Laipelí
Vahe 3: Ko e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisií


Vahe 3

Ko e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisií

Talateu

Na‘e tomuʻa fakanofo e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he maama fakalaumālié pea ʻoku uiuiʻi ʻi he moʻui fakamatelié hili ha ngāue faivelenga fuoloa ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku vaheʻi ia ke fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí ʻi he māmaní pea poupouʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí.

Tokoni ke mahino ki ho kau akó e mahuʻinga ʻo e fatongia e fakahā mei he ʻEikí ki Heʻene palōfitá ʻi he founga ʻo hono uiuiʻi e kau ʻAposetoló. ʻI hono fakapapauʻi ʻe he Laumālié e fakalangi ʻo e fakahokohokó, fakamoʻoni mo fakaafeʻi hoʻo kau akó ke nau fakamoʻoni ki he mafai mo e faingofua e founga ʻo e fakahokohokó.

Koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha ngaahi kupuʻi lea lahi naʻe fokotuʻu mai ʻi he vahe ko ʻení, mahalo te ke fie ʻai ha laʻi pepa tufa maʻa ho kau akó ʻoku kau ai e ngaahi kupuʻi lea kotoa pē ʻokú ke palani ke fakaʻaongaʻí. Mahalo foki te ke fie ako ke ke maheni mo e hisitōlia ʻo e fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí mei he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá. ‘Oku fakamatala fakanounouʻi ʻa e hisitōlia ko ʻení ʻi he vahe 3 ʻo e Tohi Lēsoni ʻa e Tokotaha Akó ki he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita Moʻuí ʻi he konga 3.1, 3.2, mo e 3.3.

ʻĪmisi
fakataha mamalu

Ko e fakataha mamalu ʻi he ʻuluaki fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa ʻo e 1972. Naʻe poupouʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fakatahá ni, ha Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻou ne kau ki ai ʻa Hāloti B. Lī (ko e Palesiteni), Melioni G. Lomenī (Tokoni ʻUluaki), mo N. ʻEletoni Tena (Tokoni Ua).

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Na‘e fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí.

  • ʻOku puleʻi ʻa e Siasí ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he pekia ʻa e Palesitení.

  • ‘Oku fakapapauʻi ʻe he tuʻunga fuoloa taha ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tokotaha ʻoku pulé.

  • ‘Oku poupouʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ne uiuiʻi foʻoú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Na‘e Fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e Fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Siasí

Fakaafe‘i e kau akó ke nau aleaʻi e founga ʻoku fili ai e kau takí pe kau palesitení ʻi ha ngaahi kautaha kehekehe. Hangē ko ʻení:

  • ʻOku anga fēfē hono fili e palesiteni ʻo ha kautaha?

  • Ko e hā e founga ʻoku fili ai ha taki foʻou ʻi ha puleʻanga fakatemokālati?

  • Ko e hā e founga ʻoku fili ai ha taki foʻou ʻi ha puleʻanga fakatuʻi?

  • Ko e hā e founga ʻoku hoko ai ha taha ko e Palesiteni ʻo e Siasí? ‘Oku kehe fēfē e founga ko ʻení mei he founga ʻoku fili ai e kau taki ʻi he ngaahi kautaha kehé?

Talaange ki he kau akó ko e ʻEikí Tonu Pē ʻokú Ne fakapapauʻi e tokotaha te ne tataki e Siasí. ʻOku hoko e ʻAposetolo tuʻunga fuoloa tahá (ko e tokotaha ko ia ne fuoloa taha ʻene hoko ko e ʻAposetoló) ko e taulaʻeiki lahi pule ʻa e Siasí, ʻi he fakahinohino fakalangi. ʻE lava ke maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha tui kakato ko e tokotaha fakafoʻituitui ia ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí mo fokotuʻu ʻi he tuʻunga ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí (vakai ki he fika 3 ʻi he konga 3.4 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó). ʻOku makehe ai e founga fakahokohoko ʻo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní koeʻuhí ko e meʻá ni.

Lau e lea naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻi he konga 3.5 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ‘Oku taʻofi fēfē ʻe he founga ki he fakahokohoko ʻi he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ngaahi fehalākí, fakakikihí, ngaahi taumuʻá, mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fakafufuú?

  • ʻOku langaki fēfē hoʻo tuí mo fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ʻi hono ʻiloʻi ʻoku ui ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ki hono lakangá ʻe he ʻOtuá kae ʻikai fakatatau ki he ngaahi founga fakamāmaní?

Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu. Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: Selemaia 1:5; ʻĒpalahame 3:22–23; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:53–56; ʻAlamā 13:1–9. Fakaafe‘i e kulupu takitaha ke ako ha taha ʻi he ʻuluaki fakamoʻoni fakafolofola ʻe tolú pehē ki he ʻAlamā 13:1–9. ʻOange ki he kulupu takitaha ha tatau ʻo e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805-44):

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Ko e tangata kotoa pē ʻoku ʻi ai hano uiuiʻi ke ngāue ki he kakai ʻo māmaní, naʻe fakanofo ia ki he taumuʻa ko iá ʻi he Fakataha Lahi ʻi he langí ki muʻa pea toki fakatupu ʻa e māmaní. ‘Oku ou tui naʻe fakanofo tonu pē au ki he tuʻunga ko ʻení ʻi he Fakataha Lahi ʻi he Langí” (Ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻa e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 591).

Kole ki he ngaahi kulupú ke nau kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻenau ngaahi potufolofolá mo e kupuʻi leá:

  • Ko e fē taimi naʻe fili ai ʻe he ʻEikí e kau tangata ʻe hoko ko e kau Palesiteni, kau palōfita, mo e kau taki ʻo e Siasí?

  • Na‘e fakafaikehekeheʻi fēfē ʻe he kau palōfitá kinautolu ʻi he maama fakalaumālié?

  • Makehe mei he kau palōfitá, ko hai ha toe taha naʻe tomuʻa fakanofo ʻi he maama fakalaumālié?

  • ‘Oku kaunga fēfē e ʻilo ko ʻení ki hoʻo loto-falala ki he tokotaha ʻoku fili ʻe he ʻEikí ke hoko ko e palōfitá?

Fili ha tokotaha lea mei he kulupu takitaha. Fakaafe‘i e tokotaha leá ke vahevahe mo e kalasí e ngaahi tali naʻe maʻu ʻe heʻene kulupú ki he ngaahi fehuʻí mo haʻanau ngaahi fakakaukau kehe.

ʻOku Puleʻi ʻa e Siasí ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Pekia ʻa e Palesitení

Tohiʻi ʻa e 3 = 12 ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23–24 pea fakamatalaʻi e ʻuhinga ko ia ʻoku moʻoni ai ʻení. (‘I he ʻuhinga ko ia ʻoku tatau e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he mafaí.)

Vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972):

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

“‘Oku ou tui kuo pau ke fakahā he ʻikai lava ke tatau e kau ʻaposetoló mo e Kau Palesitenisií ʻi he mafaí ʻi he taimi ʻoku ngāue kakato mo lelei ai e Kau Palesitenisī ʻUluakí. He ʻikai lava ke ʻi ai ha ʻulu ʻe ua—pe tolu—ʻoku mafai tatau ʻi he taimi tatau, he ʻe fakatupu puputuʻu ia. Ko ia ai ʻoku tatau ʻa e kau ʻaposetoló, ʻo hangē ko ia kuo fakamatalaʻí, ʻi he ʻuhinga ko ia ʻoku nau maʻu e mālohi ke puleʻi e ngaahi meʻa ʻa e Siasí ʻi he taimi ʻoku tukuange ai e Kau Palesitenisií ʻi he pekia ʻa e Palesitení” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:255).

  • Fakatatau kia Palesiteni Sāmita, ko e fē taimi ʻoku “tatau ai e mafai mo e mālohi” ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí?

  • Ko e hā ʻe feʻunga ai e kupuʻi lea “tatau kae ʻi he malumalu” ʻi hono fakamatalaʻi e vā fetuʻutaki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí?

Ke fakatātaaʻi e hoko ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau taki fakalūkufua ʻo e Siasí pea ʻoku ʻikai teitei hala e Siasí hano tataki kuo fili fakalangí, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau e fakamatala ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻi he konga 3.7 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Lau e fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻi he konga 3.6 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e fē taimi ʻoku maʻu ai ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ngaahi kī ʻo hono lakangá?

  • Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻi hono maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻa e ngaahi kī tatau?

  • Ko e fē taimi ʻoku fakamafaiʻi ai e mēmipa fuoloa taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fakanofo ia ki aí?

Fakamahino‘i ange ki he kau akó ʻi he hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe tataki ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi e Siasí ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tolú ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kimuʻa pea toe fokotuʻutuʻu foʻou e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi Tīsema ʻo e 1847. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā e totonu naʻe tataki ʻaki ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi e Siasí hili hono fakapoongi e Palōfita ko Siosefá?

Tokoni ke mahino ki hoʻo kau akó ko e totonu ia ʻo e ʻAposetolo fuoloa tahá ke fakakaukauʻi e taimi ʻoku totonu ke toe fokotuʻutuʻu foʻou ai e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea ʻe lava ke puleʻi ʻe he ʻAposetolo fuoloa tahá e Siasí fakakātoa ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá kae ʻoua kuó ne ongoʻi e fie maʻu ke toe fokotuʻutuʻu e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ‘Oku poupouʻi leva ʻe he toenga ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻene tuʻutuʻuní.

‘Oku Fakapapauʻi ʻe he Tuʻunga Fuoloa Taha ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e Tokotaha ʻoku Pulé

Mateuteu kimuʻa: Kimuʻa ʻi he taimi kalasí, mahalo te ke fie hiki e hingoa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha faʻahinga fakahokohoko pē ʻi he palakipoé pe ʻi ha laʻi pepa tufa, pe te ke lava ʻo fakaʻaliʻali honau ngaahi taá (kapau ʻe lava) ʻi ha faʻahinga fakahokohoko pē he palakipoé. Faka‘aongaʻi ha makasini Ensign pe Liahona fakamuimuitaha ʻo e konifelenisí ki ha maʻuʻanga tokoni.

Toe vakai‘i e tefitoʻi moʻoni ko ia ko e taimi ʻoku mālōlō ai e Palesiteni ʻo e SiasÍ, ʻoku tukuange e Kōlomu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea ʻoku foki e ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ki hona tuʻunga fuoloa ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fehuʻi ange:

  • Ko e hā e tuʻunga fakaeʻaposetolo fuoloa ʻo e ongo tokoni lolotonga ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí?

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ha lisi ʻo e ngaahi hingoa, pe fakaʻaliʻali ha ngaahi tā, ʻo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha faʻahinga fakahokohoko pē. Kole ki he kalasí ke nau fokotuʻutuʻu e ngaahi hingoá pe taá ʻi he hokohoko totonu ʻo e tuʻunga fuoloa tahá. Hili ha ki‘i taimi nounou, tokoni ke nau fakakakato ke tonu ʻa e ngāué.

Poupou‘i e kau akó ke ako maʻuloto e ngaahi hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakahokohoko ʻo honau tuʻunga fuoloá.

Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe fakahokohoko maʻu pē e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo fakatatau ki he tuʻunga fuoloa tahá. ʻI he taimi naʻe ʻuluaki fokotuʻu ai e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, naʻe fakapapauʻi e tuʻunga fuoloa tahá ʻi he taʻu motuʻá (vakai, History of the Church, 2:219–20). Talu mei he taimi ko iá, kuo fakapapauʻi e tuʻunga fuoloa tahá ʻo fakatatau ki he ʻaho fakanofo ʻo e mēmipa takitaha ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ‘Oku ʻikai ngata pē ʻi hono fakapapauʻi ʻe he tuʻunga fuoloa taha ko ʻení e fakahokohoko ʻi he Kau Palesitenisií ka ko e fakahokohoko foki ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá ʻi he kōlomú. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

“‘Oku fakaʻapaʻapaʻi e tuʻunga fuoloa tahá ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻAposetolo kuo fakanofó—ʻo aʻu ki he taimi hū pe mavahe mei ha loki. …

“‘Oku lekooti e faʻahinga fakaʻapaʻapa peheé mei he siʻisiʻi tahá ki he ʻAposetolo pulé ʻi he Fuakava Foʻoú. Ko e taimi naʻe lele ai ʻa Saimone Pita mo Sione ʻOfeina ke fakatotoloʻi e lipooti ko ia kuo ʻave e sino ʻo honau ʻEiki ne kalusefaí mei he fonualotó, naʻe ʻuluaki aʻu atu ʻa Sione, koeʻuhí naʻá ne kei siʻi mo veʻe vave ange, ka naʻe ʻikai ke ne hū ki loto. Naʻá ne tatali ki he ʻAposetolo pulé, ʻa ia naʻe ʻuluaki hū ki he fonualotó. (Vakai, Sione 20:2–6.)” (Russell M. Nelson, “Honoring the Priesthood,” Ensign, May 1993, 40).

Fakatokanga‘i ange: Kapau ʻoku lahi e taimí, mahalo te ke fie ʻai ke lau ʻe he kau akó e fakamatala ʻa Palesiteni N. ‘Eletoni Tena (1898–1982) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he konga 3.8 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻOku fakamatalaʻi ai e ngaahi tūkunga ko ia ʻi he taimi naʻe tali ai ʻa Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he ongoongo ʻo e pekia ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Vahevahe ‘a e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo fakamatalaʻi e lelei ʻo e sīpinga ko ia e tuʻunga fakatakimuʻa fuoloa tahá:

ʻĪmisi
Palesiteni Poiti K. Peeka

“Kuó ke fifili nai pe ko e hā naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he ʻEikí e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá koeʻuhí ke hoko maʻu pē e tuʻunga fakatakimuʻa fuoloa taha ʻo e Siasí ko e kau tangata matuʻotuʻá? ‘Oku fakamahuʻingaʻi ʻe he sīpinga ko ʻeni ʻo e tuʻunga fuoloa tahá ʻa e potó mo e aʻusiá ʻi he mālohi fakatuʻasino kei talavoú” (Boyd K. Packer, “The Golden Years,” Ensign pe Liahona, May 2003, 84).

Fehuʻi ange ki he kau akó:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku mahuʻinga ange ai e potó mo e aʻusiá ʻi he tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí ʻi he mālohi fakatuʻasino kei talavoú?

‘Oku Poupouʻi ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ne Uiuiʻi Foʻoú

Fakatokanga‘i ange: kapau ʻoku ʻikai mahino ki hoʻo kau akó e ʻuhinga ʻo e “fakataha mamalu,” ʻai ke nau vakai ki he fakamatala ʻi he konga 3.9 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Fakamatala‘i ange ki hoʻo kau akó ko e ngaahi fakataha toputapu taha ʻi he Siasí ʻa e fakataha mamalú, ʻa ia ʻoku poupouʻi ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí kuo uiuiʻi foʻoú. ‘Oku poupouʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau kau mai ʻi heʻenau aʻu tonu, pe ʻi he letioó, televīsoné, satelaité, pe ʻinitanetí. ʻOku tuʻu tauʻatāina e ngaahi kōlomu mo e ngaahi houalotu ʻo e Siasí pea hikinima ke poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí.

Fakaafe‘i ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e fakamatala ‘a ʻEleta Tēvita B. Haiti ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he konga 3.9 ‘o e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ‘Oku fakamatalaʻi ‘e he fakamatalá ni e founga ʻo e fakataha mamalú.

Fehuʻi ange ki he kau akó:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku muimui ai e Siasí ki ha founga pehē ʻi hono poupouʻi ha Palesiteni ʻo e Siasí ne uiuiʻi foʻoú?

  • Ko e hā ha ngaahi totonu ʻoku foaki ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he founga ko ʻeni ʻo hono fokotuʻu ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí?

  • Ko e hā ha ngaahi fatongia ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí hili ʻenau poupouʻi ha Palesiteni foʻoú?

ʻEke ki hoʻo kau akó pe ʻoku ʻi ai ha taha kuó ne maʻu e faingamālie ke kau ki ha fakataha mamalu pea kau ʻi hono poupouʻi ha palōfita foʻoú. Fakaafe‘i ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe e ngaahi ongo naʻa nau aʻusia lolotonga ʻenau kau ki he fakataha mamalu ko ʻení.

Fakamanatu ki ho‘o kau akó ʻoku fakaafeʻi e kāingalotú he konifelenisi kotoa pē ʻa e Siasí, ke poupouʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻuhinga hono poupouʻi e kau taki ʻo e Siasí “ke fakahā ʻa e poupou kiate kinautolu ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi lakanga fakatakimuʻa fakalūkufua mo fakakātoa ʻi ha ngaahi feituʻu ʻo e Siasí” (Fakahinohino ki he Folofolá, “Poupou‘i ʻo e Kau Taki ʻo e Siasí,” scriptures.lds.org; vakai foki, Hepelū 13:17; 3 Nīfai 12:1; T&F 1:38; 112:20).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:22; pea ʻeke ange leva e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Fakatatau ki he veesi ko ‘ení, ko e hā e founga ʻoku totonu ke poupouʻi ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke poupouʻi hake e Palesiteni ʻo e Siasí ʻaki ʻetau falalá?

Fakatukupaa‘i e kau akó ke poupouʻi e Palesiteni ʻo e Siasí ʻaki hono fakahaaʻi e loto-falala ki heʻene ngaahi akonakí mo tui ki heʻene tuʻunga fakatakimuʻá, ʻaki hono lotua ia, mo talangofua ki heʻene faleʻí.

Fai ho‘o fakamoʻoní ki he tāpuaki maʻongoʻonga ko ia ke poupouʻi mo maʻu e faleʻi mei he tangata ʻoku fili ʻe he ʻEikí ke hoko ko e Palesiteni ʻo Hono Siasí.