2010–2019
Tafoki ki he ʻEikí
ʻOkatopa 2017


Tafoki ki he ʻEikí

He ʻikai lava ke tau mapuleʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko kiate kitautolú, ka ʻoku tau mapuleʻi kakato ʻa e founga ʻoku tau tali ai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí.

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1998, ne ma hanga ai mo Kalo ʻo fakatahaʻi ha folau fakangāue mo ha folau ʻeveʻeva fakafāmili ki Hauaiʻi peá ma ʻave ai ʻema fānau ʻe toko faá, fakataha mo ʻeku faʻē uitou ʻi he fonó.

ʻI he pō kimuʻa ʻemau folau ki Hauaiʻí, naʻe puke ai homa foha māhina fā ko Sonatané ʻi ha fakahangatāmaki hono ongo telingá pea naʻe talamai he ʻikai lava ke ne folau ʻi ha ʻaho ʻe tolu ki he fā. Ne ma fakakaukau leva ke mālōlō pē ʻa Kalo mo Sonatane ʻi ʻapi, ka u folau au mo e toenga ʻo e fāmilí.

Naʻe hangē pē ha loí ʻeku fakakaukau naʻe ʻikai ko e folau ʻeni ne u sioloto ki aí, pea naʻe hoko ia ʻi ha taimi siʻi pē mei heʻemau tūʻutá. ʻI heʻemau luelue ʻi ha hala naʻe ʻulu paame ʻa e ongo tafaʻakí mo ha mātanga ʻo e ʻōsení naʻe ʻasi mei muʻa, ne u tafoki ke u fakahīkihikiʻi e fakaʻofoʻofa ʻo e fonuá, pea ʻi he momeniti fakalata ko iá ne u tafoki ai ʻo ʻikai ke u sio ki he fofonga ʻo Kaló ka ko e fofonga ʻeku faʻē ʻi he fonó—ko ha tokotaha ʻoku ou ʻofa lahi ai. Naʻe ʻikai ko e meʻa ia ne u ʻamanaki ki aí.Pea tatau pē ia mo e ʻikai ʻamanaki ʻa Kalo ʻe mālōlō ʻeveʻeva tokotaha pē ʻi ʻapi mo homa foha kei valevale naʻe puké.

ʻE ʻi ai e ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí te tau ʻi ha tuʻunga taʻeʻamanekina ai, ʻo fehangahangai mo e ngaahi tūkunga ʻoku mamafa ange ia ʻi he folau ʻeveʻeva ne uesiá.Ko e hā nai haʻatau tali ʻi he taimi ʻoku hanga ai ʻe ha ngaahi meʻa, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa mapuleʻí, ʻo uesia e moʻui ne tau palani mo ʻamanaki ki aí?

ʻĪmisi
Hailame Sāmita Samuei

ʻI he ʻaho 6 ʻo Sune 1944, naʻe tūʻuta ai ʻa Hailame Samuei, ko ha talavou lafitani fika ua ʻi he Kautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití, ʻi he matātahi ʻOmahaá ke kau ʻi hono ʻohofi ʻa Nōmani ʻi Falanisē, lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻe malu pē ʻene taufonuá, ka ʻi he ʻaho 27 ʻo Siulaí, naʻá ne kau ʻi ha kaungā-tau pea naʻá ne lavea lahi ai ʻi ha fakapā pomu.ʻI ha kihiʻi momeniti, ne fakafokifā pē e liliu ʻene moʻuí mo hono kahaʻu fakafaitoʻó. Hili hano toutou tafa ke tokoni ki heʻene fakaakeake mei heʻene lavea lahí, naʻe ʻikai pē toe lava ʻa Misa Samuei ia ʻo sio. Te ne tali fēfē ia?

Hili ha taʻu ʻe tolu ʻene nofo falemahaki ke fakaakeaké, naʻá ne foki leva ki ʻapi ki Lovela, Uaiōmingi. Naʻá ne ʻiloʻi kuo siva ʻene fakaʻamu ke hoko ko ha toketā fakafaitoʻó, ka naʻá ne vilitaki ke fakatupulaki ʻene moʻuí, kumi hano mali pea faʻu ha fāmili.

Naʻe faifai pea maʻu ʻene ngāue ko ha tokotaha faifaleʻi mo ha mataotao ki he maʻungāue maʻá e kakai kuí ʻi Pātimoa, Meulileni. ʻI heʻene ngāue he falemahaki fakaakeaké, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku lahi fau e ʻū meʻa ʻoku malava ʻe he kakai kuí ke nau faí, pea ʻi he taʻu ʻe valu ʻo ʻene ʻi he lakanga ko ʻení, kuo tokolahi ange kakai kui kuó ne tokoniʻi ke maʻu hanau ngāué, ʻi ha toe faifaleʻi ʻi he fonuá.

ʻĪmisi
Fāmili Samueí

ʻI heʻene loto-falala te ne malava ʻo tauhi ha fāmilí, naʻá ne kole mali ai ki hono ʻofaʻangá ʻaki ʻene tala ange, “Kapau te ke lau ʻa e meilí, fili fakafaʻahinga e sitōkení mo fakaʻuli ʻi he kaá, te u lava ʻe au ʻo fai ʻa e toengá.” Naʻá na mali ʻi he Temipale Sōlekí pea iku ʻo tāpuekina kinaua ʻaki ha fānau ʻe toko valu.

ʻI he 1954, naʻe foki ai ʻa e fāmili Samueí ki Uaiōmingi, pea naʻe ngāue ai ʻa Misa Samuei ko ha Talēkita Ako Fakavahefonua maʻá e Kakai Tulí mo e Kuí ʻi ha taʻu ʻe 32. Lolotonga ʻení, naʻá ne hoko ai ko ha pīsope ʻi he Uooti Saieni ʻUluakí ʻi ha taʻu ʻe fitu peá ne hoko kimui ange ko ha pēteliake ʻa e siteikí ʻi ha taʻu ʻe 17. Hili ʻene maʻu vāhenga mālōloó, naʻe hoko ʻa Misa mo Sisitā Samuei ko ha ongo faifekau matuʻotuʻa ʻi he Misiona Lonitoni ʻIngilani Sauté.

Naʻe mālōlō ʻa Hailame Samuei ʻi Māʻasi 2011, pea naʻá ne tuku mai ha tukufakaholo ʻo e tuí mo e falala ki he ʻEikí, neongo e ngaahi tūkunga faingataʻá, maʻa hono hako tokolahí ko e fānau, makapuna mo e makapuna ua.1

Neongo naʻe liliu ʻe he taú ʻa e moʻui ʻa Hailame Samueí, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fehuʻia hono natula fakaʻotuá mo e tuʻunga taʻengata te ne lava ʻo aʻusiá. Hangē ko [Hailamé], ʻoku tau hoko ko ha ngaahi foha mo ha ngaahi ʻofefine ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku tau “tali ʻa ʻEne palani ʻe tuʻunga ai [haʻatau] lava ʻo maʻu ha sino fakamāmani pea mo ha taukei ʻi he māmaní ke fakalakalaka hake ki he haohaoá mo ʻiloʻi fakapapau ʻa [hotau] ikuʻanga fakalangi ʻi [heʻetau] tuʻu ko e ʻea hoko ki he moʻui taʻengatá”2 He ʻikai lava ʻe ha faʻahinga liliu ʻi he tūkungá pe faingataʻa pe fakafepakí, ʻo fulihi ʻa e hala taʻengata ko iá—ko ʻetau ngaahi filí pē ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí.

ʻOku hanga ʻe he ngaahi liliu mo e faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he māmaní, ʻi ha sīpinga mo e lalahi kehekehe, ʻo uesia kitautolu kotoa pē ʻi ha ngaahi founga makehe. Hangē pē ko kimoutolú, kuó u siotonu ʻi he ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili ʻoku nau fekuki mo e faingataʻá tupunga ʻi he:

  • Mālōlō ʻo ha ʻofaʻangá.

  • Vete mali fakamamahi.

  • Mahalo ko e ʻikai pē ha faingamālie ia ke mali ai.

  • Ko ha puke lahi pe lavea.

  • Pea mo e fakatamaki fakanatulá, hangē ko ia ne tau toki mātā he funga ʻo e māmaní.

Pea ʻoku fele mo ha ʻū meʻa kehe. Neongo ʻoku kehekehe ʻa e “liliu” kotoa pē ʻi hotau tūkunga fakafoʻituituí, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku nau faitatau ai ʻi he ola ʻo e ʻahiʻahí pe faingataʻá—ʻoku ʻatā maʻu pē kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki leleí mo e nongá tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e founga taupotu taha ki hono fakatonutonu mo fakamoʻui ʻa e sino kuo kafó, laumālie kuo maumaú, mo e loto kuo laveá.

ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fie maʻu fakafoʻituitui ke tau fakalakalaka ai ʻi he lotolotonga ʻo e liliú, ʻa ia ko ha meʻa he ʻikai ha taha ʻe toe mahino ki ai. ʻOku ʻikai tatau ia mo e ngaahi kaungāmeʻa mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí, heʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ongoʻi fiekaungāmamahi ʻa e Fakamoʻuí mo kitautolú, ka ʻokú Ne fakaʻofaʻia moʻoni foki, he kuó Ne ʻosi foua e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he feilaulau mo mamahi ʻa Sīsū Kalaisí maʻa ʻetau ngaahi angahalá, ka naʻá Ne foua foki ʻa e hala kotoa pē, fefaʻuhi mo e faingataʻa kotoa pē, fehangahangai mo e mamahi kotoa pē—fakaesino, fakaeloto, pe fakalaumālie—te tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié.

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e angaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu pē ʻoku faiangahalá… , ka ʻokú ne fālute ʻa e talaʻofa ʻo ha nonga taʻengata kiate kinautolu kotoa te nau tali pea muimui ʻiate Iá. … Ko ʻEne ʻaloʻofá ʻa e faifakamoʻui lahí, ʻo aʻu ki he niʻihi taʻe halaia kuo fakalaveaʻí.”3

ʻI he aʻusia fakamatelie ko ʻení, he ʻikai lava ke tau mapuleʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku hoko kiate kitautolú, ka ʻoku tau mapuleʻi kakato ʻa e founga ʻoku tau tali ai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku ʻikai ha nunuʻa ʻo e ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi ʻoku tau aʻusiá, pea ʻoku faingofua pē hono ikunaʻí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia he ʻikai ha mamahiʻia pe lotomamahi. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei, pea tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, te tau lava ai ʻo tupulaki mo aʻusia ha ngaahi ʻaho ʻoku lelei angé—naʻa mo e ngaahi ʻaho ʻoku fonu ʻi he nēkeneká, māmá mo e fiefiá.

ʻOku tau lau ʻi he tohi Mōsaiá ki he talanoa ʻo ʻAlamā, ko e taulaʻeiki motuʻa ʻa e Tuʻi ko Noá, mo hono kakaí, ʻa ia, “ʻi he tomuʻa fakatokanga ʻa e ʻEikí … [naʻa] nau ʻalu ki he feituʻu maomaonganoá ʻo muʻomuʻa ʻi he kau tau ʻa e tuʻi ko Noá.” Hili ha ʻaho ʻe valu, “naʻa nau aʻu atu ki ha … fonua matamatalelei mo fakalata” ʻa ia “naʻa nau fokotuʻu honau ngaahi fale fehikitakí, pea nau kamata ke ngoueʻi ʻa e kelekelé, ʻo kamata ke langa ha ngaahi fale.”4

Naʻe ngali faingamālie honau tuʻungá. Kuo nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo nau papitaiso mo ha fuakava te nau ngāue maʻá e ʻEikí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea “naʻa nau tupu ʻo tokolahi mo tuʻumālie lahi ʻaupito ʻi he fonuá.”5

Ka, naʻe vave pē ke liliu honau tūkungá. “Kuo hū mai ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e fonuá ha kau tau ʻa e kau Leimaná.”6 Naʻe vave leva e nofo pōpula ʻa ʻAlamā mo hono kakaí, pea “naʻe lahi fau ʻa ʻenau faingataʻaʻiá ko ia naʻa nau kamata ai ke tangi lahi ki he ʻOtuá.” Makehe mei aí, naʻe toe fekauʻi kinautolu ʻe honau kau pulé ke tuku ʻenau lotú, ka ʻikai, “ko ia kotoa pē ʻe ʻiloʻi ʻokú ne ui ki he ʻOtuá, ke tāmateʻi ia.”7 Naʻe teʻeki ke fai ʻe ʻAlamā mo hono kakaí ha kovi ke totonu ai ʻenau aʻusia honau tūkunga foʻoú.Te nau tali fēfē nai?

Naʻe ʻikai ke nau tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá, ka naʻa nau tafoki kiate Ia ʻo “fakahā hake honau lotó kiate ia.” Naʻe folofola mai ʻa e ʻEikí ko ha tali ki heʻenau tuí mo e lotu fakalongolongó: “Fiemālie. … Te u fakamaʻamaʻa … ʻa e ngaahi kavenga kuo hilifaki ki homou ngaahi umá, ke ʻoua naʻa mou ongoʻi ia ʻi homou tuʻá.” ʻIkai fuoloa mei ai, “naʻe fakamālohi ʻa kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhi ke nau lava ʻo fua faingofua ʻa ʻenau ngaahi kavengá, pea nau fakaongoongo ʻi he fiefia mo e faʻa kātaki ki he finangalo kotoa pē ʻo e ʻEikí.”8 Neongo naʻe teʻeki tukuange kinautolu mei he nofo pōpulá, ka ʻi heʻenau tafoki ki he ʻEikí, kae ʻikai mei he ʻEikí, naʻe tāpuekina ai kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú pea fakatatau mo e poto ʻa e ʻEikí.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē: “ʻOku haʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamoʻui mahakí ʻi he ngaahi founga kehekehe, ʻo fakatatau mo ʻetau fie maʻu fakafoʻituituí, pea hangē ko ia ʻoku ʻafioʻi ʻe Ia ʻoku ʻofa lahi taha kiate kitautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe he ‘faitoʻó’ ʻo fakamoʻui hatau puke pe toʻo atu ʻetau kavenga mafasiá. Pea taimi ʻe niʻihi ʻoku ‘faitoʻo’ kitautolu ʻaki hano ʻomi ha ivi pe mahino pe ivi kātekina ke tau fuesia ʻaki e ngaahi kavenga mafasia kuo tuku kiate kitautolú.”9

Ko hono ikuʻangá, “naʻe lahi fau ʻa ʻenau tuí mo ʻenau faʻa kātakí,” ko ia naʻe fakahaofi ai ʻa ʻAlamā mo hono kakaí ʻe he ʻEikí pea pehē pē kiate kitautolu, “naʻa nau ʻoatu ʻa e fakafetaʻi … , he naʻa nau nofo pōpula, pea naʻe ʻikai faʻa fakahaofi ʻa kinautolu ʻe ha taha tuku kehe ʻa e ʻEikí ko honau ʻOtuá pē.”10

Meʻapango ko e taimi lahi, ʻoku faʻa tafoki ʻa e niʻihi ʻoku faingataʻaʻia tahá mei honau maʻuʻanga tokoni haohaoá—ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku akoʻi mai ʻe he talanoa fakafolofola angamaheni ʻo e ngata palasá, ʻoku ʻi ai ha fili ke tau fai ʻi he taimi ʻoku tau fefaʻuhi ai mo e faingataʻá. Hili hono huhu ʻe he “fanga ngata vela ʻoku puná,”11 ha tokolahi ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí, “naʻe fokotuʻu ha sīpinga … ke ʻilonga ia ʻe sió … te ne moʻui. [Ka ko ha fili pē ia ke fai.] Pea naʻe sio ki ai ʻa e tokolahi ʻo nau moʻui.

“… Ka naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi ʻa ia naʻe lahi pehē fau ʻa e fefeka ʻo honau lotó, naʻe ʻikai ai te nau fie sio ki ai, ko ia naʻa nau mate ai.”12

Hangē ko e kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá, ʻoku fakaafeʻi mo fakalotolahiʻi kitautolu ke tau hanga ki he Fakamoʻuí pea moʻui—he ʻoku faingofua pē ʻEne haʻamongá pea maʻamaʻa mo ʻEne kavengá, neongo kapau ʻoku mamafa haʻatautolú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ko e Siʻi ʻa e moʻoni toputapu ko ʻení ʻi heʻene pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi, ʻilonga ʻa kinautolu ʻe falala ki he ʻOtuá, ʻe tokoniʻi ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí, mo honau ngaahi tuʻutāmakí, mo honau ngaahi mamahí, pea ʻe hiki hake ʻi he ʻaho fakaʻosí.”13

Kuo lahi fau ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo ʻomi ʻe he ʻEikí maʻatautolu ʻi he ngaahi ʻahó ni, ko hotau ʻū “ngata palasá,” ʻa ia kuo fakataumuʻa ke tokoniʻi kitautolu ke tau tafoki kia Kalaisi pea falala kiate Ia. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e fefaʻuhi mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí ke tau tukunoaʻi ai ʻa e meʻa moʻoni ʻoku hokó, ka ke tau fili pe ko e fē feituʻu te tau nofotaha aí mo e fakavaʻe ʻoku tau fili ke langa aí.

ʻOku kau ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení, ka ʻoku ʻikai fakangatangata ki ai, ʻa e:

  • Ako maʻu pē e ngaahi tohi folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí.

  • Lotu fakamātoato mo ʻaukai maʻu pē.

  • Maʻu moʻui taau e sākalamēnití.

  • ʻAlu maʻu pē ki he temipalé.

  • Ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

  • Maʻu ha faleʻi fakapotopoto mei he kau taukei fakapalofesinalé.

  • Pea pehē foki ki he tokoni fakafaitoʻó, kae fakaʻaongaʻi ʻo fakatatau mo e tuʻutuʻuni kuo fakangofua ki aí.

Ko e hā pē ha liliu ʻe hoko ki he tūkunga ʻetau moʻuí, pea ko e hā pē ha hala taʻeʻamanekina te tau fouá, te tau kei fili pē ʻa e founga te tau tali ai iá. Ko ʻetau fili lelei tahá ke tafoki maʻu pē ki he Fakamoʻuí ʻo pikitai ki Hono toʻukupu kuo mafao maí.

Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻa e moʻoni taʻengata ko ʻení: “ʻOku maʻu ʻa e fiefia taʻengata moʻoní fakataha mo e mālohi, loto-toʻa mo e ivi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi pole faingataʻa tahá, mei ha moʻui ʻoku fakatefito ʻia Sīsū Kalaisí. …ʻOku ʻikai ha fakapapau ʻe hoko vave ia, ka ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni fakapapau, ʻi he taimi pē ʻa e ʻEikí, kuo pau ke hoko mai ʻa e olá, pea ʻe tuʻuloa e melinó, pea mohu tāpuekina hoʻo moʻuí.”14

Ko ʻeku fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ko ʻení. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.