2010–2019
Ko e Ngaahi Fie Maʻu Hotau Tafaʻakí
ʻOkatopa 2017


Ko e Ngaahi Fie Maʻu Hotau Tafaʻakí

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fie maʻu mahuʻinga taha te tau lava ʻo fehangahangai mo iá ʻoku maʻu ia ʻi hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá, uōtí mo hotau tukui koló.

ʻI he ngaahi ʻaho kuo maliu atú naʻa tau fakamoʻoni ai ki ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakaenatula lalahi naʻe hoko ʻi Mekisikou, ʻIunaiteti Siteiti, ʻĒsia, ʻOtu Kalipiané, mo ʻAfilika. Kuó ne fakahaaʻi ʻa e lelei taha ʻi he kakaí, ʻi ha ala nima ʻa ha toko lauafe ke nau tokoniʻi siʻa niʻihi ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki pe fie maʻu tokoni, mo e niʻihi kuo nau aʻusia e mole ʻa ha moʻuí.Kuó u fiefia lahi ʻi he mamata ki he kau finemui ʻi Tekisisi mo Folōlitá, fakataha mo ha niʻihi kehe tokolahi, kuo nau tui ʻa e ʻū falani engeenga ʻo e Nima Fietokoní pea nau tokoni ke hiko e veve lalahí hili ʻa e ʻotu afā ne toki toó. Ne mei tokolahi ange mo ha niʻihi ne nau ō ki he ʻū feituʻu ʻoku fie maʻu ai ʻa e tokoní ʻo ka ne taʻeʻoua ʻene vāmamaʻó. Ka, kuo mou foaki ha ngaahi tokoni lahi ke fakanonga e faingataʻá. ʻOku fakalaumālie pea faka-Kalaisi ʻa hoʻomou angaʻofá mo e manavaʻofá.

ʻĪmisi
Young women with President Eyring

ʻOku ou fie lave he ʻahó ni ki ha tafaʻaki ʻo e ngāue tokoní ʻoku ou ongoʻi ʻoku mahuʻinga ki he tokotaha kotoa pē—ʻo tatau ai pē pe ko e fē e feituʻu ʻoku tau ʻi aí.Ko kitautolu ko ia kuo tau mātā he ongoongó e ngaahi meʻa ne toki hokó pea tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa ke faí, mahalo naʻa ʻoku tau lolotonga maʻu pē e talí.

Naʻe akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “He ko ia ʻe kalofaki ʻene moʻuí, ʻe mole ia; ka ko ia ʻe mole ʻene moʻuí koeʻuhí ko aú, ko ia pē ʻe maʻu iá”1 Naʻe lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau ki he potu folofola ko ʻení, ʻo pehē: “ʻOku ou tui ʻoku talamai ʻe he Fakamoʻuí ʻo ka ʻikai ke tau tokoni ki he niʻihi kehé, ta ʻoku ʻikai fuʻu ʻuhinga mālie ʻetau moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau moʻui siokita peé, te nau iku ʻo hōloa pea mole ʻenau moʻuí, ka ko kinautolu ʻoku foaki ʻenau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku nau tupulaki mo fakalakalaka—pea nau fakahaofi ai ʻenau moʻuí.”2

ʻOku tau nofo ʻi ha tōʻonga moʻui ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻetau tokanga ki hono lomilomi e telefoni toʻotoʻó kae ʻikai ko e kakai ʻoku tau feohi mo iá.Kuo tau ngāue ʻaki ʻa e text mo e mītia fakasōsialé ke fetongi ʻaki ia ʻa e fesiofaki malimalí pe fepōtalanoaʻaki mata ki he mata mo ha tahá.ʻOku faʻa lahi ange ʻetau loto-hohaʻa ki he tokolahi ʻo e kakai ʻoku nau muimui pe saiʻia ʻiate kitautolú, kae ʻikai ko haʻatau fetākinima mo ha kaungāmeʻa ke fakahaaʻi ange ʻetau ʻofá, tokangá mo e fietokoni moʻoní. Neongo ʻoku hoko ʻa e tekinolosia fakaeonopōní ko ha founga fakaofo ia ki hono fakamafola ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisímo tokoniʻi kitautolu ke tau fetuʻutaki mo hotau fāmilí mo e mahení, ka ʻo kapau he ʻikai ke tau tokanga ki he founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau device fakatāutahá, te tau kau mo kitautolu ʻi he siokitá kae ngalo ʻiate kitautolu ko e ngāue tokoní, ko e uho ia hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻOku ou maʻu ha ʻofa lahi mo e tui lahi ki he niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku mou kei taʻu hongofulu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú. Kuó u mātā tonu pea ongoʻi homou holi ke fai ha ngāue tokoní mo fai ha lelei ʻi he māmaní.ʻOku ou tui ʻoku fakakaukau ʻa e kāingalotu tokolahi ko e ngāue tokoní ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻenau ngaahi fuakavá mo e tuʻunga fakaākongá.Ka ʻoku ou toe fakakaukau foki ʻoku faingofua ʻi he taimi ʻe niʻihi ke mole meiate kitautolu ha ngaahi faingamālie māʻongoʻonga ke tokoni ai ki he niʻihi kehé, he ʻoku tau femouʻekina ʻi hono kumi ha ngaahi founga lalahi ange ke liliu ai ʻa e māmaní pea ʻikai ai ke tau ʻiloʻi ko e niʻihi ʻo e ngaahi fie maʻu mahuʻinga taha te tau lava ʻo fehangahangai mo iá ʻoku ʻi hotau ngaahi fāmilí, kaungāmeʻá, uōtí mo hotau koló tonu pē. ʻOku ongo ki hotau lotó ʻa e taimi ʻoku tau mamata ai ki he mamahi mo e faingataʻaʻia ʻa ha niʻihi ʻoku nofo mamaʻo meiate kitautolu, kae hili ange ko iá ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú te tangutu fakataha mo ia ʻi he kalasí ʻokú ne fie maʻu ʻetau feohi fakakaumeʻá.

Naʻe fai ʻe Sisitā Linitā K. Pētoni ha talanoa ki ha palesiteni Fineʻofa ʻo ha siteiki naʻá ne ngāue fakataha mo ha niʻihi kehe, ke tānaki ha ʻū monomono maʻá e kakai faingataʻaʻiá ʻi he taʻu 1990 tupú. “[Naʻá] ne fakaʻuli ʻi ha loli mo ʻene tama fefiné ke ʻave ʻa e ʻū monomonó mei Lonitoni ki Kosovō. ʻI heʻene foki ki ʻapí, naʻá ne maʻu ha ongo fakalaumālie mālohi, naʻe ongo moʻoni ki hono lotó. Ko e ongo ʻeni naʻá ne maʻú: ‘Kuó ke fai ha meʻa lelei moʻoni. Foki ki ʻapi, kolosi he halá ʻo tokoni ki ho kaungāʻapí!”3

Ko e hā leva hano ʻaonga ʻetau fakahaofi ʻa e māmaní kapau ʻoku tau liʻaki ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi ʻoku ofi taha maí mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa taha aí?ʻOku mahuʻinga fēfē nai ʻetau fakaleleiʻi ʻa e māmaní kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻoku tau feohi mo iá kae ʻikai pē ke tau fakatokangaʻi?Mahalo ne ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní e kakai ʻoku nau fie maʻu taha kitautolú, ke nau ofi taha mai, he ʻokú Ne afioʻi ko e lelei taha kitautolu ki hono feau ʻenau ngaahi fie maʻú.

ʻĪmisi
Sarah and her sister walking

ʻE lava ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke fai ai ha ngāue tokoni faka-Kalaisi.Naʻe toki talanoa mai ʻe hoku tokoni ko Sisitā Kalo F. Makongikií ʻo fekauʻaki mo hono mokopuna fefine taʻu 10 ko Selá, ʻa ia naʻá ne fakakaukau ʻiate ia pē ke fai ha tokoni ʻi heʻene ʻiloʻi ne puke siʻene faʻeé. Naʻá ne fafangu hono tehiná, tokoni ki hono teuteuʻi iá, fufulu hono nifó, helu hono ʻulú pea maʻu e meʻatokoni pongipongí kae lava ke kiʻi mālōlō ʻene faʻeé. Naʻá ne fakahoko fakalongolongo pē ʻa e kiʻi tokoni faingofua ko ʻení taʻe fekauʻi, he naʻá ne mamata ki ha faingataʻa peá ne loto ke tokoni.Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono faitāpuekina ʻe Sela ʻene faʻeé, ka ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau naʻá ne fiefia foki ʻi heʻene ʻiloʻi naʻá ne tokoniʻi ha faingataʻaʻia ʻo ha taha ʻokú ne ʻofa ai pea fakamālohia foki ʻene feohi mo siʻono tehiná. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “ʻE lava ke kamata ʻa e ngāue tokoni maʻá e niʻihi kehé ʻi ha faʻahinga taʻu pē. … ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke fua ʻaki ha meʻafua, pea ko e fakaʻeikiʻeiki tahá hono fai ia ʻi he lotoʻi fāmilí.”4

ʻĪmisi
Sarah and her sister reading a book

ʻOku ʻiloʻi nai ʻe kimoutolu fānaú ʻa hono mahuʻinga ki hoʻomou mātuʻá mo e fāmilí ʻa e taimi ʻoku mou feinga ai ke tokoni ʻi ʻapí?Ko kimoutolu toʻu tupú, ʻoku totonu ke fakakau atu ʻa hono fakamālohia mo tokoniʻi homou fāmilí ʻi hoʻomou ngaahi taumuʻa mahuʻingá, ʻi hoʻomou fekumi ki ha founga ke liliu ai e māmaní. ʻOku tokoni hono fakahaaʻi ʻa e angaʻofá mo e tokanga ki ho ngaahi tokouá mo e mātuʻá ke ke fakatupu ai ha ʻātakai uouangataha mo fakaafeʻi ai ʻa e Laumālié ki he ʻapí. ʻOku kamata hono liliu e māmaní mei hono fakamālohia ho fāmili pē ʻoʻoú.

Ko ha tafaʻaki ʻe taha ʻe lava ke fakatefito ai ʻetau ngāue tokoní, ko hotau ngaahi fāmili fakauōtí.ʻE faʻa fehuʻi mai heʻetau fānaú kiate kitautolu, “Ko e hā ʻoku pau ai ke u ʻalu ki he Mutualé? ʻOku ʻikai ke u maʻu ha meʻa mei ai.”

Kapau te u maʻu ha faingamālie ke u fai ai ha akonaki fakaemātuʻa, te u tali ange, “ʻOkú ke pehē ko hoʻo ʻalu ki he Mutualé koeʻuhí ko hoʻo meʻa ʻoku maʻu mei aí?”

ʻE hoku kaungāmeʻa kei talavou, te u lava ʻo fakapapauʻi atu kuo pau maʻu pē ke ʻi ai ha tokotaha ʻi he fakataha kotoa pē ʻa e Siasí te ke ʻalu ki ai ʻoku tuenoa, ʻokú ne lolotonga foua ha ngaahi faingataʻa pea ʻokú ne fie maʻu ha kaumeʻa, pe ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne kau mai. ʻOkú ke maʻu ha meʻa mahuʻinga ke tokoni ai ki he fakataha pe ʻekitivitī kotoa pē, pea ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke vakavakai holo ʻi ho toʻú peá ke tokoni leva ʻi he founga tatau naʻá Ne mei fakahoko ai iá.

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, “Ko hono ʻuhinga ia ʻoku maʻu ai ʻe he ʻEikí ha siasi ke fokotuʻu ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoní ke nau fepoupouaki ai ʻi he ‘hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.’” ʻOkú ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ʻikai tokanga pē ʻa e tui fakalotu ko ʻení ki hoto kitá; ka ʻoku ui kotoa kitautolu ke tokoni. Ko kitautolu ʻa e mata, nima, ʻulu, vaʻe mo e ngaahi kupu kotoa ʻo e sino [ʻo Kalaisí].”5

Ko e moʻoni ʻoku tau ʻalu ʻi he uike kotoa ki heʻetau ngaahi fakataha ʻi he Siasí ke kau ʻi he ngaahi ouaú, ako e tokāteliné mo maʻu e ueʻi fakalaumālié, ka ko ha ʻuhinga matuʻaki mahuʻinga ʻe taha ki heʻetau ʻalú ke tau fetokoniʻaki, fefakalotolahiʻaki mo fekumi ki ha ngaahi founga ke tau fefakamālohiaʻaki ai ʻi hotau fāmili fakauōtí pea ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ke tau nofo ʻataʻatā pē ʻo tali ke maʻu mai pe foaki mai ha meʻa ʻi he lotú; ʻoku fie maʻu ke tau fai e foaki pea hoko ko e maʻuʻanga tokoni ki he foakí. Kau talavou mo e kau finemui, ko hoʻomou toe ʻalu pē ki he Mutualé, kiʻi tuʻu ʻo fakasiosio ki he tafaʻakí peá ke fehuʻi loto kiate koe, “Ko hai ʻokú ne fie maʻu ʻeku tokoní ʻi he ʻaho ní?” Mahalo pē ko koe ʻa e kī ki hono fai ʻo ha tokoni ki hao maheni pe fakalotolahiʻi ha kaungāmeʻa ʻoku faingataʻaʻia fakalongolongo pē.

Kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke fakahā atu ko hai he niʻihi ʻoku mou feohi ʻokú ne fie maʻu hoʻo tokoní, pea ueʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai iá.Manatuʻi naʻe faʻa tokoni ʻa e Fakamoʻuí ki ha foʻi toko taha he taimi pē ʻe taha.

ʻĪmisi
ʻĪteni mo hono fāmilí

ʻOku taʻu 17 homa mokopuna tangata ko ʻĪtení.Naʻe ongo kiate au ʻi he faʻahitaʻu māfana ko ʻení ʻene talamai naʻe ueʻi ia ʻe he tā sīpinga ʻene faʻeé, pea ʻokú ne lotua he ʻaho kotoa pē ha faingamālie ke ne tokoniʻi ai ha taha.ʻI heʻemau feohi mo hono fāmilí, ne u fakatokangaʻi ʻa e founga naʻe fakafōtunga ʻaki ʻe ʻĪteni ki hono tokouá mo e tuofāfiné ʻa e faʻa kātakí, ʻofá, mo e angaʻofá; faʻa tokoni ki heʻene ongomātuʻá; pea fekumi ki ha ngaahi founga ke ne tokoni ai ki he niʻihi kehé. ʻOku ongo kiate au ʻa e founga ʻokú ne tokanga ai ki he niʻihi ʻokú ne feohi mo iá mo ʻene holi ke tokoniʻi kinautolú. ʻOkú ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate au. ʻI heʻetau fakahoko ʻa ia naʻe fai ʻe ʻĪtení—ʻo fakaafeʻi ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ha ngaahi founga ke ngāue tokoni aí—ʻe hanga ai ʻe he Laumālié ʻo ʻai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fie maʻu vivili ʻi hotau haʻohaʻongá, ke tau sio ki he “tokotaha” ʻokú ne fie maʻu kitautolu ʻi he ʻaho ko iá, pea ʻiloʻi ʻa e founga ke tokoniʻi ai iá.

ʻĪmisi
Portrait of Ethan

Makehe mei hono hono tokoniʻi ho fāmilí mo e kāingalotu ʻi ho uōtí, fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke ke tokoniʻi ai ho kaungāʻapí mo e koló. Neongo ʻe ʻi ai e ngaahi taimi ʻe kole mai ai ke tau fai ha tokoni hili ha fakatamaki lahi, ka ʻoku poupouʻi kitautolu ke tau fekumi maʻu pē ki ha ngaahi faingamālie ke tau hiki hake mo tokoniʻi ai e niʻihi ʻoku faingataʻaʻia ʻi hotau feituʻú.Ne toki fakahinohinoʻi au ʻe ha Palesiteni Faka-ʻĒlia, ʻa ia ʻoku ngāue ʻi ha feituʻu ʻoku lahi fau ai ʻa e ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó, ko e founga lelei taha ke tokoni ai ki he niʻihi ʻoku faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní, ko hano foaki ha paʻanga ʻaukai ʻoku lahí, tokoni ki he Paʻanga Tokoni ʻOfa Fakaetangata ʻa e Siasí, pea fekumi ki ha ngaahi founga ke tokoni ai ki he niʻihi ʻi homou feituʻú. Fakakaukau angé ki he founga ʻe mohu tāpuekina ai ʻa e māmaní kapau ʻe muimui e taha kotoa ki he akonaki ko ʻení!

ʻE kāinga, kae tautautefito ki he toʻu tupú, ʻi hoʻomou feinga ke mou hangē ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí pea moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi fuakava kuo mou fakahokó, ʻe hokohoko atu hono faitāpuekina kimoutolu ʻaki ʻa e holi ke tokoni ke fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻiá mo kinautolu ʻoku masivá. Manatuʻi mahalo ko e fie maʻu vivili tahá ʻoku hoko ia he niʻihi ʻokú ke feohi mo iá. Kamata hoʻo tokoní mei homou ngaahi ʻapí pea ʻi homou fāmilí. Ko e ngaahi vā ʻeni ʻoku lava ke taʻengatá. Neongo kapau—tautautefito kapau—ʻoku ʻikai haohaoa ho tūkunga fakafāmilí, te ke lava ʻo fekumi ki ha ngaahi founga ke tokoni, hiki hake mo fakamālohia ai ha taha. Kamata pē ʻi he feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ʻofa kiate kinautolu ʻi honau tūkungá, pea teuteu ki he fāmili ʻokú ke fakaʻamu ke maʻu he kahaʻú.

Lotua ha tokoni ke ke ʻiloʻi ʻa e niʻihi ʻi ho fāmili fakauōtí ʻokú ne fie maʻu ʻa e ʻofá mo e fakalotolahí. ʻOua te ke ʻalu ki he lotú mo e fehuʻi, “Ko e hā ʻeku meʻa ʻe maʻu mei he fakataha ko ʻení?” ka ke fehuʻi “Ko hai ʻokú ne fie maʻu au he ʻaho ní? Ko e hā e tokoni te u lava ʻo faí?”

ʻI hoʻo tāpuekina ho fāmilí mo e kāingalotu ʻi ho uōtí, fekumi ki ha founga ke ke tāpuekina ai ʻa e niʻihi ʻi ho koló.Tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai hao taimi ke fai ai ha ngāue tokoni ʻoku lahí pe ko ha houa siʻi pē he māhina, ka ʻe hoko hoʻo tokoní ke tāpuekina ai e moʻui ʻa e niʻihi kehé pea ʻe tāpuekina foki mo koe ʻi ha ngaahi founga naʻe ʻikai te ke fakakaukau ki ai.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻo pehē: “ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokaimaʻananga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fie maʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe.”6 ʻOku totonu ke tau ʻiloʻi ʻa e faingamālie mo e tāpuaki ko ia ke tau kau ai ki hono ikunaʻi ʻa e ngāue ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi heʻetau feau ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo ʻEne fānaú, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.