2010–2019
Feʻofaʻaki ʻo Hangē ko ʻEne ʻOfa ʻIate Kitautolú
ʻOkatopa 2017


Feʻofaʻaki ʻo Hangē ko ʻEne ʻOfa ʻIate Kitautolú

ʻI heʻetau tokoni mo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ʻaki e ʻofa moʻoní, ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu pea tau maʻu ʻa e mālohi ke ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻI he ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻe tuku mai ai ʻe he Fakamouí ha fekau foʻou ki Heʻene kau ākongá, ʻo pehē:

“ ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, Koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu.

“ ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.”1

Naʻe ʻoange ha fekau foʻou ki he kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ke nau fai ha meʻa lahi ange, maʻongoʻonga ange mo fakalangi ange. ʻOku fakanounouʻi e fekau foʻou mo e fakaafe ko ʻení ʻi he kupuʻi lea mahuʻinga ko ʻení, “hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú.”

Ko e ʻOfá ko e Ngāue; ko e ʻOfá ko e Tokoni

“Ko e ʻofá ko ha ongoʻi mateaki, tokanga mo e manavaʻofa lahi ange. Ko e sīpinga maʻongoonga taha e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ʻoku maʻu ia ʻi he Fakalelei taʻe-fakangatangata ‘a Sīsū Kalaisí.”2 Naʻe tohi ʻe Sione ʻo pehē, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá Ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻe ngatá.”3 “Ko e ʻofa ki he ʻOtuá mo e kāingá, ko ha ʻulungāanga ia ʻo e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.”4

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi he kei taʻu fā homa mokopuna tangata lahi ko Hōsē, naʻe vaʻivaʻinga ai mo hoku uaifí. Lolotonga ʻena kakata fiefiá, ne fehuʻi ange ʻe homa mokopuná, “ʻE Kulenimā, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?”

Naʻá ne tali ange, “ʻIo, Hōsē, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.”

Naʻá ne toe fehuʻi ange: “ʻOkú ke ʻilo fēfē ʻokú ke ʻofa ʻiate au?”

Naʻá ne fakamatalaʻi ange e ongo naʻá ne maʻu kiate iá, mo e meʻa kotoa kuó ne fai pe fie fai maʻaná.

Ne fai ange kimui ʻe hoku uaifí kia Hōsē ʻa e fehuʻi tatau pē, kau ai ʻeni: “ʻOkú ke ʻilo fēfē ʻokú ke ʻofa ʻiate au?”

Naʻá ne tali lotomaʻa mo fakamātoato ange, “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe he ʻoku ou ongoʻi ia ʻi hoku lotó.” Kuo hanga maʻu pē ʻe he angaʻofa ʻa Hōsē ki heʻene kuifefiné he ʻaho ko iá, ʻo fakatātaaʻi mai ko e ʻofá ʻoku ʻalu fakataha ia mo e ngāué mo e ngaahi ongo ʻo e lotó.

Naʻe akoʻi mai ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻo pehē, “Pea vakai, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”5

ʻI he māmani mohu faingataʻa ʻo e ʻahó ni koeʻuhí ko ha ngaahi tūkunga kehekehé, ʻoku lelei mo mahuʻinga ke ʻoatu ha kiʻi text mo ha kiʻi fakatātā fakaoli pe ko ha kiʻi laʻitā fakaʻofoʻofa mo ha fakalea lelei ʻo pehē ange, “ʻʻOku ou ʻofa atu kiate koe.” Ka ko e meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ʻe hatau tokolahi, ko hano tukuhifo ʻetau device toʻotoʻó, ka tau ala atu ʻo tokoni ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. Ko e ʻofa taʻe fai ha tokoní, ʻoku tatau ia mo e tui taʻe ngāué; ʻoku mate moʻoni.

Ko e ʻOfá ko e Fakamolemole

ʻOku ʻikai ngata pē hono fakalotoa kitautolu ʻe he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa ia ko e manavaʻofá,6 ke tau ngāue mo tokoní, ka ke tau maʻu foki e ivi ke fakamolemolé, neongo pe ko e hā e tūkungá. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha aʻusia ne ongo kiate au pea liliu ai ʻeku moʻuí. Kuo fakangofua au ʻe Teti mo Seuloni, ko e ongomātuʻa ʻa Kupá ʻa ia ʻokú na ʻi heni he ʻahó ni, ke u vahevahe e meʻa ne hoko ki honau fāmilí he taʻu ʻe hiva kuohilí. Te u fakamatalaʻi pē mei he anga e vakai ʻa Teti ko e tamai ʻa Kupá:

ʻI he ʻaho 21 ʻo ʻAokosi 2008, naʻe fokotuʻu ai e akó pea naʻe lolotonga tali pasi ai e taʻokete ʻe toko tolu ʻo Kupá ko ʻAiveni, Kēleti mo Lōkeni. Naʻe heka pē ʻa Kupa taʻu fā heʻene pasikalá; kae lue lalo pē hoku uaifi ko Seuloní.

Naʻe tuʻu mai hoku uaifí mei he tafaʻaki ʻe tahá, peá ne taʻalo mai kia Kupa ke kolosi ange. ʻI he taimi tatau pē, naʻe afe māmālie mai ha kā ʻo tuiʻi ʻa Kupa.

Ne u maʻu ha telefoni mei he kaungāʻapí ʻo talamai kuo tuiʻi ʻa Kupa ʻe ha kā. Ne u lele vave atu ki he tauʻanga pasí ke sio kiate ia. Naʻe tokoto pē ʻa Kupa he musié, siʻi fakatau ʻene mānavá, ka naʻe ʻikai ʻasi hano lavea ki tuʻa.

Ne u tūʻulutui hifo he tafaʻaki ʻo Kupá ʻo fakalotolahi ange, “Te ke sai pē koe. Tatali pē.” Taimi ko iá ne ʻasi ange ʻa Nētane, ko ʻeku kulupulita taulaʻeiki lahí, mo hono uaifí. Naʻá ne fokotuʻu mai ke ma faingāue kia Kupa. Ne ma hilifaki homa nimá ki he ʻulu ʻo Kupá. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi e meʻa ne u leaʻaki he fāingāué, ka ʻoku ou manatuʻi lelei pē niʻihi naʻe ʻi aí, pea ko e momeniti ia ne u ʻiloʻi ai ʻe mālōlō ʻa Kupá.

Naʻe fakapuna ʻa Kupa ʻi ha helikopeta ki ha falemahaki, ka naʻe siʻi mālōlō kimui ange ai. Ne u ongoʻi naʻe talamai ʻe he Tamai Hēvaní kuo ngata hoku fatongia tauhi fakaemāmaní, pea kuó Ne tokangaʻi ʻe ia ʻa Kupa he taimí ni.

Naʻe ʻi ai pē hamau kiʻi taimi mo Kupa ʻi falemahaki. Naʻe teuteuʻi ia ʻe he kau ngāué ke mau siʻi lava ʻo feʻiloaki mo fakamāvae fakaʻosi mo ia mo fāʻofua fakaʻosi kiate ia, ki he lōloa taha ne mau fie maʻú.

ʻI heʻemau foki ki ʻapí, ne u fesiofaki mo hoku uaifi loto-mamahí peá ma kamata talanoa kau ki he tamasiʻi naʻe fakaʻuli he kaá. Naʻe ʻikai ke mau maheni, neongo naʻe nofo pē he hala ofi maí ʻi he ʻēlia homau uōtí.

Naʻe faingataʻa e ʻaho hokó kiate kimautolu he naʻe taulōfuʻu e mamahi kuó ne lōmekina kimautolú. Ne u tō tūʻulutui ʻo fai e lotu fakamātoato taha kuo faifaiangé peá u fakahokó. Ne u kole ki he Tamai Hēvaní ʻi he huafa ʻo hoku Fakamoʻuí, ke ne toʻo atu hoku mamahí. Naʻá Ne fai ia.

ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe heʻemau kau palesitenisī fakasiteikí ke mau feʻiloaki mo e talavou naʻe fakaʻuli he kaá—mo ʻene ongomātuʻá he ʻapi ʻo e tokoni palesitení. Ne u tatali mo Seuloni ke aʻu ange ʻa e tamasiʻí mo ʻene ongomātuʻá. ʻI he ava hake ʻa e matapaá, ko e fuofua taimi ia ke mau fesiofaki aí. Naʻe fanafana mai e pīsopé ʻi hoku telingá, “ʻAlu ki ai.” Ne ma fāʻofua fakatouʻosi ki ai mo Seuloni. Ne mau fetāngihi, ʻi ha taimi fuoloa moʻoni. Ne ma talaange ne ma ʻilo ko ha fakatuʻutāmaki e meʻa naʻe hokó.

Naʻe fakaofo kiate au mo Seuloni ʻa e ongo ne ma maʻú pea ʻokú ma kei ongoʻi pehē pē. Tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ne ma lava ai ʻo fonongaʻia e hala faingataʻa mo mahino pē ʻe tahá, ʻa ia ko e ʻofa he talavou lelei ko ʻení.

Kuo mau vāofi ʻaupito mo ia mo hono fāmilí he ngaahi taʻu ko ʻení. Kuó ne vahevahe mo kimautolu e ngaahi makamaile mahuʻinga ʻo ʻene moʻuí. Ne mau ō mo ia ki he temipalé ʻi heʻene teuteu ke ngāue fakafaifekaú.7

ʻE kāinga, ʻoku ʻiloʻi taʻe-toe-veiveiua ʻe Teti ʻoku ʻofeina kitautolu heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku fakaofo moʻoni ʻa e lava ke fakamolemolé, pea huʻi atu ai e ongoʻi mafasiá, ʻo tatau pē mo hono fakamolemoleʻi kitá. ʻOku hoko mai e ongo fakaʻofoʻofa ko iá heʻetau muimui ki hotau Faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga tahá. Naʻe lea ʻa ʻAlamā ʻo kau ki he Fakamoʻuí, ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “Pea te ne hāʻele atu, ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi faingataʻá pea mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē; pea ʻe fai ʻeni koeʻuhi ke lava ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e folofolá ʻa ia ʻoku pehē te ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi mamahi mo e ngaahi mahaki ʻoku moʻua ai hono kakaí.”8

ʻE kāinga, ko ha talanoa fakaofo moʻoni ia ʻo e ʻofa moʻoní mo e faʻa fakamolemolé. Te tau lava foki mo kitautolu ʻo maʻu ha fiefia mo e nēkeneka ʻi heʻetau tokoni mo fakamolemoleʻi e niʻihi kehé. ʻOku faʻa lea homa mokopuna tangata ko Siaosí, ʻo pehē, “Ko e faʻahinga fāmili fēfē kitautolu?” Peá ne toe tali mai pē, “Ko ha fāmili fiefia kitautolu!”

Kuo naʻinaʻi mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē, “Tau vakavakaiʻi muʻa ʻetau moʻuí mo fakapapauʻi te tau muimui he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo angaʻofa, manavaʻofa moʻofa.”9

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofeina kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea ʻokú na fie tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue, pea feʻofaʻaki ʻo hangē ko Kinauá. Pea ʻoku ou ʻilo ko e taimi ʻoku tau tokoni mo fakamolemoleʻi ai e niʻihi kehé, ʻe lava ke fakamoʻui kitautolu pea tau maʻu ha ivi ke ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.