Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 22: Te noaaraa te ite no te mau parau mau mure ore


Pene 22

Te noaaraa te ite no te mau parau mau mure ore

« Eita te hoê taata e faaorahia hau atu i te vitiviti i te noaaraa ia’na te ite ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Emea au roa na te peropheta Iosepha Semita i te haapii, mai ta George Q. Cannon i papa‘i. « Ua here oia i te ite no te mana e noaa na roto i te faaohiparaa ti‘a. Na roto i te mau ati tei haati ia’na mai te mahana i faaite ai i to te hoê ao ti‘aturi ore to’na paraparauraa e te ra‘i, ua haere noa oia i mua i te noaaraa i te ite. Ua faaue te Fatu ia’na ia tuatapapa, e ua haapa‘o oia… Ua apo oi‘oi mai to’na feruriraa, tei faaarahia e te Varua Mo‘a, i te mau parau tumu mau ato‘a, e ua ua noaa ia’na te mau amaa ato‘a no te ite e ua riro oia ei orometua haapii i roto i taua mau amaa ra no te ite ».1

I te matahiti 1833, ua farii te peropheta e te hoê pŭpŭ feia mo‘a no Ketelani i te hoê haamaitairaa taa ê mau no te tuatapapa i te evanelia. I te ava‘e tenuare no taua matahiti ra, mai te mau i te faaueraa a te Fatu (a hi‘o PH&PF 88:127–41), ua faanahonaho te peropheta i te haapiiraa a te mau peropheta no te haapiipii i te feia tei mau i te autahu‘araa no ni‘a i ta ratou ohipa i roto i te piiraa e no te faaineine ia ratou ia poro i te evanelia. Ua faaterehia te haapiiraa i roto i te hoê piha i te tahua piti no te fare toa a Newel K. Whitney, i reira te peropheta te ora ra. Fatata e 25 taea‘e tei tae atu, ua tere mai te tahi e mau hanere kilometera i te atea no te faana‘o i te haapiiraa no te evanelia i roto i te hoê piha aita i hau atu i te 3,35 metera e 4,27 metera te rahi. E riro mai e rave rahi o teie nei mau taata i muri iho ei mau aposetolo, hitu ahuru, e te tahi atu feia faatere no te Ekalesia. Noa’tu e ua haapii te peropheta e te tahi atu mau taea‘e i te tahi mau taime i te reo, ua faatumu râ ratou i ta ratou haapiiraa i ni‘a i te mau parau haapiiraa o te evanelia, ma te tamau itoito i ta ratou mau haapiiraa mai te po‘ipo‘i roa e tae atu i te hopearaa o te avatea. Ua vai teie nei fare haapiiraa e maha ava‘e te maoro, e ua faaterehia te tahi mau fare haapiiraa mai te reira te huru i muri iho i Ketelani e i Missouri ato‘a, e rave rahi hanere taata tei haere atu.

I te rururaa a te fare haapiiraa tei tupu i te 27 no fepuare 1833, ua farii te peropheta i te hoê heheuraa faufaa rahi. I te mau mahana matamua no te Ekalesia, e ohipa matauhia te faaohiparaa i te ava, te avaava, te taofe e te ti i roto i te sotaiete e i rotopu i te mau melo no te Ekalesia. I to’na hi‘o-maoro-noa-raa i te mau taea‘e i te faaohiparaa i te avaava i te fare haapiiraa, ua pe‘ape‘a rii to’na mana‘o. Te haamana‘o nei o Brigham Young: « Ia amui ana‘e ratou i roto i teie nei piha i muri a‘e i te tamaaraa i te po‘ipo‘i, te mea matamua ta ratou e rave o te tuamaraa ïa i ta ratou paipu, e, a puhipuhi ai ratou, e paraparau ratou no ni‘a i te mau mea faahiahia no te basileia… E mea pinepine ia tomo ana‘e mai te peropheta i roto i te piha no te horo‘a i te mau arata‘iraa no te fare haapiiraa e ite oia ia’na iho i roto i te au auahi avaava. Na teie e te mau amuamuraa a ta’na vahine faaipoipo no te tamâraa i te hoê tahua repo roa [na roto i te auauraa i te avaava], i haaferuri i te peropheta no ni‘a i teie nei ohipa, e ua ani oia i te Fatu no ni‘a i te huru o te mau taea‘e e te faaohiparaa i te avaava, e ua riro te heheuraa tei itehia i raro a‘e i te parau paari te hotu no ta’na aniraa ».2

E rave rahi milioni taata ua pee atu i te a‘oraa i roto i teie nei heheuraa e ua farii i te pae tino e te pae varua. Haamaitairaa tei iteahia « te paari e te mau tao‘a rahi no te ite » e fafauraa teie no te mau taata e haere na roto i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua (PH&PF 89:19).

Ua niniihia i ni‘a i te mau taea‘e e haere ra i te fare haapiiraa a te mau peropheta te mau tao‘a rahi no te ite varua, e ua nuu rahi ratou i roto i to ratou taa-maitai-raa i te evanelia. I te rururaa a te fare haapiiraa tei tupu i te 18 no mati 1833, ua faataahia o Sidney Ridgon e Frederick G. Williams ei tauturu no te peropheta i roto i te Peresideniraa Matamua. I muri iho, ua a‘o te peropheta i te mau taea‘e ia tape‘a maite e ia itoito i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua, e ua horo‘a e rave rahi arata‘iraa no te maitai o te feia mo‘a, ma te hoê fafauraa e e ite tei mâ te aau i te hoê orama no te ra‘i; e i muri a‘e i to ratou faaea-noa-raa i te tahi taime iti i roto te pure mamu noa, ua tupu te fafauraa; e no te mau taata e rave rahi tei tae atu ua faaaraarahia te mata no to ratou ite e te Varua o te Atua, ia nehenehe ia ratou ia hi‘o mata-’tu e rave rahi mau mea… Ua ite e rave rahi mau taea‘e i te hoê orama hanahana no te Faaora, e te mau pŭpŭ melahi e rave rahi e te tahi atu mau mea e rave rahi ».3

Ua haamaramarama te peropheta, « ua ite-tamau-hia te oaoa rahi e te mauruuru i ni‘a i te hoho‘a mata no te mau taea‘e i roto i te fare haapiiraa a te mau peropheta, e te feia mo‘a, no ni‘a i te mau mea tei heheuhia mai, e to matou nuuraa i mua i te iteraa no ni‘a i te Atua ».4

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Tei roto i te evanelia a Iesu Mesia te taato‘araa o te parau mau; e farii te feia haapa‘o i te mau parau mau ta te Atua i heheu e e tuu ratou i te hiti te mau peu tumu hape

« E parau mau te faaroo momoni; e te taata tata‘itahi o te farii i te reira e ti‘amâraa ïa to’na i te farii i te mau parau mau ato‘a: no reira te mau peu no te ti‘aturiraa i te mau ohipa tupapau, no te faahuaraa, no te poiri e te orometua haavare, e ma‘iri ïa i raro mai to’na ra a‘i; e e araara to’na nau mata no te ite i te parau mau, e e upooti‘a te parau mau i ni‘a i te mau orometua haavare

« …E parau mau te faaroo momoni, oia hoi, te haapiiraa a te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, e parau mau ïa… Te parau tumu matamua faufaa rahi roa no ta tatou haapa‘oraa faaroo mo‘a, o to tatou ïa ti‘aturiraa e e ti‘araa to tatou no te farii i te taato‘araa, e i te mau tuhaa ato‘a o te parau mau, ma te oti‘a ore aore râ ma te ore e taoti‘ahia e aore râ e rahuihia e te mau ti‘aturiraa aore râ te mau mana‘o hape o te mau taata, aore râ te mau haavîraa a te tahi atu taata, ia maramarama maitai ana‘e to tatou mau feruriraa no ni‘a i taua parau mau ra e noaa ïa ia tatou te faito teitei roa‘e o taua parau mau ra ».5

I te ava‘e tenuare 1843, ua paraparau atu o Iosepha Semita i te tahi mau taata e ere te melo no te Ekalesia: « Ua parau vau e, te vahi huru ê faufaa rahi i roto i te iteraa e vai nei i rotopu i te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e te tahi atu mau haapa-‘oraa o teie ïa, te faaroo o taua mau haapa‘oraa ra ua taoti‘ahia ia e te tahi ti‘aturiraa taa ê, o te faaere i te mau melo ia fanao i te ti‘aturiraa i te tahi atu mau mea o te ore e vai ra i roto i taua ti‘aturiraa taa ê ra, te feia mo‘a râ i te mau mahana hopea nei… ua ineine ïa ratou i te ti‘aturi i te mau parau tumu mau ato‘a e vai nei, e o te heheuhia mai ia ratou mai tera taime e tera taime ».6

« Eita e nehenehe ta‘u e ti‘aturi i te hoê o te mau faaroo ato‘a a te mau haapa‘oraa huru rau, no te mea te vai nei i roto ia ratou paato‘a te tahi mau mea aita e nehenehe ia‘u ia farii, noa’tu e te vai nei i roto ia ratou paato‘a te tahi tuhaa no te parau mau. Te hinaaro nei au ia haere atu i mua i te aro o te Atua, e ia haapii mai i te mau mea ato‘a; tera râ te haamau nei te mau faaroo i te mau oti‘a, e te parau nei ratou ‘e tae mai oe i ŏ nei, tirara’[Ioba 38:11]; o ta‘u e ore e nehenehe e farii ».7

« Te parau nei au ia ratou paato‘a o tei ineine i te haamau i te mau oti‘a no te Atua Mana Hope, eita ïa outou e farii i te hanahana o te Atua. Ia riro ei feia tuhaa e te Mesia, e ti‘a ïa i te taata ia faaru‘e i ta’na mau peu hape ato‘a ».8

« Te mea faahiahia no tatou ia ite o te taa-maitai-raa ïa i te mea ta te Atua i haamau hou te faatumuraa o te ao nei. O vai tei ite i te reira? O te huru natura ïa o te taata ia haamau i te mau oti‘a e ia taoti‘a i te mau ohipa e te mau rave‘a a te Atua Mana Hope… Te mea tei hunahia mai te faatumuraa o te ao nei ua heheuhia ïa i te mau tamarii rii e te mau aiû i te mau mahana hopea nei [a hi‘o PH&PF 128:18] ».9

« Ia parau ana‘e te taata no te pato‘i i te parau mau aita ratou e haapepe nei ia‘u, te haapepe nei râ ratou ia ratou iho… Ia ore ana‘e te mau mea tei hau roa’tu i te faufaa e tau‘ahia e te mau taata mana‘o paruparu, te hinaaro nei au ia ite i te parau mau i roto i to’na huru mau e ia haru mai i roto i to‘u nei ouma. Te ti‘aturi nei au i te mau mea ato‘a ta te Atua i heheu mai, e aita roa’tu vau i faaroo noa‘e e faahapahia te hoê taata no to’na ti‘aturirahi-raa; e faahapahia râ ratou no te ti‘aturi ore ».10

« Ia horo‘a ana‘e te Atua i te hoê haamaitairaa aore râ te ite i te taata, e ia pato‘i oia i te farii i te reira ite, e faahapahia ïa oia. Ua pure te Ati Iseraela e ia paraparau atu te Atua ia Mose eiaha râ ia ratou; e no reira te Atua i faautu‘a ai ia ratou i te faaueraa tino nei ».11

« Ua mauruuru noa na vau i te iteraa i te parau mau ia upooti‘a i ni‘a i te hape, e i te pouri i te faatea-ê-raa i mua i te maramarama ».12

Te noaaraa te ite no te mau parau mau mure ore e mea faufaa ïa no te farii i te faaoraraa.

« E mea titauhia te ite no te oraraa e te atuaraa. E ati ra to outou te mau tahu‘a e te mau orometua o te poro nei e, e aita e titauhia te ite no te oraraa e te faaoraraa. A iriti ê atu te mau aposetolo, e te tahi atu mau taata, a iriti ê atu te ite, e ite ïa outou ia outou e tano no te faahaparaa a hade. Te ite e heheuraa ïa. A faaroo mai na, o outou te mau taea‘e ato‘a, i teie nei taviri rahi: te ite o te mana ïa o te Atua no te faaoraraa ».13

« E faatea ê te ite i te pouri, te tia’i-noa-raa e te feââ; no te mea eita teie nei mau mea e vai mai i te vahi tei reira te ite… Te vai nei te mana i roto i te ite. E mea rahi a‘e to te Atua mana i to te tahi ê atu mau taata, no te mea e ite rahi a‘e To’na; e no reira ua ite Oia nahea ia faaauraro te tahi atu mau taata Ia’na. E mana To’na i ni‘a i te mau mea ato‘a ».14

« Ia faaatea ana‘e tatou i te Atua, te pou atu ra ïa tatou i te diabolo ra e te ere ra ïa tatou i te ite, e mai te mea aita e ite eita ïa e nehenehe ia tatou ia faaorahia, e ia î to tatou mau aau i te ino, e te haapii nei tatou i te ino, aita ïa e vahi no te maitai i roto i to tatou mau aau, aore râ e haapiiraa i te maitai. E ere anei te Atua i te mea maitai? A riro ïa outou ei feia maitai; e mai te mea e mea haapa‘o Oia, a haapa‘o ïa outou. A apiti atu i to outou faaroo te măta‘u ore, te măta‘u ore te ite, e a imi i te mau mea maitai ato‘a [a hi‘o 2 Petero 1:5].

« …Eita te hoê taata e faaora oi‘oihia‘e i te noaaraa ia’na te ite Eita te hoê taata e faaorahia hou a noaa ai ia’na te ite, no te mea mai te mea eita e noaa ia’na te ite, e afa‘ihia oia i roto i te faatîtîraa i roto i te tahi atu ao na te tahi mana ino, i reira e mea rahi roa te ite o te mau varua iino, e rahi atu â ïa to ratou mana i to te mau taata e rave rahi i ni‘a i te fenua nei. No reira e titauhia ia vai mai te heheuraa no te tauturu ia tatou e no te horo‘a ia tatou te ite no ni‘a i te mau mea a te Atua ».15

Ua haapii o Iosepha Semita i teie nei haapiiraa i te ava‘e no eperera 1843, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 130:18–19: ‘Te mau parau tumu no te ite o te noaa mai ia tatou i roto i teie oraraa nei, e ti‘a ïa te reira e o tatou ato‘a i roto i te ti‘a-faahou-raa. E mai te mea e hau a‘e to te hoê taata noaaraa i te ite e i te maramarama i roto i teie oraraa nei na roto i to’na itoito e to’na haapa‘o i te tahi ra, e maitai a‘e oia i roto i te ao e tae mai ra ».16

Ua haapii o Iosepha Semita i teie nei haapiiraa i te ava‘e no me 1843, tei papa‘ihia i muri iho i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 131:6: « E ore roa’tu e ti‘a ia faaorahia mai te taata i roto i te ite ore ».17

E noaa ia tatou te ite no te mau parau mau mure ore na roto i te tuatapaparaa ma te itoito e te pure

Ua faaite mai o George A. Smith, a tavini ai oia i roto i te Peresideniraa Matamua: « Ua haapii o Iosepha Semita e e ti‘a i te mau tane ato‘a e te mau vahine ato‘a ia maimi i te Fatu no te paari, ia noaa ia ratou te ite no ŏ mai Ia’na ra o oia te puna no te ite; e na te mau fafauraa o te evanelia, mai tei heheuhia mai, e faati‘a ia tatou ia ti‘aturi, e na roto i te raveraa i teie e‘a e noaa ia tatou te fâ no ta tatou ma‘imiraa ».18

Ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita i teie nei parau i te hoê taata tei tomo apî mai i roto i te Ekalesia: « Te haamana‘o nei oe i te iteraa papû ta‘u i faaite i te i‘oa o te Fatu o Iesu, no ni‘a i te ohipa rahi Ta’na i faatupu mai i te mau mahana hopea nei. Ua ite oe i te huru no ta‘u paraparauraa, e nahea ma te paruparu e te ohie to‘u faaiteraa ia outou te ohipa ta te Fatu i faatupu na roto i te atuaturaa a Ta’na mau melahi mo‘a ia‘u no teie nei u‘i. Te pure nei au e ia nehenehe ta te Fatu e faati‘a ia oe ia haaputuputu i tei nei mau mea i roto i to oe feruriraa, no te mea ua ite au e e faaite To’na varua ia ratou ato‘a o te imi nei ma te itoito i te ite no ŏ mai Ia’na ra ».19

Ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita i teie nei mau parau i te hoê taata tei hinaaro i te haapii rahi atu â no ni‘a i te Ekalesia: ‘A tai‘o i te Bibilia, e te mau buka ato‘a e rave rahi e noaa ia oe; a pure i te Metua i te i‘oa o Iesu Mesia, a ti‘aturi i te mau fafauraa tei ravehia e te mau metua, e e arata‘ihia ïa to oe feruriraa i te parau mau ».20

« E mea faufaa rahi roa te mau mea a te Atua; e na roto ana‘e i te taime, e te aravihi e te mau mana‘o haapa‘o maitai e te uiui hohonu e itehia’i ratou. E to oe feruriraa, e te taata e! mai te mea e arata‘i oe i te hoê varua i te faaoraraa, e faateitei oe mai te mau ra‘i teitei, e imi oe e e hi‘o oe i roto i te apoo pouri roa‘e, e te aanoraa o te mure ore—e ti‘a ia oe ia paraparau i te Atua. E aha ra te rahi o te hanahana e te tura o te mau mana‘o o te Atua i te mau mana‘o faufaa ore o te aau taata!

« …A vaiiho ana‘e i te parau-ti‘a, e te hau e te haavare ore e te hanahana e te măta‘u ore e te viivii ore e te mărû, e te ohie, ia faakorona i to tatou mau upoo i te mau vahi ato‘a; e i te hopearaa, ia riro ei mau tamarii rii ma te mana‘o ino ore, te haavare aore râ te faahua. E i teie nei, e mau taea‘e e, i muri a‘e i to outou mau ati, mai te mea e rave outou i teie nei mau mea, e e faaohipa outou i te pure tuutuu ore e te faaroo i mua i te aro o te Atua i te mau taime ato‘a, e horo‘a ïa Oia ia outou te ite na roto i To’na Varua Maitai, oia hoi te horo‘a-parau-ore-hia na te Varua Maitai [a hi‘o PH&PF 121:26] ».21

E noaa ia tatou te ite no te mau parau mau mure ore maa vahi iti te hoê taime; e nehenehe ta tatou e haapii vitiviti mai i te mau mea ato‘a ia au i tei maraa ia tatou i te farii.

« E ere i te mea paari e ia noaa ihoa ia tatou, i te hoê noa taime, te taato‘araa o te ite tei hohorahia ia tatou; e ti‘a râ ia tatou ia farii te tahi vahi iti i te hoê taime; e i reira e nehenehe ai ia tatou ia taa maitai i te reira ».22

Ia pouma ana‘e outou i te hoê e‘a, e ti‘a ïa ia outou ia haamata mai raro atu, e ia pouma atu te tahi taahiraa i muri i te tahi taahiraa, e tae noa’tu ua tapae outou i ni‘a; e mea na reira ato‘a te mau parau tumu no te evanelia—e ti‘a ia outou ia haamata i te taahiraa matamua, e ia tamau noa e tae noa’tu ua haapii outou i te mau parau tumu ato‘a no te faateiteiraa. E taime maoro râ te titauhia i muri a‘e i to outou haereraa’tu na roto i te paruru hou outou e haapii mai ai i te taato‘araa o te reira. Eita e taa-maitaihia te reira i roto i teie nei ao; e ohipa rahi te haapiiraa mai no ni‘a i to tatou faaoraraa e te faateiteiraa e tae noa’tu i muri a‘e i te menema ».23

Ua horo‘a o Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua teie nei mau arata‘iraa i muri nei i te feia mo‘a o tei putuputu mai i Nauvoo: ‘Ia ratou… o te nehenehe e tauturu i roto i teie nei ohipa faahiahia, te parau atu nei matou e, a haere mai i teie nei vahi; e na roto i to ratou na reira raa eita ratou e tauturu noa i te haaparareraa i te basileia, tei roto ato‘a râ ratou i te vahi e nehenehe ai ta ratou e farii i te mau maitai no te haapiiraa no roto mai i te Peresideniraa e te tahi atu feia faatere o te Ekalesia, e ia faateitei atu â i roto i te faito no te ite e tae noa-’tu i te taime e nehenehe ai ia ratou ia ite, e te feia mo‘a ato‘a, i te aano, e te maoro, e te hohonu e te teitei; ia ite i te aroha o te Mesia, o te ore roa e taea i te ite ra’ [Ephesia 3:18–19] ».24

« Aita te Atua i heheu i te mau mea ato‘a ia Iosepha, maori râ te mea ana‘e Ta’na e faaite atu i na Ahuru ma Piti Aposetolo, e e nehenehe i te feia mo‘a haehaa roa ia ite vitiviti i te mau mea ato‘a mai tei maraa ia’na i te haapii mai, no te mea e ti‘a ia tae mai te taime e ore ai e ti‘a i te taata ia parau atu i to’na ra taata tupu; a ite i te Fatu; no te mea e ite paato‘a hoi te taata Ia’na… mai tei haehaa e tei rahi [a hi‘o Ieremia 21:34] ».25

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o i te paratarafa matamua i te api 303. A feruri i te mau peu aore râ te mau mana‘o o te nehenehe e « taoti‘a i te mau ohipa e te mau rave‘a a te Atua Mana Hope » i roto i to tatou nei mau oraraa. I to outou feruriraa e aha te mea e titauhia ia tatou ia rave e nehenehe ai ia tatou e farii i te taato‘araa o te parau mau ta te Fatu e horo‘a mai ia tatou?

  • A tai‘o faahou i te taato‘araa o te paratarafa hopea i te api 304. E aha te taime i faahaere ai te ite i te pouri e te feaa i rapae i to outou nei oraraa? I to outou nei feruriraa no te aha te noaaraa te ite no te parau mau ei mea faufaa rahi no te farii i te faaoraraa? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 303–04).

  • Na roto mai i te mau haapiiraa a te peropheta Iosepha, e nehenehe ta tatou e ite e te hinaaro nei Satane ia ere tatou i te ite (te mau api 303–04) e te hinaaro nei te Fatu ia horo‘a ia tatou te ite (te mau api 304–06). E aha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i teie nei na mana‘o e ore e tu‘ati ra?

  • E aha ta tatou e nehenehe e rave no te faarahi i to tatou ite no te parau mau? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 299–301, 304–06). A tai‘o faahou i te paratarafa e haamata i raro i te api 305. A ma‘iti te tahi o te mau tapa‘o tei tabulahia i roto i teie nei paratarafa. Nahea ta teie nei mau tapa‘o tata‘itahi e faaineine ai ia tatou ia farii i te ite?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 306. E aha ta tatou e nehenehe e haapii mai na roto i te faaauraa i to tatou haapiiraa i te mau parau tumu no te evanelia i te poumaraa i te hoê e‘a? E aha ta outou i rave no te faarahi tamau noa i to outou iteraa i te evanelia?

  • E aha to outou mau mana‘o aore râ e mau iteraa a feruri hohonu ai outou i te paratarafa hopea i roto i teie nei pene?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Maseli 1:7; 1 Timoteo 2:3–4; 2 Nephi 28:29–31; Alama 5:45–47; PH&PF 88:118

Te mau nota

  1. George Q. Cannon, The Life of Joseph Smith, the Prophet (1888), 189.

  2. Brigham Young, Deseret News: Semi-Weekly, 25 no fepuare 1868, 2; faatomaraa no teie tau.

  3. History of the Church, 1:334–35; no roto mai i te mau minuti no te hoê rururaa a te fare haapiira a te mau peropheta tei tupu i te 18 no mati 1833, i Ketelani, Ohio; faaitehia mai e Frederick G. Williams.

  4. History of the Church, 1:334; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka A-1, 281, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hoepa nei, Salt Lake City, Utah.

  5. E rata na Iosepha Semita ia Isaac Galland, 22 no mati 1839, fare tape-‘araa no Liberty, Liberty, Missouri, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Fepuare 1840, 53–54; faatomaraa no teie tau

  6. History of the Church, 5:215; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka D-1, 1433, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  7. History of the Church, 6:57; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Ioseph Semita i te 15 no atopa 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  8. History of the Church, 5:554; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  9. History of the Church, 5:529–30; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 13 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  10. History of the Church, 6:477; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no tiunu 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock; a hi‘o ato‘a i te appendix, 562, ohipa 3

  11. History of the Church, 5:555; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  12. E rata na Iosepha Semita ia Oliver Cowdery, 24 no tetepa 1834, Kirtland, Ohio, nene‘ihia i roto i te Evening and Morning Star, Tetepa 1834 192.

  13. Faahitihia e Martha Jane Knowlton Coray, o te faaite mai ra i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 21 no me 1843, i Nauvoo, Illinois; Martha Jane Knowlton Coray, Notebook, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  14. History of the Church, 5:340; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 8 no eperera1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  15. History of the Church, 4:588; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 10 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  16. Parau Haapiira e te mau Parau Fafau 130:18–19; e mau arata‘iraa tei horo-‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no eperera 1843, i Ramus, Illinois.

  17. Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 131:6; e mau arata‘iraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 e te 17 no me 1843, i Ramus, Illinois.

  18. George A. Smith, Deseret News: Semi-Weekly, 29 no novema 1870, 2.

  19. History of the Church, 1:442; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Moses Nickerson i te 19 no novema 1833, Kirtland, Ohio.

  20. History of the Church, 6:459; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Washington Tucker i te 12 no tiunu 1844, Nauvoo, Illinois.

  21. History of the Church, 3:295–96; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Edward Partridge e te Ekalesia i te 20 no mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri; ua tuuhia i muri iho te mau tuhaa o teie nei rata i roto i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau mai te mau tuhaa 121, 122, and 123.

  22. History of the Church, 5:387; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 14 no me 1843, i Yelrome, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  23. History of the Church, 6:306–7; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton; a hi‘o ato‘a appendix, 562, ohipa 3.

  24. History of the Church, 4:186; no roto mai i te hoê rata na Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, Tetepa 1840, Nauvoo, Illinois, nene-‘ihia i roto i te Times and Seasons, Atopa 1840, 179.

  25. History of the Church, 3:380; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no tiunu 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

Hōho’a
School of Prophets

I te hoê apooraa a te haapiiraa a te mau peropheta i te 27 no fepuare 1833, ua farii te peropheta i te heheuraa tei itehia te Parau Paari i mua i te aro o te mau taea‘e e rave rahi. Ua hahaere noa oia na roto i te piha e ua tai‘o i te heheuraa i te mau taea‘e tei haaputuputu mai.

Hōho’a
young woman

« Ua ite au e e faaite papû to’na varua i te feia ato‘a o tei imi ma te tuutuu ore i muri iho i te iteraa ia’na ».