2010–2019
Mou Fekumi ʻi he Ngaahi Tohi Lelei Tahá
ʻOkatopa 2017


Mou Fekumi ʻi he Ngaahi Tohi Lelei Tahá

ʻI heʻetau ako mei he ngaahi tohi lelei tahá, ʻoku tau maluʻi ai kitautolu meiate kinautolu ʻoku nau feinga ke keina ʻetau moʻui fakalaumālié.

ʻI ha pongipongi ʻe taha ne u sio ai ki ha foʻi ʻunufe ne lanu tatau pē mo ha fuʻu lose fakaʻofoʻofa. Mei he fōtunga ʻo e ngaahi foʻi matala ne ʻikai hano laú, naʻe mahino ai ki ha taha pē te ne siofi, naʻe ʻosi e lauʻiʻakaú ia heʻene keina. ʻI he fakatātaá ni, ʻoku ou fakakaukau atu ʻoku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku hangē ko e foʻi ʻunufé ni; ʻoku maʻu kinautolu he feituʻu kotoa pē ʻi he māmaní, pea ʻoku poto ʻaupito e niʻihi he fakapulí ʻo tau fakaʻatā ai ke nau hū mai ki heʻetau moʻuí, pea fakafokifā pē, kuo nau keina ʻetau moʻui fakalaumālié,kae pehē ki hotau fāmilí mo e kaungāmeʻá.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku lahi fau e maʻuhala ki heʻetau tui fakalotú. ʻI he taimi pehení, ka ʻikai ke tau maluʻi mo fakaloloto ange ʻetau moʻui fakalaumālié, ko ʻetau fakaafeʻi ia e niʻihi ʻoku feinga ke fakaʻauha ʻetau tuí, ke nau hanga ʻo keina ʻetau tui kia Kalaisí mo Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. Naʻe feinga ʻa Sisolome ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke ne fakaʻauha e tui ʻa kinautolu naʻe tuí.

Naʻe hoko ʻene ngaahi tōʻongá mo e leá “ko ha tauhele [ʻa e] filí, ʻa ia kuó ne fokotuʻu ke tauheleʻi ʻaki ʻa e [kakaí], koeʻuhí ke ne lava ai ʻo fakamoʻulaloaʻi ʻa [kinautolu] kiate ia, koeʻuhí ke ne lava ʻo kāpui ʻaki ʻa kimoutolu ʻa ʻene ngaahi sēiní” (ʻAlamā 12:6). ʻOku ʻi ai ha ngaahi tauhele pehē he ʻahó ni, pea kapau he ʻikai ke tau toʻa fakalaumālie mo langa ʻi he fakavaʻe pau ʻo hotau Huhuʻí (vakai, Hilamani 5:12), te tau ʻefihia ʻi he ngaahi tauhele ʻa Sētané pea ʻe tataki fakaoloolo hifo ai pē kitautolu ʻi he ngaahi hala tapu ne lea ʻaki ai e Tohi ʻa Molomoná (vakai 1 Nīfai 8:28).

Naʻe ʻomi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ha fakatokanga ʻi hono kuongá, ka ʻoku ʻaonga ʻi hotau ʻahó ni:“He ʻoku ou ʻilo ʻeni, … ʻe tupu foki ʻiate kimoutoluʻa e kau tangata, te nau ako ʻaki ʻa e meʻa fakahala, ke tohoakiʻi ʻa e kau ākongá ke muimui kiate kinautolu” (Ngāue 20:29–30).

ʻOku hanga ʻe heʻene fakatokangá mo ia kuo fai ʻe hotau kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻo fakamanatu mai e meʻa kuo pau ke tau fai ke maluʻi fakalaumālie ai kitautolu mei he ngaahi lea mo e kākā ʻa e filí. ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he ngaahi uooti mo e siteiki ʻi he Siasí, ʻoku langaki hake maʻu pē ʻeku moʻuí ʻe he meʻa ʻoku ou sio, fanongo mo ongoʻi ʻi he tali fiefia mo faivelenga ʻe he Kāingalotú e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeikí.

Ko ha sīpinga ʻe taha ʻa e fakautuutu ko ia hono tauhi ʻo e Sāpaté, ʻa ia ʻoku fakamālohia fakalaumālie ai ʻa e kāingalotú ʻi heʻenau muimui ki he ngaahi fakaafe ʻa e kau palōfitá. ʻOku hā mahino foki e fakamālohia ko ʻení ʻi he fakautuutu ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ʻi hono tānaki fakataha mai ʻe he ngaahi fāmilí ʻenau ngaahi kuí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé. ʻOku toe loloto ange ʻetau moʻui fakalaumālié he taimi ʻoku hoko ai e lotu fakatāutahá mo fakafāmilí ko e ungaʻanga ʻetau tuí, pea ʻi heʻetau fakatomala fakaʻaho, fekumi ki he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ako mei hotau Fakamoʻuí mo Hono ngaahi ʻulungāngá, mo feinga ke hangē ko Iá (vakai, 3 Nīfai 27:27).

Ko hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e Maama ʻo e Māmaní, pea ʻokú Ne taʻalo mai ke tau muimui ange ʻiate Ia. Kuo pau ke tau tafoki kiate Ia he taimi kotoa pē, tautefito ki he taimi kaupōʻuli mo faingataʻa tahá, ʻi he taimi ʻoku totolo mai ai e loto veiveiuá mo e ongoʻi taʻepauʻiá, ʻo hangē ko e kakapú. Kapau ʻe tuhu fakahangatonu mai kiate koe ha niʻihi mei he “kauvai ʻe taha ʻo e vaitafé [ʻoku ʻi ai] ha fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā” (1 Nīfai 8:26) ʻo manuki, tukuhifo mo taʻalo mai kiate koe, ʻoku ou kole atu ke ke tafoki leva mei ai ke ʻoua naʻa fakalotoa koe ʻe he ngaahi founga kākā mo olopotó, ke ke mavahe ai mei he moʻoní mo hono ngaahi tāpuakí.

Ka neongo ia, he ʻikai feʻunga ʻānoa pē ʻeni ʻi he kuonga ko ʻeni ʻoku leaʻaki, tohi mo fakaʻaliʻali mai ai e ngaahi meʻa ʻoku taʻetāú. Kuo akonekina kitautolu ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili, “Kapau ʻoku ʻikai ke ke moʻui kakato ʻaki e ongoongoleleí—ʻo moʻuiʻaki ia e kotoa ho ‘lotó, iví mo e mālohí’—he ʻikai ke ke lava ʻo fakatupu ha maama fakalaumālie feʻunga ke kapusi ʻaki e fakapoʻulí” (“Out of Darkness into His Marvelous Light,” Liahona, July 2002, 78). Ko e moʻoni ko ʻetau holi ko ia ke muimui kia Kalaisi ko e Maama ʻo e Māmaní (vakai, Sione 8:12), kuo pau ke tau ngāueʻi ai ʻEne ngaahi akonakí. ʻOku fakamālohia, maluʻi mo tau malu fakalaumālie ʻi heʻetau ngāueʻi e folofola ʻa e ʻOtuá.

Ko e lahi ange ko ia e maama ʻi heʻetau moʻuí, ko e siʻisiʻi ange ia ʻa e fakapoʻulí. Ka neongo e lahi ʻa e māmá, ʻoku tau feohi pē mo ha kakai pe fakamatala ʻokú ne fakafofongaʻi hala ʻetau tui fakalotú mo ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí. Naʻe tohi ʻe he ʻAposeto ko Sēmisí ʻo pehē, ko e “ʻahiʻahiʻi [ʻetau] tuí, ʻokú ne fakatupu ʻa e kātakí” (Sēmisi 1:3). ʻI he ʻilo ko ʻení, naʻe akoʻi mai ai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele, “He ʻikai ke ʻohovale pe tuka e ākonga faʻa kātakí ia he taimi ʻoku fakafofongaʻi hala ai e Siasí” (“Patience”, Brigham Young University devotional, Nov. 27, 1979, speeches.byu.edu).

ʻE ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e hisitōlia mo e tui ʻa hotau Siasí. ʻOku fie maʻu ke tau tokanga ʻi he feituʻu ʻoku tau tafoki ki ai ke maʻu e tali totonú. ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe maʻu ʻi hono vakavakaiʻi e ngaahi vakai mo e fakakaukau ʻa kinautolu ʻoku siʻi ʻenau ʻiló pe loto-mamahí. Naʻe ʻomi ʻe he ʻAposetolo ko Sēmisí e faleʻi lelei tahá: “Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá” (Sēmisi 1:5).

Kuo pau ke muʻomuʻa he kole ki he ʻOtuá, ʻa e ako mālohí, he ʻoku tau maʻu ha tuʻutuʻuni fakafolofola ke tau “fekumi mei he ngaahi tohi lelei tahá, ʻa e ngaahi lea ʻo e potó” pea “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118). ʻOku lahi fau ha ngaahi tohi peheni, kuo hiki ʻe ha kau taki ʻiloa ʻo e Siasí ne ueʻi fakalaumālie kinautolu, ʻoku malu, falalaʻanga mo mataotao ʻi he hisitōlia mo e tokāteline ʻo e Siasí. ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai mahulu hake ha taha pe meʻa ia ʻi he folofola kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, ʻi he tohi folofola kuo fakamafaiʻí. Mei he ʻū lauʻi peesi kuo fonu he ngaahi ʻilo fakalaumālié, ʻoku tau ako ai ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea tau tupulaki ai ʻi he māmá.

Kuo kole mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke tau “ako ʻi he faʻa lotu mo fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa pē” (“Ko e Mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná”, Liahona, Mē 2017, 87).

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, lolotonga ʻeku palesiteni ʻi he Misiona Suva Fisí, ne hoko ha meʻa ne fakamālohia ai ha kau faifekau ʻi he mālohi fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI ha ʻaho vela mo ʻafu, naʻe aʻu atu ai ha ongo ʻeletā ki ha kiʻi ʻapi ʻi Lapasa.

Naʻe tali mai e tukituki he matapaá ʻe ha tangata peá ne fakafanongo ki he fakamoʻoni e ongo faifekaú ʻo kau ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne na ʻoange haʻane tatau peá na fakaafeʻi ia ke ne lau mo lotua ke ne ʻiloʻi, hangē ko kinauá, pe ko e folofola nai ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne tali nounou ange, “Te u foki ʻa pongipongi ʻo toutai. Te u lau ia ʻi tahi,mo toki foki mai haʻaku haʻu.”

Lolotonga ʻene mavahé, kuo fai e fehikitakí ia, pea ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe foki atu ha ongo ʻeletā kehe ia ʻo ʻaʻahi ki he tangata toutaí. Taimi ko ʻení kuo ʻosi e Tohi ʻa Molomoná ia heʻene lau, maʻu mo e fakapapau ki hono moʻoní pea naʻe loto vēkeveke ke ne toe ako lahi ange.

Kuo fakaului ʻa e tangatá ni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ne fakamoʻoniʻi kiate ia ʻa hono moʻoni ʻo e ngaahi lea mahuʻinga ʻoku ʻasi he peesi kotoa ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne hokó mo e tokāteline naʻe akoʻi he kuonga fuoloá pea fakatolonga mai maʻa hotau kuongá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kaungatonu e tāpuaki tatau pē kiate kitautolu.

Ko ʻapi ʻa e feituʻu lelei taha ke ako ai ʻe he ngaahi fāmilí mo nau feʻinasiʻaki ʻi he ngaahi ʻilo mahuʻinga ʻoku maʻu ʻi he folofolá, pea mo e lea ʻa e kau palōfitá mo e nāunau ʻa e Siasí ʻoku maʻu ʻi heLDS.org. Te mou maʻu ai ha fakamatala lahi fau ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi tefito ʻi he ongoongoleleí, hangē ko e talanoa ki he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. ʻI heʻetau ako mei he ngaahi tohi lelei tahá, ʻoku tau maluʻi ai kitautolu meiate kinautolu ʻoku nau feinga ke keina ʻetau moʻui fakalaumālié.

Neongo ʻetau ngaahi lotu, ako mo e fakalaulauloto kotoa pē, mahalo naʻa kei ʻi ai pē ha ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki ai tali, ka kuo pau ke ʻoua naʻa tau tuku ke ne hanga ʻo tāmateʻi e tui ʻoku tau maʻú. ʻOku hoko e faʻahinga fehuʻi peheé, ko ha fakaafe ke langaki hake ʻetau tuí pea ʻoku ʻikai totonu ke ne tanumaki e ongoʻi loto veiveiuá. Ko e uho moʻoni ia ʻo e tui fakalotú, ʻa e ʻikai maʻu ha tali pau ki he fehuʻi kotoa peé, he ko e taha ia e ngaahi taumuʻa ʻo e tuí. Ko ia naʻe ʻakoʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo pehē: ʻI he hoko mai ʻa e ngaahi taimi peheé pea hoko mo e palopalemá, pea ʻikai maʻu vave hano fakaleleiʻí, pīkitai ki he meʻa kuó ke ʻosi ʻiló pea tuʻu maʻu kae ʻoua kuo maʻu ha ʻilo lahi ange” (“ʻEiki, ʻoku ou Tui,” Liahona, Mē 2013, 94).

ʻOku tau mātā ha tokolahi ʻoku nau fiefia mo tuʻukāivi, ʻi he hokohoko atu hono tanumaki ʻenau moʻui fakalaumālié. ʻOku feʻunga ʻenau tuí mo e talangofuá ke nau maʻu ai ha ʻamanaki lelei ʻi honau Fakamoʻuí, pea iku ia ki ha fiefia lahi ange. ʻOku ʻikai ke nau tala ʻoku nau ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka kuo nau fai ha feilaulau ke maʻu ha ʻilo feʻunga ke maʻu ʻa e nongá pea faʻa kātaki, ʻi heʻenau fekumi ki ha ʻilo lahi angé. ʻOku fakamaʻu ʻia Kalaisi ʻenau tuí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, pea nau tuʻu mālohi fakataha mo e Kāingalotú.

Tau moʻui muʻa ke ʻoua naʻa lava ke ʻi ai ha feituʻu heʻetau moʻuí moʻó e fili ʻoku fakapuli maí, ʻi he taimí ni pe taʻengata, kae lava ke tau kei “tuʻu maʻu [ai pē] ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki he ngataʻangá” (ʻAlamā 27:27). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.