Laipelí
Vahe 6: Konifelenisi Lahí


Vahe 6

Konifelenisi Lahí

Talateu

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e konifelenisi lahí ʻo pehē:

“Ko e konifelenisi lahi ʻa e Siasí ko ha fanongonongo ia ki māmani kotoa ko Sīsū ʻa e Kalaisí, naʻá Ne hā mo ʻEne Tamaí, ko e ʻOtua mo e Tamai kiate kitautolu kotoá, ki he palōfita kei tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá ʻi hono fakahoko e talaʻofa fakakuongamuʻa ko ia ʻe fakafoki mai ʻe Sīsū ʻo Nāsaleti kuo toetuʻú ʻa Hono Siasí ki he māmaní. … [ʻOku fakahā ʻe he ngaahi konifelenisí ni] ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pē ʻa e talaʻofa fakamīsaia ko ia ʻoku ʻtolonga ʻo taʻengata ʻa ʻene ʻaloʻofá’ [Saame 136:1; 1 Fakamatala Me‘a Hokohoko 16:34]” (Jeffrey R. Holland, “Prophets in the Land Again,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2006, 106).

ʻOku ʻomi ʻe he konifelenisi lahí ha faingamālie ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke fanongo mo ako meiate kinautolu ʻoku tau poupouʻi ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau maʻu fakahaá. Tokoni ke mahino ki hoʻo kau akó e mahuʻinga ʻo e teuteu ki he konifelenisi lahí mo hono moʻui ʻaki e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻIkai ngata aí, tokoni ke mahino kiate kinautolu e fie maʻu ke ako maʻu pē e makasini Ensign pe Liahona ʻo e konifelenisí. ‘E tupulaki e loto-holi ʻa e kau akó ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onopōní ʻi heʻenau moʻuí, ʻi heʻenau fakatokangaʻi e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he muimui ki he ngaahi fakatokanga mo e faleʻi fakaepalōfitá. Poupou‘i e kau akó ke fekumi foki ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí ʻoku ʻi he ngaahi pulusinga kehe ʻa e Siasí pe ʻoku ʻomi ʻi he ngaahi taimi makehe mei he konifelenisi lahí

ʻĪmisi
konifelenisi lahí

Ko e holo fakatahaʻanga ʻo e Senitā Konifelenisí lolotonga ha fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahí.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ‘Oku ʻomi ʻe he konifelenisi lahí ha ngaahi faingamālie ki he fakafoʻou fakalaumālié.

  • ‘Oku tau tukupā ke talangofua mo hikinimaʻi ʻa kinautolu ʻoku tau poupouʻi ʻi he konifelenisi lahí.

  • ʻOku kaunga ʻetau teuteú ki he meʻa ʻoku tau maʻu mei he konifelenisi lahí.

  • ʻE lelei ange ʻetau moʻuí ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻo e konifelenisi lahí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

‘Oku ʻOmi ʻe he Konifelenisi Lahí ha Ngaahi Faingamālie ki he Fakafoʻou Fakalaumālié

Kimuʻa he taimi kalasí, hiki he palakipoé e “Ngaahi Tokāteline mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni” ʻe fā ʻoku hiki atu ʻi ʻolungá. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā e ngaahi lea ʻi he ngaahi fakamatalá ni ʻokú ne fakahaaʻi mai hotau fatongiá?

  • Ko e hā ʻoku maʻu ai ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ha ivi fakalaumālie lahi ange mei he ngaahi fakataha ʻo e konifelenisi lahí ʻi ha niʻihi kehé?

  • Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maʻu ki he lahi tahá mei he konifelenisi lahí?

Tohi he palakipoé: Ko e taimi konifelenisí ko ha taimi ʻo e …

ʻEke ki he kau akó pe te nau fakakakato fēfē ʻa e kupuʻi lea ko ʻení. Hiki ʻenau talí he palakipoé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e lea naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–1995) ʻi he konga 6.2 ʻo e Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó ki he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí. Kole ki he kau akó ke nau fakafanongo ki he founga naʻe fakakakato ʻaki ʻe Palesiteni Hanitā e kupuʻi lea ko ia kuo tohi he palakipoé. Ka hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke aʻusia ai ʻa hono fakahoko e fakamatala ʻa Palesiteni Hanitaá?

ʻAi e kau akó ke nau fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8–9, 124:144 pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e konifelenisi lahí?

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e foʻi lea [fakamaama]?

Vahevahe ‘a e fakaʻuhinga ko ʻeni ʻo e ʻuhinga ke fakamāmá, naʻe fai ʻe ʻEletā Lōpeti L. Pekimeni ‘o e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
ʻEletā Lōpeti L. Pekimeni

“ʻOku ʻuhinga e fakamāmá ke langaki hake, ke fakatupulaki e tuí, ke fakaleleiʻi e moʻui fakamatelie ʻa ha taha. ‘I hoʻo fakakaukau ki aí, ko e founga ʻeni kuo langa ʻaki ʻe he ʻEikí hono puleʻangá. Fakakaukau pē ki hono ʻuhinga kiate kitautolu ke maʻu e ongo fakatokoua ʻa Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ngaahi fakatahá. ʻKo ia, ke ke faivelenga; tuʻu ʻi he lakanga kuó u fili koe ki aí; tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.’ (T&F 81:5.)” (Robert L. Backman, ʻi he “Giving Spiritual Nourishment to the Less Active: A Panel Discussion,” Ensign, Apr. 1987, 16).

Hili iá pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo hoko ai e konifelenisi lahí ko ha aʻusia “fakamaama” kiate koe?

Fakamo‘oni ange kapau te tau tokanga mo maʻu e tōʻonga fakakaukau totonu ki he konifelenisi lahí, te ne ʻomi ha fakafoʻou fakalaumālie mo tokoniʻi kitautolu ke tau lelei ange mo hoko ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

‘Oku Tau Tukupā ke Talangofua mo Poupouʻi ʻA Kinautolu ʻOku Tau Poupouʻi ʻi he Konifelenisi Lahí

Vahe ki he vaheua ʻo e kalasí ke lau e fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi he konga 6.5 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Vahe ki he vaheua ʻe tahá ke nau lau e fakamatala ‘a ʻEleta Tēvita B. Haiti (1906–2004) ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konga 6.5 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻI he ʻosi ʻenau laukongá, fai ange e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻi heʻetau hiki hotau nimá ke poupouʻi hotau kau takí?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻoku tau poupouʻi hotau kau takí?

Fokotuʻutuʻu fakatauhoa e kau akó pea ʻoange ki he hoa takitaha ha laʻi pepa. ‘Ai ke nau lau e ngaahi potufolofola ko ʻení. Fakaafe‘i e hoa takitaha ke hiki ha fakamatala nounou ʻo fakamatalaʻi e tokāteline naʻe fakahaaʻi ʻi he ngaahi potufolofola takitaha ko ʻení:

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau vahevahe mo e kalasí ha niʻihi ʻo e meʻa kuo nau tohí.

Vahe ki he vaheua ʻo hoʻo kalasí ke lau e fakamatala ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mei he konga 6.5 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki he kau akó ke nau mateuteu ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku totonu ke tau fai hili ʻetau hiki hotau nimá ʻi he hikinima ke poupouʻi ʻi he konifelenisi lahí?

  • Ko e hā e nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi ngāué ʻi hotau kau takí?

  • Ko e hā e ola ʻo ʻetau ngaahi ngāué ʻiate kitautolú?

Vahe ki he vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke lau e fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita (1838–1918) mei he konga 6.5 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki he kau akó ke nau mateuteu ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Naʻe fēfē e ongoʻi ʻa Siosefa F. Sāmita fekauʻaki mo Pilikihami ʻIongí?

  • Ko e hā e ola ʻo e talangofua ki he ui ʻa ha palōfitá naʻe hoko kia Palesiteni Sāmitá?

Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú mo e vaheua ʻe taha ʻo e kalasí.

Poupou‘i e kau akó ke talanoa kau ki he ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu pe ko honau fāmilí ʻi he talangofua mo poupouʻi e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí. Fakahaa‘i hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

ʻOku Kaunga ʻEtau Teuteú ki he Meʻa ʻOku Tau Maʻu mei he Konifelenisi Lahí

Fakamatala‘i ange ki he kau akó ʻe malava ke makatuʻunga e founga ʻoku nau teuteu ai ki he konifelenisi lahí ʻi he founga ʻoku nau lava ai ʻo maʻu e ngaahi fakataha ʻo e konifelenisi lahí. Tokoni ke mahino ki he kau akó neongo ʻoku kehekehe e ngaahi tūkunga ʻoku nau maʻu mo fanongo ai ki he konifelenisi lahí, ka ko e founga ʻoku nau fakamuʻomuʻa mo teuteu ai ki he konifelenisi lahí ʻokú ne fakapapauʻi moʻoni e meʻa te nau maʻu mei aí. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻa fakaʻaho, fakauike, mo fakamāhina ʻi hoʻo moʻuí ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai ha taimi ke teuteu ki ai?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻokú ne fakaʻaiʻai koe ke ke teuteu ki ha meʻa ʻoku hoko ʻo laka ange ʻi ha meʻa ʻe taha? (Mahalo te ke fie tohi ʻa e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.)

Vahevahe mo e kau akó e fakamatala ‘a Palesiteni Poiti K. Peeka ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konga 6.6 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Hili ia pea fehuʻi ange leva ki he kau akó:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku makatuʻunga lahi ange ai e meʻa te tau maʻu mei he konifelenisí ʻi heʻetau teuteú kae ʻikai ʻi he teuteu ʻa e kau leá?

ʻAi e kau akó ke nau kumi hake ki he konga 6.6 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó pea lau e aʻusia naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni ‘o e Kau Fitungofulú. ʻEke ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke ongoʻi ʻe tupulaki ange ai ʻetau saiʻia ʻi he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻo hangē ko ʻEletā Sionisoní?

  • Ko e hā naʻe poupouʻi mai ʻe ʻEletā Sionisoni ke tau filí?

  • Ko e taimi pē ʻoku fakamuʻomuʻa ai e konifelenisi lahí ʻi heʻetau moʻuí, ko e hā ha ngaahi founga ʻe tokoni ke tau teuteu ai ki he faleʻi ʻoku ʻomi aí?

Fehuʻi ki he kau akó e meʻa kuo nau ʻiloʻi ʻoku tokoni ʻi heʻenau teuteuʻi kinautolu ki he konifelenisi lahí. ʻI hono fokotuʻu mai pē ʻe he kau akó ʻenau ngaahi fakakaukaú, te ke lava ʻo ʻai e kalasí ke nau lau e lisi ʻo e ngaahi fakakaukau teuteu ʻi he konga 6.6 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Fakamatala‘i ange ki he kau akó ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke kakato e lisi ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó, ko e ʻai pē ke ʻomi ha ngaahi fakakaukau mo e fokotuʻu. Hili hono ma‘u ʻe he kau akó ha taimi ke lau e lisí, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe e ngaahi taimi naʻa nau fakaʻaongaʻi ai ha fokotuʻu pau pea aʻusia ha tupulaki fakatāutaha lahi ange. Fakaafeʻi e kau akó ke fakamoʻoni ki he ngaahi founga kuo nau maʻu ne ola leleí.

Fakamo‘oni ki hoʻo kau akó ko e taimi ʻoku fakamuʻomuʻa ai e konifelenisi lahí ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tupulaki ʻetau loto-holi ke teuteu ki aí. ‘Ikai ngata aí, fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe mo e fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻenau ngaahi fakakaukau ʻi he founga ke teuteu ai ke maʻu e folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí.

ʻE Lelei Ange ʻEtau Moʻuí ʻi hono Fakaʻaongaʻi e Ngaahi Akonaki ʻo e Konifelenisi Lahí

Lau e fakamatala ko ʻeni naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Sefilī R. Hōlani

“ʻOku ʻi ai ha fehuʻi ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka … ʻokú ne faʻa fai ʻi he taimi kuo mau fai ai ha fakamatala pe feakoʻiʻaki ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOkú ne sio hake ʻo hangē ʻokú ne pehē, ʻKuo ʻosi hoʻo fakamatalá?’ Peá ne pehē leva ki he tokotaha leá …, ʻKo ia ai, pea hā leva?’

“ʻKo ia ai, pea hā leva?’ ʻOku ou tui ko e meʻa ia naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí he ʻaho kotoa pē ko ha konga ʻoku fakatahaʻi ai ʻEne akonakí mo e malangá. … Naʻe ʻikai ha ʻaonga e ngaahi malanga mo e naʻinaʻi ko ʻení kapau naʻe ʻikai liliu e moʻui totonu ʻo ʻEne kau ākongá” (Jeffrey R. Holland,“Therefore, What?” [CES conference on the New Testament, Aug. 8, 2000], 4–5).

Fai ange ʻa e ongo fehuʻi ko ʻení:

  • ‘Okú ke pehē ko e hā ʻoku fehuʻi ai ʻe Palesiteni Peeka, “Ko ia ai, pea hā leva?”

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ʻo liliu ai ʻetau moʻuí koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tau aʻusia lolotonga e konifelenisi lahí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8–10. Hili iá pea fai ange ki he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā ha ngaahi taumuʻa ʻe malava ke maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau teuteu ke lea ki he Kāingalotú ʻi he konifelenisi lahí?

  • Fakatatau ki he veesi 9, ko e hā e founga ʻoku totonu ke tau tali ʻaki ko e kāingalotu ʻo e Siasí e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai mei hotau kau takí ʻi he konifelenisi lahí?

  • Fakatatau ki he veesi 10, ko e hā e ngaahi ola ʻo e ngāueʻi pe ʻikai ngāueʻi e meʻa ʻoku tau fanongo ki ai ʻi he konifelenisi lahí?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau e ongo fakamatala ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻi he konga 6.8 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e mahuʻinga naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Kimipolo ki he Liahona ʻo e konifelenisí?

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo ʻoku totonu ke tau fai ʻaki e Liahona ʻo e konifelenisí?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fakakaukau naʻá ke maʻu ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Kimipoló?

  • Ko e hā ‘oku fakatupu ʻe he ngaahi fakamatalá ni ke ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke faí?

Fakaafe‘i ha ongo tamaiki ako ke kumi hake e konga 6.8 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Kole ki he tokotaha ako ‘e taha ke ne lau e fakamatala ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), pea kole ki he tokotaha ako ‘e tahá ke ne lau e fakamatala ‘a Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008). Pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai e konifelenisi lahí ʻo tataki ʻetau “tōʻonga moʻuí”?

  • Ko e hā ‘a e “sivi” naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Hingikelī ke fakapapauʻi pe ʻoku ola lelei e konifelenisi lahí?

  • Ko e hā e founga ʻoku fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Hingikelī ke tau fuatautau ki ai e fakalakalaka ʻi heʻetau moʻuí? (‘Ai ha tokotaha ako ke ne hiki e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení he palakipoé.)

  • Ko e hā ha ngaahi fokotuʻu pau naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Hingikelī ke tokoni ke tau fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻo e ngaahi meʻa naʻa tau ako ʻi he konifelenisi lahí?

  • Ko e hā e ngaahi lelei ʻokú ke pehē ʻoku maʻu ʻe he ngaahi fāmili ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi makasini Ensign pe Liahona ʻo e konifelenisí ki heʻenau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo ʻenau ako folofola fakafāmilí?

‘I heʻenau toe vakaiʻi e ngaahi lea ʻo e konifelenisí, poupouʻi e kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi pea lekooti e ngaahi tāpuaki ʻoku nau maʻú. ʻIkai ngata aí, mahalo te ke fie fakaafeʻi hoʻo kau akó ke lekooti ʻi ha pepa, tohinoa, pe ko ʻenau folofolá e tupulaki fakalaumālie kuo nau fakatokangaʻi ʻi heʻenau moʻuí ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí.

Faka‘osi ʻaki hono fakamatalaʻi ange ʻe tokoni e toenga ʻo e kalasi ko ʻení ke mahino lelei ange ki he kau akó e faleʻi fakamuimuitaha naʻe fai ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá. ʻIkai ngata aí, te ne fakatātaaʻi e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi kakato ange ʻi heʻenau moʻuí e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he konifelenisi lahí mo vahevahe kinautolu mo e niʻihi kehé. Vahevahe ho‘o ngaahi ongo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e konifelenisi lahí pea fakamoʻoni ange ko e konifelenisí ko ha taimi ia ʻoku fakahoko ai e folofola mo e finangalo ʻo e ʻEikí ki Heʻene fānaú, ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí, ko e kau palōfita.