Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 19: A tape‘a maite noa i roto i te mau fifi no te oraraa


Pene 19

A tape‘a maite noa i roto i te mau fifi no te oraraa

« A tape‘a maite noa, outou te feia mo‘a a te Atua, a faaoroma‘i â te tahi maa taime, e e mahemo te mau fifi no te oraraa e e faautu‘ahia outou e te Atua o outou hoi To’na ra mau tavini ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te pô no te 24 no mati 1832, ua vai ara noa Iosepha Semita no te haapa‘o i ta’na tamaiti iti 11 ava‘e, o Iosepha, tei roohia i te ma‘i puupuu. Te faea ra te utuafare Semita i te fare o John Johnson i Hiram, Ohio. I te pae hopea ua haere atu te peropheta e taoto i ni‘a i te hoê ro‘i tura‘i, a tomo mai ai i roto i te fare, te hoê pŭpŭ e hoê tatini taata aore râ hau atu, tei inu na i te ava.Ua faaite mai te peropheta i te mau mea i tupu i taua aru‘i ri‘ari‘a mau.

« Ua iriti ta‘ue te mau taata ino i te opani e ua haati oi‘oi i te ro‘i, e… te mea matamua ta‘u i ite o to‘u ïa haereraa’tu i rapae au i te opani i roto i te rima o te hoê pŭpŭ taata taehae mau. Ua aro atu vau ma to‘u puai ato‘a, a tura‘ihia’tu ai au i rapae, no te haamatara ia‘u, ua matara noa mai ra te hoê avae, ta‘u i tu‘e atu i te hoê taata, e ua marua oia i ni‘a i te taahiraa o te opani. Ua haruoi‘oi-faahou-hia vau; e ua horeo ratou e… e taparahi ratou ia‘u mai te mea eita vau e faaea noa, e na te reira i tamărû ia‘u…

« I muri iho ua haru mai ratou ia‘u na te arapoa e ua tape‘a noa e tae noa’tu aita vau i ite faahou i te haapa‘oraa. I to‘u araraa mai, a apee ai ratou ia‘u, fatata 150 metera i te atea o te fare, ua ite atura vau ia Elder Rigdon i te taravaraa i ni‘a i te repo, i reira to ratou hutiraa ia’na na te poro avae. Ua mana‘o vau e ua pohe oia. Ua haamata vau i te taparu ia ratou, i te na-ô-raa e, ‘ te ti‘aturi nei au e aroha mai outou e e faaherehere i to‘u oraraa.’ Ua pahono mai ra ratou, ‘…A pii i to oe Atua no te tauturu, e eita matou e faaite i te aroha ia oe’ ».

I muri a‘e i te tahi tau‘araa parau, mai ta te peropheta i faati‘a mai « ua faaoti te mau taata iino eiaha e taparahi pohe ia‘u, ia ta’iri ra e ia para‘u maitai ia‘u, ia tumahae i to‘u ahu e to‘u piripou, e ia vaiiho ia‘u ia vai tahaa noa… Ua horo atu ratou i muri no te tii i te pakete tâ, a tuo ai te hoê o ratou ma te tăpū e, ‘e tâ ana‘e i to’na vaha;’ e ua tamata ratou i te patia i te taipu tâ i roto i to‘u nei vaha; ua taviri au i to‘u nei upoo, ia ore e noaa ia ratou; e ua tuo ratou, ‘… A tape‘a i to’na upoo e tâ ana‘e ia’na.’ Ua tamata ihora ratou i te patia i te hoê farii mohina i roto i to‘u nei vaha, e ua haaparari i te reira i ni‘a i to‘u nei mau niho. Ua mahae roa to‘u mau ahu ato‘a maori râ te aî o to‘u nei ahu oomo, e ua ou‘a mai te hoê taata i ni‘a iho ia‘u e ua para‘u i to‘u nei tino i to’na maiuu rima mai te hoê mimi taehae…

« I muri iho ua vaiiho mai ratou ia‘u, e ua tamata vau i te ti‘a mai, ua ma‘iri faahou râ vau i raro; ua para‘u vau i te tâ mai to‘u atu utu, ia nehenehe ia‘u ia huti maitai i te aho, e i muri a‘e tau taime i muri iho ua haamata vau i te itoito faahou mai, e ua ti‘a mai au i ni‘a, e i reira to‘u iteraa’tu i na mori e piti. Ua haere ti‘a tu vau i te hoê o te mori, e ua ite vau o te fare ia o Johnson Metua. I to‘u taeraa’tu i te uputa o te fare… no te tâ i ni‘a ia‘u e au ra e ua tapo‘ihia vau i te toto, e i te iteraa mai ta‘u vahine ia‘u, ua mana‘o oia e ua hu‘ahu‘a roa vau, e ua mata pourihia oia…

« Ua para‘u e ua tatara to‘u mau hoa i te tâ i te taato‘araa o te ru‘i, e ua horoi e ua tamâ i to‘u nei tino; e i te po‘po‘i a‘e ua ineine au i te oomo faahou i te ahu ».

I muri a‘e i teie nei ati rahi, ua tamau noa te peropheta i te raveraa i ta’na mau hopoi‘a i mua i te Fatu. E mahana sabati te mahana i te po‘po‘i a‘e. Ua papa‘i te peropheta e: « Ua tairuru mai te mau taata no te pureraa i te hora i matauhia no te haamoriraa, e i rotopu ia ratou ua haere ato‘a mai te feia iino… Ma to‘u tino o tei pêpê i te mau vahi ato‘a e o tei mamae, ua poro atu vau i te amuiraa mai tei matauhia, e i te avatea no taua iho mahana ra, ua bapetizo vau e toru na taata ».1 Ua pohe te tamaiti a Iosepha e Emma, o Iosepha, e pae mahana i muri a‘e i te hamani-ino-raa a te mau taata iino, no to’na vai-noa-raa i roto i te mata’i to‘eto‘e o te ru‘i a roohia’i oia i te ma‘i puupuu.

Ua parau o Wilford Woodruff, te maha o te peresideni no te Ekalesia: « Ua parau te Fatu ia Iosepha Semita e e tamata Oia ia’na, mai te mea e haapa‘o oia i Ta’na fafauraa aore râ eita, e tae noa’tu i te taime poheraa. Ua tamata mau Oia ia’na; e noa’tu e ua ti‘a ia [Iosepha] ia aro atu i te taato‘araa o te ao nei e ia faaruru atu i te ohipa iino a te mau hoa haavare, noa’tu e ua riro te taato‘araa o to’na oraraa ei vahi no te mau fifi e te mana‘o tapitapi e te pe‘ape‘a, noa’tu râ te reira, i roto i te taato‘araa o to’na mau ati, to’na mau mauraa i te fare tape‘araa, te mau aroraa a te mau taata iino e te hamani-ino-raa ta’na i farii, ua vai parau-ti‘a noa oia i to’na ra Atua ».2

Te mau haapiira a Iosepha Semita

O ratou o te pee ia Iesu Mesia e tamatahia ïa ratou e e ti‘a ia ratou ia faaite i to ratou vai haapa‘o-noa-raa i te parau a te Atua

« Aita e vahi papû maori râ i roto ana‘e i te rima o Iehova. Aita’tu e taata e nehenehe e faaora, e eita oia e faaora maori râ ia faaite tatou i to tatou haapa‘o maitai ia’na i roto i te ati rahi. No te mea o oia o tei horoi to’na ahu i te toto o te Arenio e ti‘a ïa ia’na ia faaoroma‘i i te ati rahi [a hi‘o Apokalupo 7:13–14], e tae noa’tu i te ati rahi roa‘e o te mau ati ato‘a ».3

« Te hopearaa o te mau nunaa ato‘a tei roto ïa i te rima o te hoê Atua parau-ti‘a, e eita Oia e hamani ino i te hoê noa‘e taata; e mea papû teie nei mea, e te feia ato‘a e haapa‘o i te paieti ei roto â i te Mesia ia Iesu, e hamani-ino-ato‘a-hia ïa [a hi‘o 2 Timoteo 3:12]; e e hou to ratou mau ahu e teateahia’i i roto i te toto o te Arenio, mai tei tia‘ihia, mai te au i ta Ioane te Heheu Parau i parau, e faaruru ïa i te ati rahi ra [a hi‘o Apokalupo 7:13–14] ».4

« Te mau taata o te tae atu i te mou‘a Ziona e o te faateiteihia i ni‘a‘e i te mau ra‘i e ti‘a ïa ia ratou ia mauiui ».5

A mauiui rahi roa ai oia i roto i to’na tape‘araahia i roto i te fare tape‘araa no Liberty i te tau to‘eto‘e no te matahiti 1838–39, ua papa‘i Iosepha Semita i te mau melo no te Ekalesia: « E au mau taea‘e here e, te parau atu nei matou ia outou, e mai ta te Atua i parau e e nunaa tamatahia To’na, e e tamâ Oia ia ratou mai te auro ra [a hi‘o Malaki 3:3], te mana‘o nei matou i teie nei e ua ma‘iti Oia i teie taime i Ta’na iho tamataraa rahi, i reira to tatou tamataraahia; e te mana‘o nei matou e mai te mea e haere tatou na roto i te tamataraa ma te tahi faito papû, e e tape‘a tatou i te faaroo, e riro ïa te reira ei tapa‘o no teie nei u‘i, e nava‘i roa te reira no te vaiihoraa ia ratou ma te faahapa-ore-hia; e te mana‘o ato‘a nei matou e, e riro te reira ei tamataraa no to tatou faaroo tei tu‘ati i te tamataraa a Aberahama, e ia tae i te mahana haavâraa eita ïa e nehenehe i te feia mo‘a no mutaa ihora e parau e ua rahi a‘e to ratou mau ati i to tatou; ia haavâhia râ tatou ei feia parau-ti‘a mai ia ratou ato‘a ».6

« E horo‘a mai te mau tamataraa ia tatou i te ite tei titauhia no te taa maitai i te mau feruriraa o te feia mo‘a tahito. No‘u nei râ, te mana‘o nei au eita roa e nehenehe ia‘u ia ite mai ta‘u e ite nei i teie nei, ahani aita vau i mauiui i te mau ohipa iino ta‘u i mauiui. Te faatupu nei te mau mea ato‘a i te maitai no te feia hinaaro i te Atua [a hi‘o Roma 8:28] ».7

Ua parau o John Taylor, te toru o te peresideni no te Ekalesia: « Ua faaroo vau i te peropheta Iosepha i te parauraa, i to’na paraparauraa i te Tino Ahuru ma Piti i te hoê taime: ‘E farii outou i te mau huru tamataraa ato‘a. E mea titauhia ia outou ia tamatahia mai ia Aberahama e te tahi atu mau taata a te Atua, e (ua parau maira oia] e tamata te Atua ia outou, e e haru Oia ia outou e e tamata Oia i to outou aau, e mai te mea eita e maraa ia outou eita ïa outou i ineine ia riro ei feia tuhaa i roto i te basileia tiretiera a te Atua… Aita roa‘e i rahi te mau ava‘ehau ta Iosepha Semita i fana‘o i muri a‘e i to’na fariiraa i te parau mau, e ua taparahi pohehia oia i te pae hopea i roto i te fare tape‘araa no Carthage ».8

E paturu e e haamaitai te Atua ia ratou o te ti‘aturi Ia’na i roto i to ratou mau tau tamataraa

« E tauturu te mana no te Evanelia ia tatou ia faaruru atu e ia faaoroma‘i i te ati rahi e tae mai i ni‘a iho ia tatou na te mau vahi ato‘a… Ia u‘ana atu â te hamani-ino-raa e rahi atu â te mau horo‘araa a te Atua i ni‘a i ta’na Ekalesia. Oia ïa, e faatupu te mau mea ato‘a i te maitai no ratou ato‘a o te ineine i te horo‘a i to ratou ora no te Mesia ».9

« Ta‘u ana‘e tia’iraa e ti‘aturiraa tei roto ïa i taua Atua ra o tei horo‘a mai ia‘u te ora, tei roto hoi ia’na te mau mana ato‘a, o tei faaitehia mai ia‘u i teie nei taime, e e vai tahaa noa to‘u aau i mua i to’na ra mata i te mau taime ato‘a. O Oia to‘u tamahanahana, e e ore Oia e faaru‘e ia‘u ».10

« Ua ite au o vai ta‘u e ti‘aturi; te ti‘a nei au i ni‘a i te păpă, e ore roa e nehenehe i te pape pue, e ore roa ratou e haamarua ia‘u ».11

I muri a‘e i to te peropheta matararaa mai roto mai i te fare tape‘araa no Liberty, ua parau oia teie nei mau parau no ni‘a i te ohipa tei tupu i ni‘a iho ia’na: « Mauruuru e te Atua, ua faaorahia tatou. E noa’tu e ua ti‘a i te tahi o to tatou mau taea‘e here ia tapiri i to ratou iteraa e to ratou ra toto, e ua pohe ratou no te parau mau—

« Ua poto to ratou mauiui noa’tu e mea maramara

E mea mure ore râ to ratou oaoa.

« Eiaha na tatou e oto mai ‘te feia aore o ratou tia‘iraa ra’ [a hi‘o 1 Tesalonia 4:13]; te fatata oi‘oi mai nei te taime e e ite faahou â tatou ia ratou e e oaoa tatou e ratou, ma te ore e măta‘u i te taata iino. Oia ïa, o ratou tei pohe i roto i te Mesia, e afa‘i mai Oia ia ratou na muri ia’na, ia haere mai Oia ia faahanahanahia i roto i To’na feia mo‘a, e ia mata‘ita‘ihia e ratou ato‘a o te ti‘aturi, e tahoo râ oia i ni‘a i To’na mau enemi e i ni‘a ia ratou ato‘a o te ore e haapa‘o i te Evanelia.

I taua taime ra e tamahanahanahia te aau o te mau vahine ivi e te otare, e e tamarôhia te mau roi mata ato‘a i ni‘a i to ratou ra hoho‘a mata. E faatupu amui te mau tamataraa ta ratou i faaruru i te maitai no ratou e e faaineine ia ratou no te auraa o te feia i haere mai mai roto mai i te ati rahi, e tei horoi i to ratou ahu, e ua teatea i te toto o te Arenio. [A hi‘o Roma 8:28; Apokalupo 7:13–14, 17] ».12

Ua papa‘i te peropheta i teie nei mau parau i roto i te hoê rata i te feia mo‘a i te 1 no tetepa 1842, tei papa‘ihia i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 127:2: « E no te mau ati tei titauhia ia‘u nei ia faaoroma‘i ra, e mea iti roa taua mau mea ra ia‘u nei, no te mea ua riro noa te feii e te riri o te taata nei ta‘u tuhaa noa e ia hope noa na ta‘u pue mahana… Tera râ noa’tu i te reira, o te pape hohonu ïa ta‘u i mataro i te au noa i roto ra. Ua riro noa taua mau mea ato‘a ra ei huru mâtauhia no‘u nei; e te mana‘o nei au mai ia Paulo, ia au noa mai i roto i te ati; no te mea e tae noa mai i teie nei â mahana ua faaora noa mai te Atua no to‘u mau mau metua ra ia‘u nei mai roto mai i taua mau mea ato‘a ra, e e faaora mai â hoi ia‘u nei mai teie taime atu â; no te mea inaha, e a hi‘o na, e upootia ïa vau i ni‘a a‘e i ta‘u mau enemi ato‘a ra, no te mea na te Fatu ra o te Atua i parau mai i te reira ».13

Eita te feia haapa‘o e amuamu i roto i te ati, e maururu râ ratou no te maitai o te Atua.

I te 5 no Titema 1833, ua papa‘i te peropheta i te feia faatere o te Ekalesia e faatere nei i te feia mo‘a tei hamani-ino-hia i Misouri: « A haamana‘o eiaha e amuamu i te mau raveraa a te Atua e Ta’na mau poieteraa. Aita â outou i faaruru atura i te mau huru oraraa fifi mai te mau peropheta e te mau aposetolo no mutaa ihora. A haamana‘o ia Daniela, na tamarii Hebera e toru [Sedaraka, Meseka, e Abede-nego], Ieremia, Paulo, Setephano, e rave rahi atu â, eita e noaa i te faahiti no to ratou rahi, i pehihia i te ofai, i ĕêhia ratou ropu ia ratou e taa ê atura, i haavarehia, i taparahi-pohe-hia e te ‘o‘e, e i ori haere noa ma te ahu iri mamoe, e te iri puaaniho, ma te faufaa ore, tei farii i te ati, tei haamauiuihia, aore hoi teie nei ao i au i taua feia ra. I ori haere noa hoi ratou i te medebara e i ni‘a i te mou‘a, e te tapuniraa i roto i te mau ana, e te mau apoo o te fenua nei; e roo maitai tei noaa ia ratou ato‘a nei i te faaroo [a hi‘o Hebera 11:37–39]; e i roto i to ratou ato‘a mau ati ua oaoa ratou e ua faarirohia ratou ei mau taata ti‘amâ i te fariiraa i te mau hamaniino-raa no te i‘oa o te Mesia.

« Aita tatou e ite e aha râ ta tatou e faaoroma‘i hou Ziona e faaorahia ai, e e haamauhia’i; no reira, e titauraa rahi ta tatou ia ora i piha‘i iho i te Atua, e ia haapa‘o-maite-noa i Ta’na ato‘a mau faaueraaa, ia vai hau noa to tatou mana‘o ma te ore e faaino atu i te Atua e i te taata ato‘a nei…

« …Tei roto to tatou ti‘aturiraa i te Atua, e ua faaoti tatou, na roto i Ta’na tautururaa ia tatou, ia tape‘a noa i te ohipa e ia haapa‘o maitai e tae noa’tu i te hopea, ia faakoronahia tatou e te mau korona no te hanahana tiretiera, e ia tomo atu i te faaearaa tei faaineinehia no te mau tamarii a te Atua ».14

E pae mahana i muri mai, ua papa‘i te peropheta i te feia faatere e te mau melo no te Ekalesia i Misouri: « Ia haamaururu tatou no te mau mea ato‘a e vai nei, e te ora noa ra tatou e penei a‘e ua faaherehere te Atua i te maitai rahi no tatou i roto i teie nei u‘i, e ua faati‘a Oia ia faahanahana noa â tatou i To’na ra i‘oa. Te mauruuru nei au e aita’tu â mau taata tei huna i te faaroo; te pure nei au i te Atua i te i‘oa o Iesu e e tape‘ahia outou i roto i te faaroo e tae noa’tu i te hopea ».15

Teie tei papa‘ihia i roto i te buka aamu a te peropheta i te 1 no tenuare 1836: « Teie te haamataraa no te hoê matahiti apî, ua î to‘u aau i te mauruuru i te Atua e ua faaherehere Oia i to‘u nei oraraa, e te oraraa o to‘u utuafare, e a ma‘iri ai te tahi â matahiti. Ua paturuhia e ua turuhia matou i rotopu i te hoê u‘i parau-ti‘aore e te faaturi, noa’tu ua faaruru matou i te mau mauiui ato‘a, te mau faahemaraa, e te mau ati, e tuhaa hoi te reira no te oraraa o te taata; no reira vau e hinaaro ai ia faahaehaa ia‘u iho i raro i te repo e te rehu auahi, ei hi‘oraa, i mua i te Fatu ».16

No ni‘a i to’na-maitai-raa mai i te hoê ma‘i i te ava‘e tiunu 1837, ua parau te peropheta; « Teie te hoê o te mau taime e rave rahi ua afa‘ihia mai au mai te tino maitai e tae atu ua fatata vau i te pohe, e ua ora oi‘oi faahou mai au, no reira to‘u aau i î ai i te mauruuru i to‘u Metua i te ao ra, e e au ra ua faaapîhia vau no te haamo‘a ia‘u e to‘u mau puai ato‘a i te taviniraa Ia’na ».17

Na te ti‘aturiraa i te puai, te paari e te here o te Atua e tauturu ia tatou ia ape i te mana‘o paruparu i te mau taime tamataraa

« E ti‘a i te mau fifi ato‘a ta tatou e nehenehe e farerei i ni‘a i to tatou haerea ia haavîhia. Noa’tu ua tamatahia te varua, ua paruparu te aau, e ua tautau te rima i raro, eiaha roa râ tatou e hi‘o faahou i muri, ia vai mai râ te mana‘o papû ».18

« No to ratou ti‘aturiraa i te mana, te paari e te here o te Atua i nehenehe ai i te feia mo‘a ia haere i mua na roto i te mau huru oraraa fifi roa‘e, e i te rahiraa o te taime, i mua i te hi‘oraa taata ato‘a, ia tae mai te pohe iho, e au ra eita te haamouraa e nehenehe e apehia, ua itehia te mana o te Atua, ua heheuhia mai To’na ra hanahana, e ua tupu te faaoraraa; e ua himene te feia mo‘a i te hoê himene arueraa i to’na ra i‘oa mo‘a mai te mau tamarii no Iseraela, tei haere mai i rapae i te fenua no Aiphiti e na roto atu i te Miti Uteute ».19

« Ua ite au e e faaea te pe‘ape‘a, e e topatari te basileia o Satane, e ta’na ato‘a mau opuaraa iino; e e ti‘a mai te feia mo‘a mai te ario tei tataihituhia te tamâraa i roto i te auahi, tei haamaitai-roa-hia na roto i te mau mauiui e te mau faahemaraa, e e faarahihia te mau haamaitairaa no te ra‘i e no te fenua i ni‘a iho i to ratou mau upoo; ta te Atua ïa e horo‘a no te i‘oa o te Mesia ».20

« A tape‘a maite noa, outou te feia mo‘a a te Atua, a faaoroma‘i â te tahi maa taime, e e mahemo te mau fifi no te oraraa e e faautu‘ahia outou e te Atua o outou hoi To’na ra mau tavini, e e mauruuru Oia i te taato‘araa o ta outou mau haaraa e to outou mau ati ato‘a no te i‘oa o te Mesia e no te Evanelia. E faahaerehia to outou mau i‘oa e tae noa’tu i to outou mau huaai ei Feia Mo‘a a te Atua ».21

Ua farii o George A. Smith, tei tavini na ei tauturu no te peresideni Briham Young, i teie nei a‘oraa no ŏ mai i te peropheta Iosepha Semita i te hoê taime fifi rahi: « Ua parau mai oia e e ore roa e ti‘a ia‘u ia haaparuparu te mana‘o, noa’tu e aha te mau fifi e haati nei ia‘u. Mai te mea e mo‘e vau i roto i te apoo hohonu roa‘e no Nova Scotia e ia tapo‘ihia vau e te taato‘araa o te mau Mou‘a no Rocky, eita roa e ti‘a ia‘u ia haaparuparu, ia tape‘a noa râ, ia faaohipa i te faaroo, e ia itoito noa e e ti‘a mai au i ni‘a a‘e i te taato‘araa o te mau fifi ».22

Tau mahana noa hou te peropheta i taparahi-pohe-hia ai, i te hoê taime a ite ai oia e te feia mo‘a e te fifi ra to’na oraraa, ua rave o Iosepha i te rima o Abraham C. Hodge e ua parau atu ia’na: « I teie nei, e te taea‘e Hodge, a vaiiho noa i te mea o te ti‘a ia tae mai; eiaha e huna i te faaroo, e e maitai ïa te mau mea ato‘a ».23

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te aamu i te mau api 259–62. I to outou feruriraa no te aha i noaa’i i te peropheta ia faaoroma‘i i te mau tamataraa ta’na i faaruru? E aha to outou mau mana‘o aore râ to outou mau iteraa a faahoho‘a’i outou ia’na i te haapiiraa i te hoê amuiraa « ma [to’na] tino tei pêpê i te mau vahi ato‘a e tei mamae »?

  • A tai‘o i te toru o te paratarafa i te api 262. I to outou feruriraa nahea te mauiui e tauturu ai ia tatou ia faaineine no te faateiteiraa? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 262–63). E aha ta outou i haapii mai na roto mai i ta outou mau tamataraa?

  • Ua haapapû mai o Iosepha Semita e toru taime i roto i teie nei pene, e « faatupu amui ïa te mau tamataraa ta [tatou] e faaruru i te maitai no tatou » (api 264; a hi‘o ato‘a i te api 264). Nahea to outou hi‘oraa i te parau mau no teie faahitiraa parau?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te toru e te maha o te mau paratarafa i te api 264. E aha te mau mea e nehenehe ta outou e faaite mai i reira te Fatu te tamahanahanaraa ia outou i te mau taime tamataraa? E aha te auraa no outou « ia ti‘a i ni‘a i te păpă »?

  • Ua a‘o o Iosepha Semita i te feia mo‘a eiaha e amuamu, aore râ e faaite i te inoino, no te huru o ta te Atua raveraa ia tatou (te mau api 265–66). Nahea te amuamu e nehenehe ai e tu‘ino ia tatou? E aha te tahi mau rave‘a e ti‘a ia tatou ia rave i mua i te mau tamataraa? E aha te auraa te parau « te faaotiraa papû » ia faaruru ana‘e i te mau fifi? (no te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 265–68).

  • E aha te auraa te parau « te faaotiraa papû » ia faaruru ana‘e i te mau fifi? (api 267)

  • A tai‘o i te mana‘o tauturu a te peropheta ia George A. Smith (api 268). Nahea teie nei mana‘o tauturu e tauturu ai ia outou ia faaruru ana‘e outou i te mau tamataraa?

Te mau papa‘iraa mo‘a:Salamo 55:22; Ioane 16:33; Alama 36:3; Helamana 5:12; PH&PF 58:2–4; 90:24; 122:5–9

Te mau nota

  1. History of the Church, 1:261–64; tumahia te mau reta opa; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 205–8, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Wilford Woodruff, Deseret News: Semi-Weekly, 18 no atopa 1881, 1; faatomaraa no teie tau.

  3. E rata na Iosepha Semita ia William W. Phelps e te tahi atu â mau taata, 18 no atete 1833, Kirtland, Ohio; Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  4. History of the Church, 1:449; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Edward Partridge e te tahi atu â mau taata, 5 no titema 1833, Kirtland, Ohio.

  5. History of the Church, 5:556; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  6. History of the Church, 3:294; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e te tahi atu â mau taata ia Edward Partridge e i te Ekalesia, 20 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri.

  7. History of the Church, 3:286; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Presendia Huntington Buell, 15 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri; ua papa‘i-hape-hia te i‘oa o te Tuahine Buell ei « Bull » i roto i te History of the Church.

  8. John Taylor, Deseret News: Semi-Weekly, 21 no atete 1883, 1.

  9. E rata na Iosepha Semita ia William W. Phelps e te tahi atu â mau taata, 18 no atete 1833, Kirtland, Ohio; Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  10. E rata na Iosepha Semita ia William W. Phelps, 31 no tiurai 1832, Hiram, Ohio; Joseph Smith, Collection, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  11. History of the Church, 2:343; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia William Smith, 18 no titema 1835, Kirtland, Ohio.

  12. History of the Church, 3:330–31; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te « Extract, from the Private Journal of Joseph Smith Jr »., Times and Seasons, Novema 1839, 8

  13. Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 127:2; rata na Iosepha Semita i te feia mo‘a, 1 no tetepa 1842, Nauvoo, Illinois.

  14. History of the Church, 1:450; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Edward Partridge e te tahi atu â mau taata, 5 no titema 1833, Kirtland, Ohio.

  15. History of the Church, 1:455; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita ia Edward Partridge e te tahi atu â mau taata, 10 no titema 1833, Kirtland, Ohio.

  16. History of the Church, 2:352; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, 1 no tenuare 1836, Kirtland, Ohio.

  17. History of the Church, 2:493; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka B-1, 762–63, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  18. History of the Church, 4:570; no roto mai i te hoê a‘oraa na Iosepha Semita i te 30 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow.

  19. History of the Church, 4:185; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, Tetepa 1840, Nauvoo, Illinois, nene-‘ihia i roto i te Times and Seasons, Atopa 1840, 178.

  20. History of the Church, 2:353; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita i te 1 no tenuare, 1836, Kirtland, Ohio.

  21. History of the Church, 4:337; no roto mai i te hoê parau faaite a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, 7 no eperera 1841, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no eperera 1841, 385.

  22. George A. Smith, « History of George Albert Smith by Himself », 49, George Albert Smith, Papers, 1834–75, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  23. History of the Church, 6:546; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka F-1, 147, mau haaputuraa a te Ekalesia

Hōho’a
Joseph being tarred and feathered

I te po no te 24 no mati 1832, i Hiram, Ohio, ua hutihia o Iosepha Semita i rapae i to’na fare e te hoê pue taata tei riri e ua tapo‘ihia oia i te ta e te huruhuru mo‘a.

Hōho’a
John Taylor

John Taylor

Hōho’a
family in hospital

« Tei roto to tatou ti‘aturiraa i te Atua, e ua faaoti tatou, na roto i Ta’na tautururaa ia tatou, ia tape‘a noa i te ohipa e ia haapa‘o maitai e tae noa’tu i te hopea ».