2010–2019
E Músika di e Evangelio
2015


E Músika di e Evangelio

E músika di e evangelio ta e sentimentu spiritual di goso ku ta bini for di e Spiritu Santu. E ta trese kambio di kurason.

Añanan pasá mi a skucha un entrevista na radio di un dòkter yòn ku a traha den un hòspital di e Nashon Navajo. El a relatá un eksperensia ku e tabatin un anochi ora un hòmber ansiano Nativo Amerikano ku kabei di flèktu a bin den sala di emergensia. E dòkter yòn a kue su clipboard, aserká e ansiano, i a bisa, “Kon mi por yuda bo?” E ansiano a wak e stret den su kara i no a bisa nada. E dòkter, sintiendo un poko sin pasenshi, a purba atrobe. “Mi no por yuda bo si bo no ta papia ku mi.” El a bisa. “Bisa mi di kon bo a bini hòspital.”

E ansiano e ora ei a wak e i a bisa, “Bo sa baila?” Ora e dòkter yòn a meditá riba e pregunta straño, el a pensa ku kisas su pashènt tabata un kurandero ku, segun kustumbernan bieu di tribu, ta buska kuramentu di malesa pa medio di kanto i baile mas ku dor di medisina pa preskripshon.

“No,”e dòkter a bisa, “Mi no ta baila. Abo ta baila?” E ansiano a sakudí kabes ku si. E ora ei e dòkter a puntra, “Bo por siña mi baila?”

E kontesta di e ansiano a pone mi reflehá pa hopi aña. “Mi por siña bo baila,” el a bisa,”pero bo tin ku skucha e músika.”

Algun bia den nos hogar, nos ta siña e pasonan di baile ku éksito pero nos no ta mesun eksitoso den yuda miembronan di nos famia pa skucha e músika. I manera e ansiano tabata sa hopi bon, ta difísil pa baila sin músika. Baila sin músika ta straño i sin satisfakshon---hasta bergonsoso. Boso a yega di purba esei?

Den sekshon 8 di e Doktrina i Kombenionan, Señor a siña Joseph Smith i Oliver Cowdery, ku E lo bisa nan den nan mente i den nan kurason, pa medio di e Spiritu Santu, ku lo bini riba nan i permanesé den nan kurason((versíkulo 2). Nos ta siña e pasonan pa baila ku nos mente, pero nos ta skucha e músika ku nos kurason. E pasonan di baile di e evangelio ta e kosnan ku nos ta hasi; e músika di e evangelio ta e sentimentu spiritual alegre ku ta bini for di e Spiritu Santu. E ta trese un kambio di kurason i ta e fuente di tur deseo hustu. E pasonan di baile ta eksihí disiplina, pero e alegria di e baile lo wòrdu eksperensiá solamente ora nos yega na skucha e músika.

Tin esunnan ku ta redikulisá miembronan di Iglesia pa e kosnan ku nos ta hasi. Esei ta komprendibel. Esunnan ku ta baila hopi bia ta parse straño òf poko hábil òf, pa usa un tèrmino di skritura, “pekuliar” (1 Pedro 2:9) pa esunnan ku no por skucha e músika. Boso a yega di para ku boso outo na un lus di tráfiko banda di un outo unda e konduktor tabata bailando i kantando ku henter su kurason? pero boso no por a skucha e músika pasobra boso bentana tabata hisá? E no tabata parse un poko pekuliar. Si nos yunan siña e pasonan pa baila sin siña pa skucha i sinti e bunita músika di e evangelio, nan despues di tempu lo bira inkonfortabel ku e baile i lo sea stòp di baila òf, kasi mesun malu, lo keda baila solamente pa motibu di e preshon ku nan ta sinti di otronan ku ta bailando rònt di nan.

E desafio pa nos tur ku ta buska pa siña e evangelio ta pa ekspandé e kuríkulo mas leu ku djis e pasonan di baile. Nos yunan su felisidat ta dependé riba nos abilidat pa skucha i stima e bunita músika di e evangelio. Kon nos ta hasié?

Promé, nos mester tene nos mes bida en tono ku e frekuensia spiritual korekto. Tempunan aya, promé ku e era digital, nos tabata haña e stashon di radio faborito dor di drai e weizer kuidadosamente te ora e ta perfektamente poné na frekuensia di nos stashon. Segun nos ta aproksimá e number, nos por tende solamente e státiko. Pero ora porfin nos sintonisá ku presishon nos músika faborito ta wòrdu skuchá klaramente. Den nos bida, nos tin ku konektá ku e frekuensia korekto pa por skucha e músika di e Spiritu.

Ora nos risibí e don di e Spiritu Santu despues di boutismo, nos ta yená ku e músika selestial ku ta kompañá kombershon. Nos kurason ta kambiá, i nos no tin mas disposishon pa hasi malu pero pa hasi bon kontinuamente(Mosia 5:2). Pero e Spiritu lo no soportá antipatia òf orguyo òf envidia. Si nos pèrdè e influensia delikado ei den nos bida, e harmonia riku di evangelio por bira hopi lihé disonante i finalmente bira silensioso. Alma a hasi e pregunta profundo: “Si boso a sinti pa kanta e kanshon di amor redentor, ami lo puntra, boso por sinti esei awor aki? (Alma 5:26).

Mayornan, si boso bida no ta sintonisá ku e músika di e evangelio, nos mester sintonisá nan. Manera Presidente Thomas  S. Monson a siña nos òktober pasá, nos mester reflekshoná e kaminda di nos pianan (wak “Ponder the Path of Thy Feet,” Ensign or Liahona, nov. 2014, 86–88). Nos sa kon pa hasié. Nos mester kana e mes un kaminda ku nos a kana ora ku pa promé bia nos a skucha e melodianan selestial di e músika di evangelio. Nos ta ehersé fe den Cristu, arepentí, i tuma e santa sena; nos ta sinti e influensia di e Spiritu Santu mas fuerte; i e músika di e evangelio ta kuminsá toka atrobe den nos bida.

Di dos, ora nos mes por skucha e músika, nos mester purba hasi nos bèst pa realis’é den nos hogar. E no ta algu ku por wòrdu fòrsá òf obligá. “Ningun poder of influensia por òf mester wòrdu mantené pa birtut di saserdosio”----òf pa birtut di ta un tata òf mama òf esun di mas grandi òf mas duru---“solamente dor di persuashon, dor di tin pasenshi den sufrimentu, dor di generosidat i mansedumbre,  … dor di amor sinsero;[ i] dor di bondat” (D&C 121:41–42).

Di kon e atributonan aki lo por hiba na e oumentu di poder i influensia den hogar? Pasobra na ta e atributonan ku ta invitá e Spiritu di e Spiritu Santu. Nan ta e atributonan ku ta entoná nos kurason na e músika di e evangelio. Ora nan ta presente, e pasonan pa baila lo wòrdu realisá mas naturalmente i ku alegria dor di tur e baliadónan den e famia, sin e nesesidat di menasa òf intimidashon òf fòrsamentu.

Ora nos yunan ta chikitu, nos por kanta un kantika di kuna pa nan di amor sinsero, i ora nan ta opstiná i ta ninga pa bai drumi anochi, nos por tin mester di kanta un kantika di kuna di tin pasenshi den sufrimentu. Ora nan ta teenager, nos por ignorá e meskla duru di sonido di argumentunan i menasanan i, na lugá, realisá e músika bunita di persuashon---i kisas kanta e di dos verso di e kantika di kuna di tin pasenshi den sufrimentu. Mayornan por realisá den harmonia perfekto e atributonan komplementario di generosidat i mansedumbre. Nos por invitá nos yunan pa kanta huntu ku nos den unísono ora nos ta praktiká amabilidat na un bisiña ku ta den nesesidat.

E no ta bini inmediatamente. Meskos ku kada músiko eksperto sa, ta tuma práktika diligente pa realisá músika bunita. Si esfuerso na hasimentu di músika ta parse disonante, kòrda ku disonansia no por wòrdu koregí dor di krítika. Disonansia den hogar ta meskos ku skuridat den un kamber. No ta logra nada pa skual skuridat. Nos mester kita e skuridat dor di trese lus.  

Asina ku si e sonidonan di bas den boso koro familiar ta muchu duru i arogante, òf si e sekshon di kuèrdènan den orkesta di boso famia ta un poko haltu òf skèrpi, òf si e flùitnan ta for di tono òf for di kontròl, tene pasenshi. Si boso no ta skuchando e músika di e evangelio den boso hogar, por fabor kòrda e dos palabranan aki: keda práktika. Ku Dios su yudansa, e dia lo yega ora e músika di e evangelio lo yena boso hogar ku goso ineksplikabel.

Hasta ora aktua bon, e músika lo no solushoná tur nos problemanan. Ainda lo bai tin subida i bahada den boso bida, tempu di harmonia i di konflikto. Asina ta e naturalesa di bida riba planeta tera.

Pero ora nos agregá músika na e pasonan di baile, e ritmonan di matrimonio i bida familiar ku tin bia ta kompliká ta inkliná pa move den balanse harmonioso. Hasta nos pruebanan mas difísil lo agregá tononan melankóliko i patronchinan konmovedor. E doktrinanan di e saserdosio lo kuminsá pa destilá riba nos alma manera serena for di shelu. E Spiritu Santu lo ta nos kompañero konstante, i nos sèter--- un referensha klaro pa poder i influensia---lo ta un sèter sin kambio di rektitut i bèrdat. I nos dominio lo ta un dominio eterno. I sin wòrdu forsá lo sigui flui na nos pa semper (wak D&C 121:45–46).

Ku por ta asina den kada un di nos su bida i hogar ta mi orashon den e nòmber di Hesu Kristu, amèn.