te i la’ua le toetutu. E leai se taimi na fai mai ai faapea, e tatau ona muta la la’ua faaipoipoga e faavavau. 11

I totonu o le malumalu tatou te maua ai sauniga aupito maualuluga e avanoa mo alii ma tamaitai, o le faamauga o tane ma ava faatasi e faavavau. Matou te faamoemoe o le a le taliaina e o tatou tupulaga talavou se mea e itiiti ifo nai lo se faaipoipoga i le malumalu. 12

Pei lava ona avea ai le papatisoga o se poloaiga a le Alii, e faapena foi i le faaipoipoga i le malumalu. Pei foi ona taua le papatisoga mo le ulufale mai i le Ekalesia, e faapena foi ona taua le faaipoipoga i le malumalu mo lo tatou faaeaga i le afioaga o le Atua. O se vaega o lo tatou taunuuga. E le mafai ona tatou faataunuuina o tatou faamoemoega tupito e aunoa ma lena mea. Aua nei faamalieina oe i se mea e i itiiti ifo.

O le a e le taliaina se faiga faalelalolagi o le papatisoga, e sa’o? E i ai lava le auala o le papatisoga a le Atua—e ala i le faatofuina e se tasi o i ai le pule. Mata la o le a e taliaina se faiga faalelalolagi o le faaipoipoga? Ua i ai foi Lana lava auala o le faaipoipoga: O le faaipoipoga i le malumalu.13

Ou te tatalo ia faamanuia i tatou e le Alii, ina ia tatou iloa le mafuaaga o lo tatou i ai iinei, ma le mea e tatau ona tatou fai e iloa ai le ala i le faaeaga ma le ola e faavavau. O se vaega o le fuafuaga e faavavau o le faaipoipoga lea tatou te tausisia le paia. Afai tatou te naunau e usitaia, o le a tumau sauniga e faavavau. Se mea ina a matagofie o le i ai o se malamalama ma le faailoa mai ia i tatou o nei upumoni.14

2

Pe a filifili po o ai e faaipoipo i ai, ia onosai, ia faatuatua, ma ola agavaa mo le mauaina o le fesoasoani mai le lagi.

Ou te manatu o le faaiuga aupito sili e tatau ona e faia … o le faaiuga lea e faatulaga ai lou olaga mo le faavavau, ma o lau faaipoipoga lea. Ou te talitonu o le a e ioe faatasi ma au o le a avea lea ma mea e aupito sili ona taua nai lo se isi lava mea e te faia i le olaga, aua o lau galuega ma lau matata po o le a lava foi le mea o le a e faia, e le taitai tutusa lona taua ma mea e faavavau lona taua. … [O le faaiuga e faatatau i le faaipoipoga o le] a aafia ai oe e oo i le faavavau; o le a aafia ai foi oe a o e ola ai i le lalolagi.15

Aua nei … e soona televave i se sootaga e aunoa ma le muai mafaufau i ai ma musumusuga. Ia saili ma le lototatalo mo le taitaiga a le Alii i lenei mataupu. Tumau le agavaa mo le mauaina o lena fesoasoani faalelagi.16

O le toatele o outou … e popole e eva faamasani, faaipoipo, ma amata se aiga. Atonu o le a e le iloaina le igoa o lou toalua i le lumanai i le faaaliga a Nifae po o le tusi a Faaaliga; atonu o le a le ta’uina atu ia te oe e se agelu po o lou epikopo foi. O nisi mea e tatau lava ona e galue ai oe lava. Ia faatuatua ma ia usiusitai, ona oo mai ai lea o faamanuiaga. Taumafai e onosai. Taumafai e aua le faatagaina mea e le o ia te oe, e taofia ai oe mai lou iloa o mea ua ia te oe. Afai e te popole tele i le faaipoipoga, e mafai ona faatamaia ai le tulaga e mafai ai. Ia ola atoatoa ma faamaoni o se tagata toatasi a o lei soona popole i le ola o ni tagata se toalua.17

A o faatalitali mo faamanuiaga ua folafola mai, e le tatau i se tasi ona tau na o le nofonofo ma faatalitali seia tupu le mea o manao ai, aua a oo ina le taulau, o le a toefoi e toe tau amata ona faatulaga. Ia punouai ma le naunau i galuega lelei, e aofia ai lou lava atinaega.18

Ata
o talavou matutua o loo savavalisopo

“A o faatalitali mo faamanuiaga ua folafola mai, … ia punouai ma le naunau i galuega lelei, e aofia ai lou lava atinaega.”

3

E leai se faamanuiaga o le a taofia mai tagata taitoatasi e lei faaipoipo.

O le ekalesia lenei a Iesu Keriso, e le o se ekalesia a tagata ua faaipoipo po o le au nofofua foi, po o se isi lava vaega o tagata po o tagata taitoatasi. O le talalelei o loo tatou talai atu, o le talalelei lea a Iesu Keriso, lea e aofia ai sauniga faaola uma ma feagaiga e tatau ai e laveai ai ma faaea ai tagata uma o e e naunau e talia Keriso, ma tausi poloaiga na tuuina mai e ia ma lo tatou Tama i le Lagi. 19

E leai se faamanuiaga, e aofia ai le faaipoipoga e faavavau ma se aiga e faavavau, o le a taofia mai soo se tagata agavaa. E ui ina o le a umi atu se taimi e alu ai—atonu e oo lava i talaatu o le olaga faaletino—mo nisi e ausia ai lenei faamanuiaga, ae o le a le taofia ai lava. …

Ia, sei ou tuuina atu ni nai upu o se fautuaga ma le alofa.

Ia te outou na oalii e lei faaipoipo:Aua nei tolopoina le faaipoipoga ona e le o atoatoa se matata o e faigaluega ai, ma tulaga tautupe. … Manatua i le avea ai ma se o umia le perisitua, ua ia te oe le matafaioi e taimua ai i le sailiga o le soa e faavavau.

Ia te outou tamaitai e lei faaipoipo:O folafolaga a perofeta a le Atua i taimi uma e faapea, e silafia e le Alii oe; afai e te faamaoni, o faamanuiaga umao le a fai ma oe. O le aunoa ma se faaipoipoga ma se aiga i lenei olaga, ua na o se tulaga e le tumau, ae o le faavavau o se taimi umi. Ua faamanatu mai e Peresitene Benson ia i tatou e faapea, “o le taimi e na o le tagata ua atofa atu i ai. Ua i le Atua lou vaaiga e faavavau.” (Ensign, Nov. 1988, i. 97.) Faatutumu o outou olaga i gaoioiga aoga, ma le anoa.

Ia te outou ua tatala faaipoipoga: Aua nei avea se le fiafia po o se lagona o le toilalo, e punitia ai lou manatu faavae i le faaipoipoga po o le olaga. Aua nei aveesea lou faatuatua i le faaipoipoga pe faatagaina le oona e faatiga ai lou agaga ma faatamaia ai oe po o i latou e te alofa i ai, po o e sa e alofa i ai. 20

4

O faaipoipoga manuia e manaomia ai a tatou taumafaiga sili e ola i mataupu faavae o le talalelei.

O le [faaipoipoga] … o se amio e aoaoina. O a tatou taumafaiga maelega, ae le o le natura, e fuafua ai le manuia. O le malosiaga faaosofia e afua mai i le agalelei, alofa faamaoni, ma le mafaufau mo le fiafia ma le soifua manuia o le tasi ma le isi.

A o lei faaipoipo tatou te vaai atu i le olaga i la tatou lava vaaiga, ae a uma loa ona laasia lea tulaga, ua tatou amata ona vaai mai foi i le itu a le isi tagata. E i ai le tulaga e tatau ai ona faia osigataulaga ma fetuunaiga o ni faailoga o le faamautinoaga ma le alofa.

E masani ona faapea o le faaipoipo fiafia ma le faamanuiaina, e masani lava e le faapea ona ua faaipoipo i le tagata sa’o nai lo le avea ma tagata sa’o. O faamaumauga faafuainumera atonu ua faaalia ai le tulaga maualuga o faaipoipoiga ua tatala, e ono ta’u mai ai ni filifiliga lē atamai o paaga. Ana faapea sa latou faaipoipo i isi tagata, semanu e ono aveesea le faafitauli patino, ae e mautinoa lava e i ai se isi faafitauli semanu e suitulaga ai. O se filifiliga atamai o se paaga, o se sao tele lea i se faaipoipoga faamanuiaina, ae o taumafaiga maelega e faia atoatoa le vaega a le tagata lava ia o le elemene aupito sili lea e saofaga i le tulaga manuia. 21

E ui e moni o le a maua e ulugalii agavaa le faaeaga i le malo selesitila, ae o alii taitasi ma tamaitai taitasi e faamauina i se sootaga e faavavau, e tatau ona agavaa le tagata lava ia mo lena faamanuiaga.

O se faaipoipoga e faavavau o le a fatuina e se alii agavaa ma se tamaitai agavaa, o e ua tofu papatisoina i le vai ma le Agaga; o e na o atu taitoatasi i le malumalu ma maua ai o la’ua lava faaeega paia; o e na tauto atu lo la faamaoni aiai i le Atua ma a la paaga i le feagaiga o le faaipoipoga; ma o e tausia e le tagata lava ia ana feagaiga, ma faia mea uma ua faamoemoeina e le Atua mai ia i la’ua.22

O le ola ai i mataupu faavae o le talalelei e maua ai se faaipoipoga fiafia. … A mafai e ni tagata se toalua ona ola i mataupu faavae o le talalelei, e mafai ona suamalie le faaipoipoga ma e mafai ona fiafia.23

5

E tatau i tane ma ava ona galulue faatasi e faamalolosia ia noataga o le faaipoipoga.

Alofa mama ma ia onosai i ni le atoatoa

O le toatele lava o paaga e i ai ni le atoatoa. … Na ta’ua e Richard L. Evans, “Atonu e mafai lava e soo se tasi o i tatou ona galue faatasi ma tagata e atoatoa, ae o la tatou galuega o le galulue faatasi ma tagata e le atoatoa”Richard Evans’ Quote Book (1971), 165]. Ua tatou malamalama i faaipoipoga, tatou te le o fegalegaleai ma tagata atoatoa; o loo tatou sailia le atoatoa ma o loo tatou malaga i le ala ma le faamoemoe e maua le atoatoa, ae e tatau ona tatou malamalama, tatou faia le mea sili, ma faia le olaga ia matagofie. …

… O loo ta’u mai e le Tusi Paia ia i tatou: “E onosai le alofa, e agamalu” (tagai 1 Korinito 13:4 ). O le ituaiga alofa lena, o le ituaiga e le manatu faatauvaa i ai, e le muta pe a uma le fiafia ona tiai lea pei se pepa palasitika, ae o le alofa e tatalia faatasi faigata uma o le olaga ma le faamoemoe e tasi, o le faaaliga maualuga lea o le fiafia o le tagata soifua.24

Tasi le loto

E moni o faaipoipoga e sili ona fiafia, ia e faapea, o lou tiga, o lo’u tiga foi lea, o lou manu’a o lo’u manu’a foi lea, o lo’u manumalo o lou manumalo foi lea, o o’u atugaluga, o ou atugaluga foi ia. O le tasi o le loto, o le agaga, o le tino e foliga mai o se luitau tele nai lo le mea sa i ai muamua le lalolagi lea atonu o le fesili lea e tulai mai: “E faapefea ona ou manuia mai lenei mea?” Ua tele naua ulugalii faaipoipo ua avea le toalua na o se mea e mitamita ai, ae le o se vaega o le loto. 25

Ata
o se ulugalii talavou ma se pepe

A “alofa le tane ma le ava o le tasi i le isi e pei ona la alolofa i le Atua, … o le a oo mai i lo la’ua aiga le suamalie ma le faamama’i lea o le a maua ai le manuia e faavavau.”

Faamaoni i mafaufauga, upu, ma galuega

E faaalia e se alii o umia le perisitua le faamaoni aiai atoatoa i lona toalua ma na te le faia lava se mea e masalomia ai e lona toalua lona faamaoni. E tatau i se tane ona alofa i lana ava ma lona loto atoa ma pipii atu ia te ia ae le o se isi lava (tagai MF&F 42:22–26). Sa faamatala mai e Peresitene Spencer W. Kimball:

“O upu lava,leai se isi mea, e aveesea tagata uma ma mea uma. Ona avea ai lea o le toalua ma mea aupito maualuga i le olaga o le tane po o le ava, ma o le a leai ai lava se mea o le olaga faaagafesootai pe faalegaluega pe faaupufai po o se isi lava mea e fiafia i ai, po o se tagata po o se mea e sili atu nai lo le toalua faalesoa” (O Le Vavega o le Faamagalo Atu, Salt Lake City: Bookcraft, 1969, p. 250).

E le faatagaina e le Alii ma e tausalaina e lana ekalesia soo se sootaga militino i fafo atu o le faaipoipoga. O le le faamaoni o se tane e nutimomoia ai le loto o lana ava, ma lē toe talitonuina ai o ia e lana ava faapea lana fanau (tagai Iakopo 2:35).

Ia faamaoni i au feagaiga o le faaipoipoga i mafaufauga, upu, ma aga. O ponokarafi, faiamio, ma mafaufauga vale o feusuaiga, e faatamaia ai le tagata ma faavaivaia ai le faavae o se faaipoipoga fiafia. O le lotogatasi ma le faatuatuaina i totonu o se faaipoipga o le a faaumatiaina. O se e le puleaina ona mafaufauga ma ia faatino ai le mulilua i lona loto, afai e le salamo, o le a ia le maua le Agaga, ae faafitia le faatuatua ma o le a atuatuvale (tagai MF&F 42:23; 63:16).26

O le agamalu ma le faaaloalo i sootaga patino

Ia tausisia outou i luga ae o ni amioga faatautala po o le le agavaa i sootaga mu’amu’a, ma patino i le va o le tane ma le ava. Talu ai o le faaipoipoga e faauuina e le Atua, o sootaga patino i le va o tane ma ava, e lelei ma e faamamaluina i le silafaga a le atua. Ua poloai mai o Ia ina ia avea i la’ua ma tino e tasi ma ia fanafanau ma uluuluola ia tumu ai le lalolagi (tagai Mose 2:28; 3:24). E tatau ona e alofa i lau ava e faapei ona alofa Keriso i le Ekalesia ma ofoina atu ia lava mo [le ekalesia].(tagai Efe. 5:25–31).

O le agamalu ma le faaaloalo—ae le o le manatu faapito—e tatau ona avea ma mataupu faavae taiala i le sootaga patino i le va o le tane ma le ava. E tatau ona tofu manatu le tasi o le paaga i le isi ma ia nofouta i mea emanaomia ma manaoga o le isi. Soo se amioga faatautala, mataga, pe le pulea i le sootaga patino i le va o se tane ma se ava, ua ta’usalaina e le Alii.

Soo se alii e faasaunoa pe ta’ufaatauvaaina lana ava faaletino, pe faaleagaga, ua tausalaina o ia i le agasala matuia ma e matua manaomia ai le salamo loloto faamao’i. E ao ina foia eseesega i le alofa ma le agalelei ma se agaga o le toe faaleleia atoatoa. E tatau i se alii ona tautala e le aunoa i lana ava ma le alofa ma le agalelei, ma taulima o ia ma le faaaloalo maualuga. O le faaipoipoga e pei o se fugalaau mu’amu’a … ma e tatau ona faafailele pea lava pea i uiga o le alofa ma le agalelei.27

Faalogo ma le gauai

E tele faafitauli e mafai ona vave ona tali, ma e tele foi tulaga faigata e foia, pe afai e mafai ona tatou malamalama e tele taimi sa moomia ai ona tatou faalogo. I le aoga sa tatou aoaoina lesona pe a tatou faalogo, ae le mafai pe a tatou mumusu e gauai atu. I le faaipoipoga, e matuai leai lava se malamalama sei vagana ua tatou naunau e faalogo. … Ioe, e manaomia ona tatou talanoa, ae e tatau ona tatou faalogo i le isi itu ina ia mafai ai ona faateleina lo tatou malamalama ia lava e faia ai se faaiuga atamai. O se taliga e faalogo e mafai i le tele o taimi ona faia ai se eseesega. 28

Le Manatu Faapito

E le mafai ona tumau faauoga pe afai e faavae i luga o le oneone o le manatu faapito. E le tumau faaipoipoga pe afai e leai ni faavae mautu vagana ai o faatosinaga faaletino, ma leai se faavae o se alofa loloto ma le faamaoni.29

Matou te faamoemoe ia te outou ua faaipoipo, ia manatua lagona o le alofa sa taitai atu ai outou i le fatafaitaulaga i le maota o le Alii. E faanoanoa o matou loto i le iloa e toatele ua maalili le alofa pe ona o mafuaaga foi o le manatu faapito po o le solitulafono ua galo ai, pe ua faamamasagia ai feagaiga o le faaipoipoga sa latou faia i le malumalu. Matou te aioi atu i tane ma ava ina ia i ai le alofa ma le faaaloalo o le tasi i le isi. E moni, o le a avea ma o tatou faamoemoega faamama’i ia faamanuiaina aiga taitasi i se tina ma se tama o e ta’u atua le alofa o le tasi i le isi, o e e ese le tasi mai le isi, ae e galulue faatasi e faamalolosia a la’ua noataga o le faaipoipoga. 30

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • I le vaega 1, o loo faamamafa mai ai e Peresitene Hunter e faapea, o le faaipoipoga e faauuina e le Atua ma ua faamoemoe ia faavavau. E mafai faapefea e le iloa o lenei mea ona aafia ai lau sootaga ma lou toalua? O le a le uiga o le faapea o le faaipoipoga “o se paaga ma le Atua”? E mafai faapefea ona tatou fesoasoani i tamaiti ma talavou ia saunia e faaipoipo i totonu o le malumalu?

  • O a ni ou mafaufauga ma lagona a o e suesue i le fautuaga a Peresitene Hunter e uiga i le filifili po o ai e faaipoipo i ai? (Tagai vaega e 2.)

  • E mafai faapefea ona fesoasoani folafolaga ma fautuaga a Peresitene Hunter o i le vaega e 3 i tagata e lei faaipoipo? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le savali a Peresitene Hunter faapea “o le ekalesia lenei a Iesu Keriso, e le o se ekalesia a e ua faaipoipo po o le au nofofua”?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le saunoaga a Peresitene Hunter faapea o le faaipoipoga “o se amioga e aoaoina”? (Tagai vaega e 4.) O anafea na e vaai ai i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei, ua aumaia ai le fiafia i se faaipoipoga? Afai ua e faaipoipo, mafaufau po o le a le mea e te ono faia ina ia faaali atoatoa atu ai lou alofa i lou toalua.

  • Mafaufau i le fautuaga a Peresitene Hunter i le vaega e 5. E mafai faapefea e taitoalua ona atinae se onosai tele mo vaivaiga o le isi? E mafai faapefea e taitoalua ona atinae le “tasi o le loto”? E mafai faapefea e taitoalua ona faaalia le faamaoni i le faaipoipoga e ala i mafaufauga, upu, ma galuega?

Mau Fesootai

Kenese 2:18, 21–24; Iakopo 2:27, 31–33; 4 Nifae 1:11; MF&F 42:22; Mose 3:19–24; tagai foi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Ensign, Nov. 2010, 129

Fesoasoani mo Suesuega

“E sili atu ona aoga au suesuega faaletalalelei pe a e aoao atu e ala i le Agaga Paia. Ia amata au suesuega o le talalelei e ala i le tatalo mo le Agaga Paia e fesoasoani ia e aoao” (Talai La’u Talalelei [2004], 18).

Faamatalaga

  1. I le Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 72.

  2. I le Knowles, Howard W. Hunter, 79–80.

  3. I le Don L. Searle, “Peresitene Howard W. Hunter, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua,” Liahona, Ape. 1987, 14–19.

  4. Gordon B. Hinckley, “A Prophet Polished and Refined,” Ensign, Ape. 1995, 34.

  5. I le Knowles, Howard W. Hunter, 270; tagai foi 264, 267, 269.

  6. James E. Faust, “Howard W. Hunter: Tagata o le Atua,” Ensign, Ape. 1995, 28.

  7. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 137.

  8. The Teachings of Howard W. Hunter, 130.

  9. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” Liahona, Ian. 1995, 59.

  10. The Teachings of Howard W. Hunter, 130.

  11. The Teachings of Howard W. Hunter, 132.

  12. The Teachings of Howard W. Hunter, 130.

  13. The Teachings of Howard W. Hunter, 131–32.

  14. “Divine Creation of Women” (lauga na tuuina atu i le Australia Area Conference, Adelaide, Australia, Nov. 30, 1979), 7, Church History Library, Salt Lake City.

  15. The Teachings of Howard W. Hunter, 141–42.

  16. “O Le Ekalesia e mo Tagata Uma,” Ensign, Iuni 1989, 77.

  17. “Aua tou te Fefefe, Le Lafu Itiiti e” (lauga na tuuina atu i le Brigham Young University, Mat. 14, 1989), 4; speeches.byu.edu.

  18. “O Le Ekalesia ua mo Tagata Uma,” 28.

  19. “O Le Ekalesia ua mo Tagata Uma,” 28

  20. “O Le Ekalesia ua mo Tagata Uma,” 28–29

  21. The Teachings of Howard W. Hunter, 129–30.

  22. “O Le Ekalesia ua mo Tagata Uma,” 76.

  23. The Teachings of Howard W. Hunter, 137.

  24. The Teachings of Howard W. Hunter, 135–36.

  25. The Teachings of Howard W. Hunter, 137.

  26. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59.

  27. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59

  28. The Teachings of Howard W. Hunter, 129.

  29. I le Conference Report, O. 1967, 12.

  30. The Teachings of Howard W. Hunter, 130–31.