Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 3: Iesu Mesia, te taraehara hanahana no te ao nei


Pene 3

Iesu Mesia, te taraehara hanahana no te ao nei

« Eita te faaoraraa e nehenehe e tae mai i ni‘a i to te ao nei mai te mea aita te arairaa a Iesu Mesia »

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Erave rahi matahiti hou Iosepha Semita i fanauhia’i, ua farii te papa ruau o to’na metua tane i te faaururaa e e tupu te tahi mea i roto i to’na utuafare o te « faahuru ê i te ao nei ».1 Te mau papa‘i o te aamu o Iosepha Semita; « Ua tohu to‘u nei papa ruau, o Asael Semita e mea maoro i teie nei e e faati‘ahia mai te hoê peropheta i roto i to’na utuafare, e ua mauruuru roa to‘u metua vahine e ua tupu te reira tohuraa na roto ia‘u. Ua pohe to‘u papa ruau Asael i East Stockholm, te mataeinaa no St Laurence, New York, i muri a‘e i te fariiraa i te Buka a Moromona, e ua tai‘o oia fatata te taato‘araa o te buka; e ua parau oia e o vau taua peropheta ra ta’na i ite e mea maoro i teie nei o te tae mai i roto i to’na utuafare ».2

Ei peropheta no te faahoiraa mai, te hoê o te mau ohipa hau roa’tu i te faufaa a Iosepha Semita o te faaite-papû-raa ïa no ni‘a ia Iesu Mesia. Ua haamaitaihia oia no te fana‘oraa i te hoê ite no’na iho no te hanahana o Iesu Mesia e no te taa-maitai-raa i Ta’na ohipa ei Faaora no te to ao nei. Ua haamata teie nei ite i te orama matamua, i reira to Iosepha apî iteraa i te Metua i te Ao ra e ia Iesu Mesia e ua faaroo oia i te Metua i te parauraa e, « O Ta‘u Tamaiti Here Teie. A faaroo Ia’na! » (Iosepha Semita—Aamu 1:17). I roto i teie iteraa mo‘a, ua haamaitaihia o Iosepha i te fariiraa i te arata‘iraa no ŏ mai i te Faaora o te ao nei.

Fatata hoê ahuru ma piti matahiti i muri iho, i te 16 no fepuare 1832, te iriti ra te peropheta i te Bibilia, e o Sidney Rigdon to’na papa‘i parau, i te nohoraa o John Johnson i Hiram, Ohio. A iriti ai te peropheta i te Ioane 5:29, o te faaite ra i te ti‘a-faahou-raa o te feia maitai e o te feia ino, ua horo‘ahia te hoê orama ia Iosepha e o Sidney, e ua ite raua e ua paraparau raua i te Faaora:

« Na roto i te mana o te Varua ua araara to maua na mata e ua haamaramaramahia to maua feruriraa, ia ti‘a ia maua ia ite mata e ia ite papû i te mau mea no ô mai i te Atua ra—oia ato‘a taua mau mea ra o tei vai na hoi mai te haamataraa mai hou teie nei ao i vai mai ai, o tei haapa‘ohia e te Metua, na roto i ta’na Tamaiti Fanau Tahi, o tei vai na i roto i te ouma o te Metua, mai te haamataraa mai â ra; o ta maua ïa e faaite nei; e te parau ta maua i faaite atu nei o te îraa ïa no te evanelia a Iesu Mesia, o te Tamaiti ïa, ta maua i ite mata atu e o ta maua hoi i paraparau i roto i te orama o te ao ra…

« E ua ite mata’tura maua i te hanahana no te Tamaiti, i te pae atau no te Metua, e ua farii hoi i to’na îraa; e ua ite hoi i te mau melahi mo‘a, e o ratou hoi o tei haamo‘ahia i mua i to’na ra terono, i te haamoriraa i te Atua, e te Arenio, o tei haamori hoi ia’na e a muri e a muri noa’tu.

« E i teie nei, i muri mai i te mau parau faaite e rave rahi o tei horo‘ahia no’na ra, o teie hoi te parau faaiteraa hopea roa ra, o ta maua e faaite atu nei no’na ra: Oia hoi te ora nei oia!

« No te mea ua ite mata’tura maua ia’na, i te pae atau hoi no te Atua; e ua faaroo maua i te re‘o i te faaiteraa mai e o oia ana‘e te Fanau Tahi ra no te Metua—na’na, e na roto ia’na, e no’na hoi, te mau ao e hamanihia nei e i hamanihia na hoi, e te mau taata hoi no reira, e mau tamaiti e e mau tamahine fanau hoi ratou no te Atua ra » (PH&PF 76:12–14, 20–24)

Ua ite faahou â o Iosepha Semita i te Faaora i te 3 no eperera 1836. Ua haere atu te peropheta e Oliver Cowdery i te fata i te tooa o te ra o te hiero no Ketelani. Ua pi‘o raua i raro i roto i te pure hanahana, i muri iho ua fâ mai te Faaora ia raua. Ua faaite te peropheta:

« Ua iritihia mai te paruru no to maua na feruriraa, e ua faaarahia mai te mau mata no to maua ite. Ua ite mata’tura maua i te Fatu i te ti‘araa mai i ni‘a i te paruru o te fata i mua ia maua; e i raro a‘e i to’na na aniao te vai ra te hoe aroa i ohipahia i te auro mau ra, mai te huru rearea poiri rii ra. Mai te ura auahi ra to’na na mata; te rouru o to’na upoo ra e mea teatea roa ïa mai te hiona mâ roa ra; ua anaana maira to’na mata e ua hau a‘e i te anaana o te mahana; e o to’na re‘o ra mai te taheraa ïa o te pape rahi, oia te re‘o o Iehova, i te na oraa mai e: O vau nei te matamehai e te hopea ra; o vau nei hoi oia o te ora nei, o vau nei oia o tei taparahihia: o vau nei hoi to outou arai i te Metua ra » (PH&PF 110:1–4).

Na roto i taua mau mea tei tupu, ua noaa i te peropheta te iteraa maitai e ua riro ei ite taa ê no te huru atua o te Faaora.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

I roto i te mau tau tuuraa ato‘a, ua ti‘aturi te nunaa o te Atua i ni‘a i te taraehara a te Mesia no te haamatararaa i ta ratou mau hara

« Eita te faaoraraa e nehenehe e tae mai i ni‘a i to te ao mai te mea aita e arairaa a Iesu Mesia ».3

« Ua faaineine te Atua… i te hoê tusia na roto i te horo‘araa i Ta’na iho Tamaiti, o tei tonohia i te taime tano no te faaineine i te hoê e‘a, aore râ no te iriti i te hoê uputa e nehenehe ai te taata e tomo atu i mua i te aro o te Fatu, no reira mai hoi oia i te tiavaru-raa-hia mai no te haapa‘o ore. Mai tera taime e tera taime ua faaotohia teie nei mau parau oaoa i roto i te mau taria o te mau taata i roto i te mau tau huru rau o te ao nei e tae noa’tu i te taime no te taeraa mai o te Mesia.

« Na roto i te faaroo i roto i teie nei taraehara aore râ te opuaraa no te faaoraraa, ua pûpû o Abela i te Atua te hoê tusia tei fariihia, oia hoi te mau fanau‘a matamua no te nănă. Ua pûpû o Kaina i te maa hotu no te fenua, e aita râ i fariihia, no te mea aita i nehenehe ia’na ia rave na roto i te faaroo; aita i nehenehe ia’na ia noaa te faaroo, aore râ ia faaohipa i te faaroo o te ore e au i te opuaraa o te ra‘i. E ti‘a ia haamaniihia te toto o te Fanau Tahi no te faaora i te taata, no te mea o teie te opuaraa no te faaoraraa, e mai te mea aita e haamaniiraa toto aita ïa e haamatararaa. E no te mea ua haamauhia te tusia ei hoho‘a e ti‘a’i i te taata ia ite i te tusia rahi ta te Atua i faaineine, ia pûpû ana‘e i te hoê tusia tei ore i au i te reira, eita ïa te faaroo e nehenehe e faaohipahia, no te mea eita te faaoraraa e hoohia mai te reira te huru, aita ato‘a te mana no te taraehara i haamauhia mai te reira te huru; no reira aita i nehenehe ia Kaina ia noaa te faaroo; e te mea ato‘a aita e faaroo, e hara ïa. Ua pûpû râ Abela i te hoê tusia tei fariihia, i nehenehe ai ia’na ia noaa te iteraa e e taata parau-ti‘a oia, o te Atua iho tei faati‘a mai i ta’na mau tao‘a [a hi‘o Hebera 11:4].

« Oia mau roa, e ore te haamaniiraa i te toto no te hoê animala e riro ei maitai no te taata, maori râ ia ravehia te reira ei hoho‘a, aore râ ei huru, aore râ ei tatararaa no te tao‘a o te pûpûhia’tu na roto i te horo‘araa a te Atua iho—e e ravehia teie nei ohipa ma te hi‘o i mua ma te mata hoê e ma te faaroo hoê i te mana no taua Tusia hanahana ra ia matara te mau hara…

« …Eita e nehenehe ia tatou e ti‘aturi e aita te feia tahito i te mau tau ato‘a i ite noa‘e i te faanahoraa o te ra‘i mai ta te mau taata e rave rahi e mana‘o ra, no te mea hoi e, te mau mea ato‘a tei faaorahia, ua faaorahia ïa na roto i te mana no teie nei rave‘a rahi faaora, mai na mua’tu i te taeraa mai o te Mesia e i muri iho; ahani aita, e mau opuaraa huru rau ïa ta te Atua e faaterehia ra (mai te mea e nehenehe ta tatou e parau i te reira), ia faahoi te taata ia parahi i piha‘i iho Ia’na; E te reira eita e nehenehe ia tatou ia ti‘aturi, no te mea aita e tauiraa i roto i te natura o te taata mai to’na hi‘araa; e te oro‘a aore râ te faanahoraa no te pûpûraa i te toto i roto i te tusia ua faataahia ïa te reira e ia ravehia e tae noa’tu ua pûpûhia’tu te Mesia e ua haamaniihia To’na ra toto—mai te parauhia na mua’tu—ia nehenehe i te taata ia hi‘o ma te faaroo i taua taime ra…

Te pûpûraa i te tusia o te faahaereraa ïa te feruriraa i te Mesia, o ta tatou ïa e haapii mai na roto i te mau parau faahiahia a Iesu i te mau Ati Iuda: ‘I popou na hoi to outou metua o Aberahama i to‘u nei anotau ia ite oia, e ite atura hoi oia e oaoa’tura hoi’ [Ioane 8:56]. No reira, i muri mai, no te mea ua pûpû te feia paari i te tusia aita te reira i tape‘a ia ratou i te faaroo i te Evanelia; ua riro râ, mai ta tatou i parau na mua’tu, ia faaaraara i to ratou mau mata, ia nehenehe ia ratou ia hi‘o atu i te tau no te taeraa mai o te Faaora, e ia oaoa i Ta’na faaoraraa… Te parau nei matou i te hopearaa e, ia heheu ana‘e te Fatu Ia’na iho i te taata nei i mutaa ihora, e ia faaue ia ratou ia pûpû i te tusia Ia’na, ua ravehia ïa te reira ia nehenehe ia ratou ia hi‘o i mua ma te faaroo i te tau no To’na taeraa mai, e ia ti‘aturi i te mana no taua taraehara ra ia matara ta ratou mau hara. E ua rave ratou i te reira, e mau tauasini mau taata tei haere na mua’tu ia tatou, e ua mâ to ratou mau ahu, e mai ia Ioba, ua tia‘i ma te papû maitai e, e ite ratou Ia’na i te mahana hopea i ni‘a i te fenua nei, i roto i to ratou tino [a hi‘o Ioba 19:25–26].

« E nehenehe ta tatou e faaoti ma te parau e, noa’tu te mau taa-ê-raa o te mau tau tuuraa evanelia, te mau mea ato‘a ta te Atua i faaite i To’na nunaa, ua opuahia te reira no te faatoro i to ratou feruriraa i ni‘a i taua fâ rahi ra, e no te haapii ia ratou ia ti‘aturi i ni‘a i te Atua ana‘e ei tumu no to ratou faaoraraa, mai tei papa‘ihia i roto i Ta’na ra ture ».4

No te mea hoi ua ti‘afaahou mai Iesu Mesia mai te pohe mai, e ti‘afaahou ïa te mau taata ato‘a

« Te mau parau tumu no to tatou haapa‘oraa o te iteraa papû ïa o te mau aposetolo e te mau peropheta, no ni‘a ia Iesu Mesia, e ua pohe Oia, ua tanuhia Oia, e ua ti‘afaahou mai i te toru o te mahana, e ua haere atu i ni‘a i te ra‘i; e te tahi atu mau mea ato‘a no ni‘a i to tatou haapa‘oraa e mau hu‘ahu‘a ana‘e ïa no te reira. No ni‘a râ i teie nei mau mea, te ti‘aturi nei tatou i te horo‘araa a te Varua Maitai, te mana o te faaroo, te oaoaraa i te mau horo‘araa o te varua mai te au i te hinaaro o te Atua, te faahoi-raa-hia mai te utuafare no Iseraela, e te upooti‘araa hopea o te parau mau ».5

« Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e hope ato‘a i te faaorahia i te Mesia;’ e ti‘a paato‘a mai te pohe mai [1 Korinetia 15:22]. Ua faatupu te Arenio o te Atua i te ti‘a-faahou-raa, ia ti‘a paato‘a mai te pohe mai ».6

« Ua faataa te Atua i te hoê mahana i reira Oia e haava ai i to te ao nei, e ua horo‘a mai Oia i te hoê haapapûraa no te reira na roto i To’na faati‘a-faahou-raa i Ta’na Tamaiti ia Iesu Mesia mai te pohe mai—o te mea ïa i niuhia’i te ti‘aturiraa o te mau taata ato‘a o te ti‘aturi i te papa‘iraa faauruhia no to ratou oaoa e te maitai no a muri atu; no te mea mai ta Paulo i parau i to te Korinetia, ‘E aita hoi te Mesia i faati‘ahia ra, e mea faufaa ore to outou faaroo; te vai noa na ïa outou ma ta outou hara ato‘a. E te feia ato‘a i ma‘iri i te taoto i roto i te Mesia ra, ua mou ïa i reira’ [1 Korinetia 15:17–18]…

« Ua ti‘afaahou mai ihoa te Mesia mai te pohe mai; e mai te mea ua ti‘afaahou mai Oia mai te pohe mai, e afa‘i mai Oia, na roto i To’na ra mana, te mau taata ato‘a ia ti‘a i mua Ia’na: mai te mea ua ti‘a mai Oia mai te pohe mai, ua ofatihia ïa te mau tape‘a o te pohe e i ere ai te pohe i te re. Mai te mea ua ere te pohe i te re, o ratou o te haapa‘o i te mau parau a Iesu e o te haapa‘o i Ta’na mau haapiiraa e farii ïa ratou eiaha te hoê noa fafauraa no te hoê ti‘a-faahou-raa mai te pohe mai, i te hoê ato‘a râ haapapûraa e e fariihia ratou i roto i To’na basileia hanahana; no te mea, ua parau Oia iho e, ‘te vahi ta‘u e parahi ra, ei reira ato‘a ïa ta‘u tavini’ [Ioane 12:26] ».7

« E nehenehe o ratou tei pohe i roto ia Iesu Mesia e ti‘aturi e tomo atu i roto i te taato‘araa o te oaoa tei mauhia aore râ i tia‘ihia e ratou i roto i teie nei oraraa ia ti‘afaahou mai ratou… Te oaoa nei au no to‘u fariiraa i te haamaitairaa no te faaite atu ia outou i te tahi mau mea, mai te mea e haapa‘o-maitai-hia, o te riro e tauturu no outou ia aueue te fenua, ia haaputuputu te mau ata, e ia pura te mau uira, e ia ineine te mau vero i te puehu mai i ni‘a ia outou mai te haruru o te patiri. A tape‘a maite i teie nei mau mea e ia ore to outou mau turi aore râ to outou mau uaua ia rûrû, ia ore ato‘a to outou mau aau ia taiâ; i reira râ eaha ïa ta te mau aueueraa fenua, te mau tama‘i e te mau vero e nehenehe e rave? Aita e ohipa. E faahoihia mai ia outou ta outou ato‘a mau ereraa i te ti‘a-faahou-raa, ia tamau noa râ outou i te haapa‘o. Ua ite au i te reira na roto i te orama a te Mana Hope.

« Ua heheu mai te Atua i Ta’na ra Tamaiti mai te ra‘i mai e i te parau haapiiraa ato‘a no te ti‘a faahouraa; e te vai nei to tatou ite e te mau taata ta tatou e tanu i ô nei e faati‘a faahou mai ïa te Atua ia ratou, ma te ahuhia e te faaorahia e te Varua o te Atua teitei; e eaha ïa te faufaa ia tanu tatou ia ratou, aore râ ia taoto tatou i raro e o ratou, mai te mea eita ta tatou e nehenehe e tape‘a maoro mai ia ratou? Ia parahi mai teie mau parau mau i roto i te hohonuraa o to tatou mau aau, e ia haamata tatou i ô nei iho ia oaoa i te mau mea e hope roa’i a muri atu ».8

Na roto i te taraehara a te Mesia e te haapa‘oraa i te evanelia, e nehenehe ta tatou e riro ei fatu ai‘a e o Iesu Mesia

« Te ti‘aturi nei au i te Huru Atua o Iesu Mesia, e ua pohe Oia no te mau hara a te taata ato‘a, tei ma‘iri i roto ia Adamu ».9

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:3: « Te ti‘aturi nei matou e, na roto i te taraehara a te Mesia e ti‘a ai i te taata ato‘a ia faaorahia, na roto i te haapa‘oraa i te mau ture e te mau oro‘a o te evanelia ».10

« I muri a‘e i to te Atua hamaniraa i te mau ra‘i e te fenua, ua pou mai oia e i te ono o te mahana ma te parau e ‘E hamani tatou i te taata ia au i to tatou iho hoho‘a. I to vai hoho‘a? I te hoho‘a o te mau Atua tei hamani ia ratou, te tane e te vahine, te hara ore, te ino ore, e te mâ, ma te rave i te hoê â huru e te hoê â hoho‘a o te mau Atua [a hi‘o Genese 1:26–27]. E a hi‘a’i te taata aita oia i ere i to’na hoho‘a, ua tape‘a noa to’na huru i te hoho‘a o tei hamani Ia’na. Ua riro te Mesia te hoho‘a o te taata, oia’toa te hoho‘a o to’na ra Metua [a hi‘o Hebera 1:3]… Na roto i te taraehara a te Mesia e te ti‘a-faahou-raa, e te haapa‘oraa i te evanelia, e riro faahou â tatou ia au i te hoho‘a o ta’na ra Tamaiti, ia Iesu Mesia [a hi‘o Roma 8:29]; e e noaa ïa ia tatou te hoho‘a, te hanahana e te huru o te Atua ».11

« Ua [horo‘a] te Metua no to tatou mau varua i te hoê tusia no Ta’na mau poieteraa, te hoê rave‘a rahi faaora, te hoê mana no te taraehara, te hoê opuaraa no te faaora, e ta’na mau fâ rahi, oia hoi, te faahoiraa’tu ïa i te taata ato‘a i mua i te aro o te Arii no te ra‘i, ma te faatorona ia ratou i te hanahana tiretiera, e te faariroraa ia ratou ei fatu ai‘a e o te Tamaiti i taua tuhaa ai‘a tahuti ore ra, te viivii ore e o te ore e maheahea’tu ».12

« Te parau mai nei te papa‘iraa mo‘a e o ratou o te haapa‘o i te mau faaueraa e riro ïa e feia tuhaa e te Atua e ei fatu ai‘a e o Iesu Mesia… ‘O te Varua iho hoi, e to tatou ato‘a nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua. E tamarii ra, e feia tuhaa ïa, e feia tuhaa i te Atua ra, e feia tuhaa tatou e te Mesia; te pohe apipiti nei hoi tatou e oia ato‘a, ia haamaitai-apipiti-hia tatou e oia ato‘a hoi’ [A hi‘o Roma 8:16–17] ».13

« Auê ïa tamahanahanaraa no te feia oto ia pii-ana‘e-hia ratou ia faataa ê atu i te hoê tane, vahine, metua tane, metua vahine, tamarii, aore râ te hoê fetii o tei herehia, no te ite e, noa’tu e tuuhia te tino tahuti i raro e e ore atu te reira, e ti‘afaahou mai ratou no te parahi i roto i te aua ama ra o te hanahana mure ore, eiha râ ia oto, ia mauiui aore râ ia pohe faahou, e riro râ ratou ei tuhaa ai‘a e te Atua e e fatu ai‘a e o Iesu Mesia ».14

E mea maitai roa, mea mâ, e mea mo‘a o Iesu Mesia, e ua pii Oia ia tatou ia riro mai Ia’na ra te huru

« O vai, i rotopu i te feia mo‘a ato‘a i teie nei mau mahana hopea nei o te faariro ra ia’na iho ei mea maitai mai to tatou ra Fatu? O vai tei maitai mai ia’na? O vai tei mâ? O vai tei mo‘a mai Ia’na ra te huru? Te itehia ra anei ratou? Aita roa’tu oia i hi‘a aore râ i ofati i te hoê faaueraa aore râ te ture no te ra‘i—aore e haavare i roto i to’na vaha, aore ato‘a e ino tei itehia i roto i To’na ra aau… Tei hea te taata mai te Mesia ra te huru? Eita oia e itehia i ni‘a i te fenua nei ».15

« Ua hamanihia te taata ia faahemahia e te te‘ote‘o, eiaha râ na roto i te hinaaro mau, ua faaora râ te Mesia i te taata i roto i te tia‘i [a hi‘o Roma 8:20].—tei raro a‘e ratou paato‘a i te te‘ote‘o a tere ai ratou na ni‘a i te mau e‘a pi‘o e te mau fifi e haati nei ia ratou. Tei hea roa te taata o tei tiamâ i te te‘ote‘o? Aore roa â e taata o tei maitai maori râ o Iesu; no teaha oia i maitai roa’i? No te mea e Tamaiti Oia na te Atua, e tei Ia’na ra te îraa o te Varua, te mana rahi a‘e i to te hoê noa‘e taata ».16

« A riro noa’i oia e tamaiti ite ua noaa ia [Iesu Mesia] te mau ite ato‘a i titauhia ia nehenehe Ia’na ia haavî e ia faatere i te basileia o te mau Ati Iuda, e ia tauaparau e te mau aivanaa paari roa‘e e te ite roa‘e no te ture e te atuaraa, e ia faariro i ta ratou mau haapiiraa e ta ratou raveraa ei mea maamaa ia faaauhia i te paari i mauhia e Ana ».17

« Te ti‘aturi nei matou e te feruri-noa-hia ra te mau faaueraa a to tatou nei Fatu i roto i to tatou mau aau, o te haapii nei ia tatou eiaha ana‘e i To’na hinaaro ia porohia Ta’na evanelia, i To’na ato‘a ra mărû e To’na haerea maitai i mua i te taata ato‘a, e tae noa’tu i te mau taime no te mau hamani-ino-raa e te haavîraa u‘ana tei ravehia i ni‘a iho Ia’na e te hoê u‘i iino e te faaturi. A haamana‘o, e te mau taea‘e, e ua pii Oia ia outou ia maitai, e e ti‘a ia tatou ia parau e, ia riro mai Ia’na te huru i roto i te viivii ore? Auê ïa paari e, auê ïa mo‘a e; auê ïa viivii ore e, e auê ïa maitai e, no reira, e ti‘a ia outou ia haapa‘o maitai ia outou i mua i To’na aro; e a haamana‘o ato‘a e te vai noa ra To’na na mata i ni‘a iho ia outou ».18

« Ia feruri ana‘e tatou i te huru mo‘a e te maitai o to tatou Fatu rahi, tei iriti i te hoê e‘a e nehenehe ai ia tatou ia haere atu ia’na ra, na roto i to’na iho faatusiaraa ia’na, te oto nei to tatou aau no to’na aroha. E ia feruri ato‘a ana‘e tatou, e ua pii oia ia tatou ia maitai i roto i te mau mea ato‘a, e ia ineine tatou i te farerei atu ia’na ma te hau ia tae mai oia ma to’na hanahana e te mau melahi mo‘a ato‘a, e ti‘a ïa ia matou ia tiaoro atu i to tatou mau taea‘e ma te măta‘u ore, ia vai haehaa e ia pure, ia haere mau mai te mau tamarii no te maramarama e no te mahana, ia noaa ia ratou te maitai no te pato‘i i te mau faahemaraa ato‘a, e ia upootia i te mau ino ato‘a na roto i te i‘oa parau-ti‘a o to tatou ra Fatu ia Iesu Mesia. Ia papû ia outou, e te mau taea‘e, e ua fatata mau te mahana i reira te Fatu no te fare e ti‘a mai ai i ni‘a no te tapiri i te uputa, e e ore roa te hoê taata aita e ahu faaipoiporaa e faati‘ahia i te fana‘o i te hoê parahiraa i te tamaraa no te faaipoiporaa! [a hi‘o Mataio 22:1–14] ».19

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau aamu no te mau orama a Iosepha Semita no ni‘a i te Faaora (te api 56). Eaha to outou mau feruriraa e to outou mau mana‘o a feruri hohonu ai outou i teie nei mau mea i tupu?

  • I mutaa ihora, ua tauturu te mau tusia animala i te nunaa a te Fatu ia « faaaraara i to ratou mau mata, e… ia hi‘o atu i te tau no te taeraa mai o te Faaora, e ia oaoa i roto i Ta’na taraehara » (te api 56). Eaha te tahi mau mea tei tauturu ia outou ia hi‘o atu i te Faaora i teie nei mahana?

  • A tai‘o i te paratarafa e haamata i te hopea o te api 56. A hi‘o, e i roto i teie nei faahitiraa parau, i te tahi puoiraa o te tahi mea o tei tu‘atihia i te tahi mea tei hau atu i te faufaa rahi, mai te hoê amaa raau tei tu‘atihia i ni‘a i te tumu no te hoê tumu raau. No teaha i to outou feruriraa ua riro te mau iteraa papû o te mau aposetolo e te mau peropheta no ni‘a i te taraehara e te ti‘a-faahou-raa o te Faaora ei mau « parau tumu faufaa rahi no to tatou haapa‘oraa? » Nahea ta outou e nehenehe ai e faariro i ta outou taviniraa i roto i te utuafare i roto i te Ekalesia, mai te mea e haamana‘o outou, e te tahi atu mau mea ato‘a, ei mau puoiraa i tei nei mau parau tumu?

  • A tai‘o faahou i te mau haapiiraa a te peropheta Iosepha no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa (te mau api 56–59). Eaha te tamahanahanaraa ta outou e farii na roto i to outou iteraa e « e faahoihia mai ia outou i te ti‘a-faahou-raa ta outou mau mea ato‘a i ere mai te mea e tamau noa outou i te haapa‘o? » Nahea e nehenehe ai i te hoê iteraa no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa ia tauturu ia tatou ia « haamata i te oaoa i te mea e hope roa a muri atu? »

  • A tai‘o faahou ai outou i te mau api 59–60, a feruri i te mea ta te Faaora i rave ia nehenehe ia tatou ia riro ei feia tuhaa ai‘a e Ona. A hi‘o na i te mau rave‘a e nehenehe ia outou ia faaite atu Ia’na i to outou mauruuru no Ta’na tusia taraehara.

  • I te mau api 61–63, te faahiti nei te peropheta Iosepha Semita e rave rahi mau huru maitai o te Faaora. Eaha atu â ïa te tahi atu mau huru maitai i to outou feruriraa ia feruri hohonu ana‘e outou i ni‘a i te oraraa e te misioni a te Faaora? A feruri i te tahi mea ta outou e nehenehe e rave ia riro mai â, mai Ia’na ra te huru.

Te mau papa‘iraa mo‘a: Isaia 53:1–12; 2 Nephi 9:5–26; PH&PF 20:21–29

Te mau nota

  1. Faaitehia mai e George A. Smith, Deseret News, 12 no Atete 1857, 183

  2. History of the Church, 2:443; from « History of the Church » (parau papa‘i) buka B-1, addenda, p. 5, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah

  3. History of the Church, 5:555; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no atete 1843 i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  4. History of the Church, 2:15–17; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa o te paratarafa; no roto mai i « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad »22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Mati 1834, 143.

  5. History of the Church, 3:30; no roto mai i te hoê papa‘iraa tumu tei nene‘ihia i roto i te Elders’ Journal, Tiurai 1838, 44; O Iosepha Semita te papa‘i parau tumu no te ve‘a.

  6. History of the Church, 6:366; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  7. History of the Church, 2:18–19; tauihia te mau vahiraa o te paratarafa; no roto mai i te « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Mati 1834, 144.

  8. History of the Church, 5:361–62; tauihia te mau vahiraa o te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  9. History of the Church, 4:78; no roto mai i te hoê rata na Matthew L. Davis ia Mary Davis, 6 no fepuare 1840, Washington, D.C., o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 5 no fepuare 1840, i Washington, D.C.

  10. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:3.

  11. Faahitihia e James Burgess, i roto i te hoê haaputuputuraa no te mau faahitiraa parau no roto i te mau a‘oraa a Iosepha Semita; James Burgess, Journals, 1841–48, buka 2, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  12. History of the Church, 2:5; no roto mai i « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Fepuare 1834, 135

  13. Faahitihia e George Laub, i roto i te hoê haaputuputuraa no te mau faahitiraa parau no roto i te mau a‘oraa a Iosepha Semita ca. 1845; George Laub, Reminiscences and Journal Tenuare 1845–Eperera 1857, 31, mau haaputuraa a te Ekalesia

  14. History of the Church, 6:306; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia mai e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844 i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton.

  15. History of the Church, 2:23; no roto mai i « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Eperera 1834, 152.

  16. History of the Church, 4:358; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no me 1841, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai i roto Times and Seasons, 1 no Tiunu, 1841, 429–30.

  17. History of the Church, 6:608; no roto mai i te mau arata‘iraa tei horo‘ahia mai e Iosepha Semita i te 27 no tiunu 1844, i te fare tape‘araa no Carthage, Carthage, Illinois; faaitehia mai e Cyrus H. Wheelock.

  18. History of the Church, 2:13; no roto mai i « The Elders of the Church in Kirtland, to Their Brethren Abroad », 22 no tenuare 1834, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Mati 1834, 142.

  19. Rata na Iosepha Semita e te mau tahu‘a rahi i te mau taea‘e i Geneseo, New York, 23 no novema 1833, Kirtland, Ohio, mau haaputuraa a te Ekalesia.

Hōho’a
Jospeh and Oliver

Ua fâ mai te Faaora ia Iosepha Semita e ia Oliver Cowdery i roto i te hiero no Kirtland. Ua parau o Iosepha e « ua iritihia mai te paruru no to maua na feruriraa », « e ua faaarahia mai te mau mata no to maua ite. Ua ite maua i te Fatu i te ti‘araa mai i ni‘a i te paruru o te fata ».

Hōho’a
resurrected Lord

« Ua hopoi mai te Arenio a te Atua i te ti‘a-faahouraa, ia ti‘a faahou te taato‘ara mai te pohe mai ».

Hōho’a
Christ with children

« Ia hi‘o ana‘e tatou i te mo‘araa e i te maitai roa o to tatou Fatu rahi … e riro to tatou aau i te tahe i roto ia tatou iho no to’na maitai ».