2010–2019
ʻOua ʻe Manavahē ke Fai Lelei
ʻOkatopa 2017


ʻOua ʻe Manavahē ke Fai Lelei

ʻOku folofola mai e ʻEikí kiate kitautolu, ko e taimi ʻoku tau tuʻumaʻu ai ʻi he tui ʻi Heʻene maká, ʻoku mole leva ʻa e veiveiuá mo e ilifiá; pea tupulaki leva ʻa e holi ke fai leleí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou lotua ʻi he loto-fakatōkilalo ke ʻiate kitautolu e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku lea he ʻaho ní. ʻOku fonu hoku lotó he houngaʻia ki he ʻEikí, ʻa ia ko hono Siasí ʻeni, koeʻuhi ko e tataki fakalaumālie kuo tau ongoʻi mei he ngaahi lotu fakamātoató, ngaahi ueʻi fakalaumālié, mo e hiva fakaʻofoʻofa ʻi he konifelenisí ni.

Ne fai mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ha pōpoaki ʻi ʻEpeleli ne ngaue ai e loto ʻo e kakai he māmaní, kau ai au.Naʻá ne lea ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tapou mai ke tau ako, fakalaulauloto, mo fakaʻaongaʻi hono ngaahi akonakí. Naʻá ne palōmesi mai kapau te tau fakatapui ha taimi he ʻaho kotoa pē ke ako mo fakalaulauloto pea tauhi e ngaahi fekau ʻi he Tohi ʻa Molomoná, te tau maʻu ha fakamoʻoni mahuʻinga ki hono moʻoní, pea ko e ola ʻo e fakamoʻoni ki he Kalaisi moʻuí, ko hono maluʻi kitautolu he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.(Vakai, “Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Liahona Mē 2017, 86–87.)

Pea hangē ko e tokolahi ʻo kimoutolu, ne u fanongo ki he lea ʻa e palōfitá ʻo hangē ko e leʻo ia ʻo e ʻOtuá kiate au.Pea hangē pē ko kimoutolú, ne u loto ke u talangofua ki he ngaahi lea ko iá. Talu mei heʻeku kei talavoú mo ʻeku maʻu ha fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtua, ne hā e Tamaí mo e ʻAló ʻo fefolofolai mo Siosefa Sāmita, pea naʻe haʻu e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá ki he Palōfita ko Siosefá ʻo toe fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻI he fakamoʻoni ko iá, ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē ʻi ha taʻu ʻe 50 tupu. Koeʻuhí kuó u lau ia, ne u fakakaukau mahalo naʻa ko e lea ʻa Palesiteni Monisoní ia ki ha taha kehe. Kae hangē pē ko e tokolahi ʻo kimoutolú, ne u ongoʻi naʻe hanga ʻe he fakalotolahi mo e talaʻofa ʻa e palōfitá ʻo fakaafeʻi au ke fai ha ngāue ʻoku toe lahi angé. Kuo fai ʻe hamou tokolahi e meʻa ne u faí:lotu fakamātoato ange, fakalaulauloto lahi ange ki he folofolá, mo feinga lahi ange ke ngāue maʻá e ʻEikí mo e niʻihi kehé.

Ko e ola fakafiefia kiate au mo e tokolahi ʻo kimoutolú, ʻa e meʻa ko ia ne talaʻofa mai ʻe he palōfitá. Ko kitautolu ne tau tali lelei ʻene faleʻi fakalaumālié, kuo tau ongoʻi lelei ange ange e Laumālié. Kuo tau maʻu ha mālohi lahi ange ke matuʻuaki e ʻahiʻahí mo ongoʻi ha tui lahi ange kia Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú, mo ʻEne ongoongoleleí, mo Hono Siasi moʻuí.

ʻI ha kuonga ʻoku moveuveu ai e māmaní, kuo kapusi ʻe he fakamoʻoni mālohi ko iá e veiveiuá mo e manavaheé kae ʻomi kiate kitautolu ha ongoʻi nonga.Ne hoko ha meʻa ʻe ua kiate au ʻi he talangofua ki he faleʻi ʻa Palesiteni Monisoní: ʻUluakí, kuo hanga ʻe he Laumālie naʻá ne talaʻofa maí ʻo ʻomi kiate au ha ongoʻi fakatuʻamelie ki he kahaʻú, neongo e fakaututu e moveuveu ʻa e māmaní. Ko hono uá, kuo ʻomi ʻe he ʻEikí kiate au —ke u ongoʻi lahi ange ʻEne ʻofa kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku tau ongoʻi ha holi lahi ange ke ō atu ʻo fakahaofi e niʻihi kehé. Kuo hoko e holi ko iá ko e uho e ngāue mo e akonaki ʻa Palesiteni Monisoní.

Naʻe talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí ha ʻofa lahi ange ki he niʻihi kehé mo Ne fakalotolahiʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele he taimi ne ngali ke taulōfuʻu ai e ngaahi ngāue ne ʻamanaki ke na fakahokó. Ne pehē ʻe he ʻEikí ʻe maʻu e lototoʻa ʻoku fie maʻú mei heʻena tui kiate Ia ko hona maká:

“ʻOua ʻe manavahē ke failelei, ʻe hoku ongo foha, he ko e meʻa ko ia ʻokú mo tūtuuʻí, ko e meʻa pē ia te mo utú; ko ia, kapau te mo tūtuuʻi ʻa e lelei te mo utu foki ʻa e lelei ko hoʻomo totongi.

“Ko ia, ʻoua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.

“Vakai, ʻoku ʻikai te u fakahalaiaʻi ʻa kimoua; mo ʻalu ʻi homo halá pea ʻoua ʻe toe faiangahala; fai ʻi he anga fakamātoato ʻa e ngāue kuó u fekau kiate kimouá.

“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.

“Vakai ki he ngaahi lavea ʻa ia naʻe hokaʻi ai ʻa hoku vakavaká, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi mataʻi faʻo ʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé; tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí” (T&F 6:33–37).

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki Hono kau taki ne fili ʻi Hono Toe Fakafoki Mai e Ongoongoleleí, peá Ne tala kiate kitautolu, ʻi heʻetau tuʻu ʻi he tui ʻi Hono maká, ʻe mole atu e veiveiuá mo e tailiilí; pea tupulaki leva ʻa e holi ke fai leleí. ʻI heʻetau tali e fakaafe ʻa Palesiteni Monisoni ke fakatōkakano ʻi hotau lotó ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, te tau ai maʻu e mālohi, mo e holi mo e lototoʻa ke ō atu ʻo fakahaofi e niʻihi kehé, pea ʻoua ʻe toe hohaʻa ki heʻetau ngaahi fie maʻú.

Kuo tā tuʻo lahi ʻeku mamata ki he tui mo e lototoʻa ko iá he taimi ʻoku fehangahangai ai e Kāingalotu loto tuí mo ha ngaahi faingataʻa fakalilifú.Hangē ko ʻení, ne u ʻi ʻAitahō he taimi ne pā ai e Tokaʻanga Vai Tētoní ʻi he ʻaho 5 ʻo Sune 1976. Ne fuʻu lahi e vai ne tafe mai mei he tokaʻanga vaí. Ne lauiafe e kakai ne nau hola mei honau ngaahi ʻapí. Ne maumau ha ngaahi ʻapi mo ha pisinisi ʻe lauiafe. Naʻe fakaofo e ʻikai aʻu e tokolahi ʻo e kau maté ki he toko 15.

Ko e meʻa ne u sio ʻi aí, kuou sio ai ʻi ha taimi pē ʻoku tuʻu fakamakatuʻu ai e Kāingalotú ʻi he fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke nau manavahē he taimi ʻoku nau ʻiloʻi taʻetoe veiveiua ai ʻokú Ne tokangaʻi kinautolú. ʻOku nau tukunoaʻi honau faingataʻá ka nau ō atu ke tokoniʻi e niʻihi kehé. ʻOku nau fai ia ʻi he ʻofa ki he ʻEikí, pea ʻikai ke toe ʻeke ha totongi.

Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ne pā ai e Tokaʻanga Vai Tētoní, ne laulaumaile ha ongomātuʻa siasi mei hona ʻapí.Ka ʻi heʻena fanongo pē he letioó ki he ongoongó, ne na foki fakavave leva ki Lekisipeeki. Ne ʻikai ke na hangatonu ki hona ʻapí ke sio pe naʻe maumau, ka naʻa na ʻalu ʻo kumi ki heʻena pīsopé. Naʻe nofo e pīsopé ʻi ha fale ne fakaʻaongaʻi ko ha senitā ki he fakaakeaké. Naʻá ne tokoni ke tataki ha kau ngāueʻofa ʻe lauiafe ne tau mai ʻi ha ngaahi pasi ako lanu engeenga.

Ne lue atu e ongo mātuʻá ʻo talaange ki he pīsopé, “Ko ʻema toki fokí mai ʻeni. Pīsope, ko fē ha feituʻu te ma tokoni ai?” Naʻá ne ʻoange ha hingoa ʻo ha fāmili. Ne ō ʻa e ongomātuʻá ʻo tā pelepela mo tā vai mei he ʻapi ki he ʻapi. Naʻá na ngāue mei he hengihengí ki he poʻulí ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Ne faifai peá na kiʻi mālōlō ke na ō ʻo sio ki hona ʻapí. Kuo ʻauha kotoa ia he tāfeá, pea ʻikai ha meʻa ia ke toe fakamaau. Naʻá na toe tafoki fakavave ʻo foki ki heʻena pīsopé. Naʻá na ʻeke ange, “Pīsope, ʻoku ʻi ai ha taha te ma tokoni ki ai?”

Ko e mana ko ia ʻo e lototoʻa mo e manavaʻofa fakalongolongó—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí—kuo toutou hāsino ia he ngaahi taʻu lahi ʻi he māmaní. Ne hoko ia he ngaahi ʻaho fakamamahi ʻo e fakatangá mo e faingataʻá he taimi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Mīsulí. Ne hoko ia he taimi ne tataki ai ʻe Pilikihami ʻIongi e hikifononga mei Nāvuú pea ui e Kāingalotú ke mavahe mei he ngaahi feituʻu fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ke fetokoniʻaki ʻi hono langa ʻo Saione maʻá e ʻEikí.

Kapau te ke lau e tohinoa ʻa e kau paionia ko iá, te ke sio ki he mana ʻo e tuí ʻokú ne toʻo atu e veiveiuá mo e manavaheé. ʻI hoʻomou lautohi kau ki hono liʻaki ʻe he Kāingalotú e meʻa ne nau saiʻia aí ke tokoniʻi ha taha kehe koeʻuhi ko e ʻEikí, kimuʻa pea nau foki ki heʻenau fanga sipí pe konga kelekele ne teʻeki ke palaú.

Ne u sio ʻi ha mana tatau he ngaahi ʻaho siʻi kuohilí hili e haʻahaʻa ʻo e Afā ko ʻEmá ʻi Pueto Liko, Sangato Tōmasi, mo Fololita, naʻe ngāue fakataha ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí mo e ngaahi siasi kehe, ngaahi kulupu ʻi he tukui koló, mo e ngaahi kautaha fakafonuá ke kamata hono fakamaʻa ʻo e fonuá.

Hangē ko hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi Lekisipēkí, ne lahi ange e tokanga ha ongomātuʻa taʻesiasi ʻi Folōlita ke tokoniʻi e koló, ʻi heʻena ngāue ʻi hona ʻapí. Naʻe lōmekina kinaua ʻi hono tokoniʻi ʻe he kāingalotu ʻi he ngaahi kaungāʻapí ke toʻo e ongo fuʻu ʻakau naʻe tō ʻi heʻena tauʻanga meʻalelé, ne vahevahe ʻe he ongomātuʻá ne na ongoʻi lōmekina ko ia ne na tafoki ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé, mo e tui ʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí e meʻa te na fie maʻu ʻi hona ʻapí. Naʻe pehē ʻe he husepānití, ne na lotua kimuʻa pea aʻu ange ʻa e kāingalotu ʻo Siasí ke tokoní. Kuó na maʻu ha tali ʻe aʻutaki mai e tokoni. Ne aʻutaki mai ia ʻi ha ngaahi houa siʻi mei heʻena ongoʻi fakapapauʻi ko iá.

Kuó u fanongo ʻi ha ongoongo ʻo pehē kuo kamata ke nau ui ʻa e Kāingalotu ʻoku tui e falani lanu engeenga ʻo e Nima Fietokoní, ko e “Kau ʻĀngelo Engeengá.” Ne ʻave ʻe ha mēmipa ʻene kaá ke fai ʻa hono vakaiʻi, pea vahevahe ange ʻe he tokotaha naʻá ne tokoniʻi iá, ʻa e “aʻusia fakalaumālie” naʻá ne maʻu mo e niʻihi ne nau tui ʻa e falani engeengá ʻi heʻenau tutuʻu mo ʻave ʻa e ʻuluʻakau mei hono ʻapí pea naʻá ne pehē naʻa nau “hivaʻi mai ha ngaahi hiva fekauʻaki mo e fānau au ʻa e ʻOtuá.”

Naʻe pehē ʻe ha tokotaha mei Folōlita—ʻoku ʻikai kau ki he Siasí—ne aʻu ange e kāingalotú ki hono ʻapí lolotonga ʻene ongoʻi lōmekina, lotomamahi, mo fakateloʻimata ʻi heʻene fakamaau hono ʻapí. Naʻá ne pehē naʻe fakahoko ʻe he kau ngāueʻofá ha “mana fakaʻofoʻofa.” Ne ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ngāue faivelengá ka ne nau kakata foki mo malimali, pea ʻikai tali ha totongi.

Ne u mamata ki he faivelengá mo fanongoa e kata fiefia ko iá, ʻi ha efiafi Tokonaki ne u ʻaʻahi ai mo ha Kāingalotu ʻi Folōlita. Ne kiʻi tuku e ngāue fakamaʻa ʻa e kau ngāueʻofá ka mau lulululu. Ne nau pehē ne palani ha palani ʻe toko 90 ʻi honau siteikí ʻi Siōsiá, ke kau he ngāue fakahaofi ʻi Fololitá, he pō kimuʻá.

Ne nau mavahe mei Siōsia he 4:00 pongipongi ʻo fakaʻuli mai ʻi ha ngaahi houa lahi, ʻo ngāue he ʻaho kakató mo e poʻulí, pea palani ke hoko atu e ngāué he ʻaho hono hokó.

Ne nau fakamatalaʻi fiefia ia kiate au mo nau tūkuhua pē. Ko e meʻa ne u ongoʻi ne nau fie maʻú, ke taʻofi hono fakamālōʻiaʻi kinautolú ka nau foki ke hoko atu ʻenau ngāué. Ne toe kamata fakamoʻui ʻe he palesiteni fakasiteikí ʻene mīsini tutuʻu ʻakaú ke tutuʻu ha fuʻu ʻakau ne holo pea fetukutuku ʻe ha pīsope e sinoʻi ʻakaú he taimi ne mau heka ai ki heʻemau meʻalelé ke ʻalu ki he timi fakahaofi hono hokó.

ʻI heʻemau mavahe mai mei ha feituʻu ʻe taha he pongipongi ko iá, ne lue mai ha tangata ki he kaá ʻo toʻo hono tataá, mo fakamālō mai maʻá e kau ngāueʻofá. Naʻá ne talamai, “ʻOku ʻikai ko ha mēmipa au ʻi homou siasí. ʻOku ou ʻohovale he meʻa kuo mou fai maʻamautolú. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá.” Ne malimali e tokotaha ngāueʻofa Siasi ne ofi atu kiate ia ʻi hono sote lanu engeengá mo hikiʻi hake hono umá, hangē ne ʻikai loto ke fakamālōʻiaʻi e ngāué.

Lolotonga e haʻu ʻa e kau ngāueʻofa mei Siōsiá ke tokoniʻi e tangatá ni, ne fononga ha Kāingalotu ʻe laungeau mei he feituʻu ʻo Folōlita ne maumaú, ki ha feituʻu ʻe taha ʻi he fakatonga ʻo Folōlitá ko ʻenau fanongo ne lahi ange ai e maumaú.

Ne u manatuʻi pea mahino lelei ange kiate au he ʻaho ko iá e lea fakakikite ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e tangata kuo fakafonu ʻaki e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fiemālie ia hono tāpuakiʻi pē hono fāmilí, ka ʻoku feʻaluaki he funga ʻo e māmaní, ke tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 493).

ʻOku tau sio he faʻahinga ʻofa ko iá he moʻui ʻa e Kāingalotú he feituʻu kotoa pē. Ko e taimi kotoa pē ʻoku hoko ai ha meʻa fakamamahi ʻi ha feituʻu ʻi māmani, ʻoku foaki mo fietokoni e Kāingalotú ki he ngāue tokoni fakaetangata ʻa e Siasí. ʻOku tātātaha ke toe fai ha kole ia ke nau tokoni. Ne ʻi ai e ngaahi taimi ne mau kole ki he kau ngāueʻofá ke kiʻi tatali e fononga ki he feituʻu fakaakeaké, kae ʻoleva ke maau e niʻihi ʻoku nau tataki e ngāué, ke tali kinautolu.

Ko e holi ko ia ke tāpuekiná ko e fua ia ʻo ha kakai ʻoku nau maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, Hono Siasi ne toe fakafoki maí, pea mo ʻEne palōfitá.Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke fakaveiveiua mo manavahē ai e kakai ʻa e ʻEikí. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku loto fiemālie ai e kau faifekaú ke nau tokoni ʻi ha feituʻu pē ʻo e māmaní. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku lotua ai e niʻihi kehé ʻe he mātuʻá mo ʻenau fānaú. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fakatukupaaʻi ai ʻe he kau takí honau toʻu tupú ke nau tali e kole ʻa Palesiteni Monisoni ke ako fakamatoato ai e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ke maʻu e fuá ʻi he kole ʻa e kau takí, ka ʻi he ngāue ʻaki ʻe he toʻu tupú mo e kāingalotú ʻenau tuí. Ko hono ngāueʻi ʻo e tui ko iá—ʻoku fie maʻu ki ai ha feilaulau taʻe siokita—he ʻokú ne ʻomi ʻa e liliu e lotó ʻo nau ongoʻi ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Kaekehe, ʻoku toki liliu pē hotau lotó ʻi he hokohoko atu ʻetau talangofua ki he faleʻi ʻa e palōfitá. Kapau ʻe tuʻo taha pē ʻetau ngāué pea tuku, ʻe mōlia atu leva e liliú.

Kuo fakatupulaki ʻe he Kāingalotu faivelengá ʻenau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko ha folofola ʻa e ʻOtuá, mo hono toe fakafoki mai ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi Hono Siasi moʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he fakamoʻoni ko ia kuo tupulakí, ha lototoʻa mo ha tokanga lahi ange ki he fānau ʻa e ʻOtuá. Ka ʻe fie maʻu ki he ngaahi poletaki mo e faingamālie he kahaʻú, ha meʻa lahi ange.

He ʻikai te tau lava ʻo tomuʻa sio ki he fakaikiikí, ka ʻoku tau ʻilo e meʻa ʻe hoko he kahaʻú. ʻOku tau ʻilo ʻe moveuveu e māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tau ʻilo ʻe tataki ʻe he ʻEikí e Kāingalotu faivelengá ke nau ʻave e ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pē ʻi he uhouhonga ʻo ha faʻahinga fakatamaki pē ʻe hoko.ʻOku tau ʻilo ʻe moʻui taau mo mateuteu e kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEikí ke tali Ia he taimi te Ne toe hāʻele mai aí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē.

Neongo e lahi e tui mo e lototoʻa kuo tau maʻú, ka ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ki ha meʻa lahi ange meiate kitautolu—pea mo e toʻu tangata ʻoku muiaki maí. ʻE fie maʻu ke nau mālohi ange mo toʻa ange he te nau fai ha ngaahi meʻa lahi ange mo faingataʻa ange he meʻa kuo tau faí. Te nau fehangahangai mo ha fakafepaki lahi ange mei he fili ʻo hotau laumālié.

Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí e founga ki he fakatuʻamelié, ʻi heʻetau laka atu kimuʻá: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē” (T&F 6:36). Ne fakahā mai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e foungá. ʻOku fie maʻu ke tau fakalaulauloto mo moʻuiʻaki e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Lotu maʻu ai pē. Loto tui. Tauhi ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa ho lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí. ʻOku fie maʻu ke tau lotu ʻaki hotau lotó kotoa, ke maʻu e meʻafoaki ʻo e manavaʻofá, ʻa ia ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí (vakai, Molonai 7:47–48). Ko hono fakalukufuá, ʻoku fie maʻu ke tau tuʻumaʻu vilitaki ʻetau talangofua ki he faleʻi fakaepalōfitá.

Te tau lava ke fakafalala ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku faingataʻa ai e fonongá—ʻa e talaʻofa kuo fakamanatu mai ʻe Palesiteni Monisoni kiate kitautolu heʻene faʻa lea ʻaki e ngaahi lea ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí: “Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku muʻomuʻa e ʻEikí ʻiate koe he taimi ʻokú ke fai ai ʻEne ngāué. ʻE ʻi ai e taimi te ke hoko ko e ʻāngelo ne ʻomi ʻe he ʻEikí, ke poupouʻi hake e niʻihi kehé. ʻE ʻi ai e taimi ʻe ʻātakaiʻi ai koe ʻe he kau ʻāngeló ke poupouʻi hake koe. Te ke maʻu maʻu pē Hono Laumālié ʻi ho lotó, ʻo hangē ko e talaʻofa kuo fai kiate koe he houalotu sākalamēniti kotoa pē. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko hoʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku teʻeki ke hokosia e ngaahi ʻaho lelei taha ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. ʻOku fakamālohia ʻe he faingataʻá ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo hangē pē ko ia ne hoko talu mei he ngaahi ʻaho ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ikunaʻi maʻu pē ʻa e ilifiá ʻe he tuí. ʻOku maʻu e uouangatahá mei he ngāue fakatahá. ʻOku ongona mo tali ʻe ha ʻOtua angaʻofa hoʻo lotu maʻanautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ʻikai ke Ne tulemohe pe mohe.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Ne finangalo ke ke haʻu kiate Ia. Ko e Siasi moʻoni ʻeni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne ʻafioʻi koe, ʻokú Ne ʻofa ʻiate koe; ʻokú Ne tokangaekina koe. Naʻá Ne fai ha fakalelei ki heʻeta angahalá mo e angahala ʻa hono kotoa ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e hala pē ki he moʻui taʻengatá, ko e muimui kiate Ia ʻi hoʻo moʻuí mo tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ko ʻeku fakamoʻoní ia mo ʻoatu ʻeku tāpuakí mo ʻeku ʻofá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.